Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka

Sveučilište u Rijeci • University of Rijeka
Trg braće Mažuranića 10 • 51 000 Rijeka • Croatia
T: (051) 406-500 • F: (051) 216-671; 216-091
W: www.uniri.hr • E: ured@uniri.hr
2.1. Razlozi i obrazloženje izmjena i dopuna studijskog programa
Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci predlaže dopunu Sveučilišnoga
jednopredmetnoga diplomskog studija hrvatskoga jezika i književnosti knjižničarskim smjerom koji
se, u segmentu obveznih kolegija, uspostavlja kao pragmatička (knjižničarska) alternativa dosad
primarno istraživački koncipiranom općemu smjeru. Povrh dosadašnje istraživačke orijentacije,
predloženom se dopunom nudi i mogućnost izobrazbe mladih stručnjaka čija će znanja odgovarati
suvremenim potrebama knjižničarske struke.
Razlog je za uvođenje ove dopune dvojak. S jedne strane, riječ je o nastavku tradicije kroatističko-
-knjižničarskoga studiranja u Rijeci koja datira iz šezdesetih godina 20. stoljeća i vezuje se uz
djelatnost nekadašnje Pedagoške akademije. S druge se strane ovom dopunom odgovora na potrebe
tržišta rada: na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sve je više nezaposlenih nastavnika (svih struka),
dok je knjižničarski obrazovan kadar, potreban u razgranatu sustavu sveučilišnih, srednjoškolskih,
osnovnoškolskih, gradskih i inih specijaliziranih knjižnica u stopostotnom deficitu. U takvim uvjetima,
knjižničarske ustanove najčešće pribjegavaju zapošljavanju nastavnički obrazovana kroatističkoga
kadra upućujući ga na dodatno knjižničarsko obrazovanje izvan Rijeke, što u većini slučajeva de facto
znači prekvalifikaciju, s kojom i ponovno upisivanje nekoga od diplomskih studija u drugim
sveučilišnim centrima koji udovoljava zahtjevu od 60 ECTS bodova strukovnog obrazovanja,
propisanu člankom 2. Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja zvanja u knjižničarskoj struci.
Knjižničarske ustanove stoga skreću pažnju na potrebu dopuna postojećih obrazovnih programa
posebnim znanjima, vještinama i kompetencijama radi izravnijega uključivanja mladih stručnjaka u
djelatnosti povezane s diseminacijom i obradom informacija u prostoru nacionalne kulture, ali i šire, te
s imperativom primjene tradicionalnih znanja na nove visokotehnologizirane kontekste.
Dopuna koju predlažemo odaziva se upravo opisanim potrebama za ugrađivanjem informacijskih i
komunikacijskih sadržaja u okvire kroatistike koje će studentima osigurati odgovarajuće kompetencije
u području knjižničarstva, i to u okvirima jedinstvenoga diplomskoga studija.
U skladu s tim, jednopredmetni studij i dalje počiva na temeljnom kroatističkom kurikulumu
(umanjenom u odnosu na opći kroatistički, ali dovoljnom za zvanje magistar/magistra kroatistike) što
se u propisanom opsegu upotpunjuje informacijsko-komunikacijskim komponentama koje će omogućiti
stvaranje knjižničarski obrazovanoga kroatističkoga kadra potrebnog na tržištu rada s kompetencijama
dodanim temeljnim kroatističkim. Temeljne se kroatističke kompetencije u knjižničarskom smjeru
osiguravaju u studenata koji su završili kroatistički preddiplomski studij priključivanjem obveznih
kolegija općeg smjera izbornoj ponudi knjižničarskog smjera (zajedničkoj i općem kroatističkom
smjeru). Tijekom studija studenti su s popisa tih kolegija dužni položiti obvezne izborne kolegije iz
područja hrvatskoga jezika i jezikoslovlja: Semantika, Hrvatski standardni jezik 20. st., Starije
hrvatsko jezikoslovlje (ukupno 9 ECTS-a), a iz područja povijesti i teorije književnosti: Pregled
književnih teorija i po izboru dva kolegija od sljedećih: Monografski pristup temama svjetske
književnosti, Monografski pristup temama starije hrvatske književnosti, Monografski pristup temama
usmene književnosti, Monografski pristup temama hrvatske književnosti 19. st., Monografski pristup
temama suvremene hrvatske književnosti (ukupno najmanje 9 ECTS-a). Među communis kolegijima
studenti biraju kolegije kroatističkoga sadržaja.
Ovim se kriterijima osigurava ravnomjerna zastupljenost kolegija iz područja hrvatskoga jezika i
jezikoslovlja, odnosno područja povijesti i teorije književnosti, čime se vodi računa o sustavnosti, kao i
o posebnim naglascima kroatističkog obrazovanja budućih kroatista knjižničarske orijentacije. Stoga se
od magistra/magistre kroatistike sa završenim knjižničarskim smjerom očekuju sljedeće kompetencije,
među kojima su zbog traženih izmjena knjižničarske prikazane detaljnije:
1.KROATISTIČKE
*Ovladao je temeljima normi suvremenoga hrvatskoga standardnog jezika
*Upoznat je s temeljnom metodologijom proučavanja jezika u suvremenim jezikoslovnim disciplinama
*Sposoban je navesti, uočiti i opisati osnovne jezične značajke narječja hrvatskoga jezika i provesti