12 KONTEKST I METODOLOGIJA NA MAPIRAWETO I STUDIJATA ZASNOVANA NA ISTRA@UVAWATA VO ZAEDNICA NA APNR
KONTEKST Dosega{nite podatoci za HIV/SIDA <strong>vo</strong> Makedonija, dobieni niz pove}e razli~ni istra`uvawa i procenki, se poka`uvaat kako neadekvatni <strong>vo</strong> smisla <strong>na</strong> dobivawe informacii {to podetalno }e gi opi{at i objas<strong>na</strong>t pri~inite, <strong>na</strong>~inite i op{testveno-kulturniot kontekst <strong>vo</strong> koi, kako rezultat <strong>na</strong> `i<strong>vo</strong>tnite <strong>na</strong>viki, individuite se izlo`eni <strong>na</strong> rizicite od prenesuvawe <strong>na</strong> ovie infekcii (Ministerst<strong>vo</strong> za zdravst<strong>vo</strong>, 2003-2006). Isto taka, <strong>vo</strong> pove}eto izve{tai od <strong>na</strong>pravenite istra`uvawa, pove}e otkolku {to toa se poka`uva niz kvantitativnite istra`uvawa, Makedonija se smeta za ranliva i podlo`<strong>na</strong> <strong>na</strong> zabrzano {irewe <strong>na</strong> HIV i drugi seksualno prenoslivi infekcii (SPI), poradi nekolku va`ni pri~ini koi, glavno, se povrzani so op{testveno-politi~kata i ekonomskata tranzicija, kako i poradi nejzi<strong>na</strong>ta geografska polo`ba – raskrsnica <strong>na</strong> pova`nite pati{ta za prenesuvawe <strong>na</strong> drogi i trgovija so lu|e. Prelimi<strong>na</strong>rnite istra`uva~ki procenki i izve{tai poka`uvaat deka, odredeni grupi lu|e se <strong>na</strong>o|aat pod visok rizik od HIV infekcija, poradi nivniot specifi~en stil <strong>na</strong> `iveewe. Najgolem procent od ovaa populacija se mladite lu|e. Poradi ovie pri~ini, se smeta deka grupite: adolescenti - ma`i koi imaat neza{titen seks so ma`i, adolescenti koi nudat seksualni uslugi za <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>da i adolescenti koi injektiraat drogi, se edni od <strong>na</strong>jrizi~nite kategorii, a <strong>vo</strong> Makedonija, za niv ne postojat izd<strong>vo</strong>eni i prodlabo~eni istra`uvawa, za identifikuvawe <strong>na</strong> okolnostite koi gi zgolemuvaat rizicite od HIV/ SPI. Ovaa kategorija adolescenti pod <strong>na</strong>jgolem rizik (APNR) kon HIV/SPI ne se vklu~eni, kako izd<strong>vo</strong>e<strong>na</strong> cel<strong>na</strong> grupa, nitu <strong>vo</strong> vtorata generacija bihejvioralni i serolo{ki istra`uvawe za HIV/SIDA od 2005 (Ministerst<strong>vo</strong> za zdravst<strong>vo</strong>, 2005; 2006). Poradi ovie pri~ini, spored prioritetite <strong>na</strong> UNICEF, APNR se staveni <strong>na</strong> visoko mesto <strong>vo</strong> prezemaweto merki za prevencija od {irewe <strong>na</strong> HIV/SIDA/SPI. Ottamu, istra`uvaweto “<strong>Mapirawe</strong> i <strong>studija</strong> <strong>zasnova<strong>na</strong></strong> <strong>na</strong> istra`uvawata <strong>vo</strong> <strong>zaednica</strong>ta <strong>na</strong> APNR od HIV/SIDA/SPI <strong>vo</strong> Makedonija” treba da pretstavuva baza <strong>na</strong> podatoci koja }e ponudi prodlabo~eni i detalni informacii za karakteristikite i povrzanosta <strong>na</strong> odnesuvaweto so potesniot, odnosno po{irokiot op{testven kontekst, kako i za varijaciite <strong>na</strong> rizi~noto odnesuvawe <strong>na</strong> APNR. Na toj <strong>na</strong>~in, }e se sozdade korekt<strong>na</strong> osnova za planirawe <strong>na</strong> intervenciite za <strong>na</strong>maluvawe <strong>na</strong> {ireweto <strong>na</strong> HIV/SIDA/SPI pome|u APNR <strong>vo</strong> lokalnite zaednici. Dosega{ni istra`uvawa <strong>na</strong> APNR <strong>vo</strong> Makedonija Vo Makedonija postoi bazi~<strong>na</strong> literatura <strong>vo</strong> vrska so karakteristikite <strong>na</strong> `iveewe <strong>na</strong> trite celni grupi vklu~eni <strong>vo</strong> istra`uvaweto: ma`i koi imaat seks so ma`i, lica {to nudat seksualni uslugi za <strong>na</strong>dok<strong>na</strong>da i lica koi upotrebuvaat drogi. Od spisokot referenci, <strong>vo</strong> prilog (^oneva, 1994; Ar<strong>na</strong>udovski i dr., 1996; ^oneva, 1994; Angeleski, 1994; Trajkovski, 2003; Jovev, 2002; Tomovski, 1994; Tulevski, 1997; Veljanov – Kunovska, 1996; Todorovska-\ur~evska, 1996; Gajdayis-Kne`evi} i drugi, 2003; Tulevski – [ekutkovska, 2004), mo`e da se vidi deka poslednive godini se zgolemuva interesot a, <strong>vo</strong> golema merka, zabele`livi se i promenite <strong>na</strong> diskursot <strong>na</strong> gledawe i elaborirawe <strong>na</strong> ovie problemi. Se razbira, tuka nema da <strong>na</strong>vleguvame <strong>vo</strong> elaborirawe <strong>na</strong> o<strong>vo</strong>j poseben istra`uva~ki problem. Poslednive godini, so op{testveno-politi~kite promeni i so zapo~nuvaweto <strong>na</strong> funkcionirawe <strong>na</strong> pove}e me|u<strong>na</strong>rodni i nevladini organizacii <strong>vo</strong> Makedonija, intenzivirani se aktivnostite okolu podetalno sogleduvawe <strong>na</strong> situacijata so ovie celni grupi, od {to proizlegle i soodveteni publikacii (To{eva - Dokuzovski, 2005; Dekov i osta<strong>na</strong>ti, 2006). Zaradi aktuelnosta <strong>na</strong> problemite, ovie celni grupi stanuvaat se pove}e fokus <strong>na</strong> interesirawe, kako za prakti~<strong>na</strong>ta, taka i za istra`uva~kata rabota <strong>na</strong> mnogu institucii. Vrz osnova <strong>na</strong> klasifikaciite <strong>na</strong> nekoi me|u<strong>na</strong>rodni zdravstveni organizacii (UNICEF, SZO) se sproveduvaat specijalizirani i fokusirani istra`uvawa <strong>na</strong> specifi~ni kategorii pripadnici <strong>na</strong> ovie celni grupi, kakvi {to se, <strong>vo</strong> slu~ajov, adolescentite (UNICEF, 2002). Taka, <strong>vo</strong> poslednive godini se realizirani istra`uvawa <strong>na</strong> nekolku specifi~ni aspekti od `iveeweto <strong>na</strong> adolescentite, pripadnici <strong>na</strong> nekoi od ovie celni grupi, <strong>vo</strong> vrska so povrzanosta <strong>na</strong> `i<strong>vo</strong>tnite <strong>na</strong>viki i zgolemenite rizici za prenesuvawe <strong>na</strong> HIV/SPI, kako <strong>na</strong> primer Procenka <strong>na</strong> slu`bi dostapni do mladite (UNICEF, 2006), <strong>vo</strong> koja e vklu~en poseben del za dostapnosta i kvalitetot <strong>na</strong> zdravstvenite i socijalnite slu`bi kon APNR. 13
- Page 1 and 2: Mapirawe i studija zasnovana na ist
- Page 3 and 4: REZIME NA IZVE[TAJOT Voved Iako ras
- Page 5 and 6: ti, dostapnosta i uslovite na objek
- Page 7 and 8: enti, za da gi zgolemat svoite prih
- Page 9 and 10: Zaklu^oci Kako najrizi~ni grupi za
- Page 11: SODR@INA REZIME NA IZVE[TAJOT......
- Page 15 and 16: METODOLOGIJA Zo{to kvalitativna stu
- Page 17 and 18: podatoci, koi podrazbiraat dlabinsk
- Page 19 and 20: Sumarno goreelaboriranite podatoci
- Page 21 and 22: AID populacija Istra`uva~ka tehnika
- Page 23 and 24: Najlesno se organizira fokus grupa
- Page 25 and 26: prisustvuva na intervjuata, tokmu p
- Page 27 and 28: neinformiranosta okolu mo`nostite z
- Page 29 and 30: ADOLESCENTI - MA@I KOI IMAAT SEKS S
- Page 31 and 32: toa e problem i za op{tata populaci
- Page 33 and 34: Gej-klubovi i gej-frendli klubovi M
- Page 35 and 36: zna~itelen del od MSM-populacijata
- Page 37 and 38: Istra`.: Kako znae{e deka nema potr
- Page 39 and 40: Relativno kratkoto vreme na postoew
- Page 41 and 42: ADOLESCENTI KOI NUDAT SEKSUALNI USL
- Page 43 and 44: SPI i za{tita, visok stepen na rizi
- Page 45 and 46: Dvajca od ispitanicite od ma{ki pol
- Page 47 and 48: Nitu eden od ispitanite ANSU vo Sko
- Page 49 and 50: Klienti Strukturata na klientite na
- Page 51 and 52: Ispitanicite koi rabotat i vo kafea
- Page 53 and 54: So isklu~ok na trojcata ispitanici
- Page 55 and 56: Inf.: Idea, idea. Da, pijat, jadat,
- Page 57 and 58: {to se razgovara{e za na~inite i me
- Page 59 and 60: ZAKONSKA REGULATIVA VO MAKEDONIJA v
- Page 61 and 62: ADOLESCENTI KOI INJEKTIRAAT DROGI (
- Page 63 and 64:
koja vo zimskiot period prifa}a nek
- Page 65 and 66:
“Mislam deka treba. Za{to na seka
- Page 67 and 68:
Podgotvenata droga se deli na pove}
- Page 69 and 70:
od upotrebata na drogi. Stavovite v
- Page 71 and 72:
Nevladini organizacii Mnogu AID nem
- Page 73 and 74:
SZO/UNODS/UNAIDS 2006 Supstituciona
- Page 75 and 76:
Istorijat na Proektot Na po~etokot
- Page 77 and 78:
Na obukite, najprvo se rabote{e na
- Page 79 and 80:
(AU_SJ_MSM_003_02.doc) Istra`.: Obj
- Page 81 and 82:
(AU_SJ_MSM_001_04.doc) • Situacij
- Page 83 and 84:
Inf.: Zatoa {to znam {to ~ovek e. V
- Page 85 and 86:
(AU_SJ_MSM_001_08.doc) “Istra`.:
- Page 87 and 88:
(AU_DD_MSM_003_08.doc) “Istra`.:
- Page 89 and 90:
(AU_FN_ANSU_09c_III). “Na mene mi
- Page 91 and 92:
Inf.: Da. Toj...i jas odam posle. T
- Page 93 and 94:
(AU_KP_ANSU_09_XII) “Deset devoj~
- Page 95 and 96:
(AU_MC_ANSU_05) Istra`.: A si proba
- Page 97 and 98:
(AU_KP_ANSU_07) “Istra`.: Koga pr
- Page 99 and 100:
nas, {to ima 21 godinu. Drugi smo s
- Page 101 and 102:
(AU_SD_AID_001) “Da. Nekad samo..
- Page 103:
(AU_IS_AID_002) “Odvraten. Ama ba
Change language