SIBENSKO MUNJIVO

zastarjeli zakon 0 vodnom pravu u Austro-Ugarskoj Monarhiji, iz 1873., a
posebice odredbe koje je u tai zakon unio Dalmatinski sabor u Zadru. Tim
su zakonom zasticena prava na upotrebu vede i najprimitivnijih vodenica, koje
od davnina stoje na rijekama. Po tom zakonu donesena je i Razsuda iz 1893.
kojom je gospodinu Meichsneru odobrena koncesija za upotrebu vode na
mjeru 25.81 metara kubicnih na hip za potrebe hidroelektrane Krka. Odobreno
mu je samo 25,20 metara pad a od ukupno 45,70 metara visine Buka,
jer je gornji dio iskoristavalo nekoliko vlasnika vodenica i stupa. Ante Supuk,
sibenski gradonacelnik i zastupnik u Saboru, bio je vlasnik vodenica u donjem
lijevom dijelu Buka, pa je s Meichsnerom osnovao posebno poduzeee za
obrtnu proizvodnju munjiva. Na katastarskim eestieama u njegovu vlasnistvu
izg radena je elektrana Krka. Da nije bio vlasn ik tog terena, po zakonu ne bi
mogao graditi Jarugu.
Ljeti rijeka Krka zna jako presusiti, pa sa 600 protok padne i na samo
6 metara kubicnih u sekundi. Graditelji elektrane zeljeli su zahvatiti i dio vode
s desne strane Buka, ali tamo su bile vodenice skradinskih imuenika. Borba
koju su protiv tog projekta poveli vlasniei tih mliniea, posebno obitelji
Marasovic i Burelli, trajala je vise od deset godina. Arhivirano je 49 razn ih
presuda, ugovora, raskida ugovora, racuna i drugih dokumenata 0 odnosima
tvrtke Ante Supuk i Sin i tih obitelji.
Borba se vodila preko tiska, ali i na sudovima, te u Da lmatinskom
saboru i u beekom parlamentu. 1510 se i do vrhovnog earskog apelaeijskog
suda u Beeu. Pljustale su i tuzbe zbog falsificiranja javnih isprava i zapisnika
s administrativnih rasprava . Medutim, Krka, nasa prva hidroelektrana izmjeni
ene struje, tako znacajna za poeetak elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj,
radila je neprestano od prvog dana, 28. kolovoza 1895. Planirana i vee
projektirana pregradica na Buku kojom bi se uzimao dio vode s desne strane
rijeke nije nikad izg radena. Ipak, pored svih sporova, posebiee nakon izgradnje
HE Jaruga II, 1903 .. korisniei vode kupovali su i vodu s desne strane Buka,
osobito u vrijeme niskog vodostaja Krke.
(Slican sudski spor vodila su gradska poglavarstva Karlovea i Zagreba
oko slapa Ozalj na rijeei Kupi. Karlovae je vee 1889. pregovarao 0 kupnji
slapa Ozalj i mlina na rijeei . Mlin je trebalo imati, jer inaee nista od posjeda i
gradnje. Takav je bio zakon. Na taj je slap 1905. baeio oko i grad Zagreb, koji
je htio izgraditi hidroelektranu iz koje bi se elektrificirao. Tijekom 1905. i 1906.
izmedu Karlovea i Zagreba voden je tezak sudski spor, koji je zapravo koeio
razvoj i jednog i drugog grada. Spor je okonean tako da je Karlovae dokazao
da je kupio mlin i slap, pa je mogao graditi hidroelektranu, a Zagreb je odlueio
izgraditi termoelektranu na zapadnoi periferiji grada, u danasnjoj Zagorskoj
uliei. )
Zbog vode rijeke Krke vodene su jos mnoge rasp rave i prepirke, sve
do 1945., osobito oko takozvane vodne knjige, ti. katastra voda, pa su radene
posebne proejene vodnih snaga, zakupi voda i slicno. ,
26
SIBENSKO MUNJIVO
SI8ENSKO MUNJIVO 27