SIBENSKO MUNJIVO

koje je ubrzo promijenilo ime u La Dalmatienne. La Dalmatienne je otkupio
svu imovinu drustva SUFID za iznos od 130 milijuna franaka (273 milijuna ondasnjih
dinara). Kako je ugovor 0 najmu izmedu SUFID-a i Ante Supuka i Sina.
sklopljen 12. srpnja 1901 . u Trstu. istjecao 1930 .• to je SUFID prije roka . vee
1929 .. predao HE Jaruga II natrag u posjed tvrtki Ante Supuk i Sin. koja je
onda obavila rekonstrukciju elektrane. osposobivsi je za opskrbu grada elektricnom
energijom. Tako je tvrtka Ante Supuk i Sin ponovno kompletirala svoju
elektroprivrednu djelatnost.
S obzirom da je La Dalmatienne prestao dobavljati elektricnu energiju
iz HE Jaruga II. jer je tvornica u ernici manje trosi la pa joj je bila dovoljna
HE Manojlovac. u gradu se pojavio visak elektricne energije. Rjesenje je
nadeno u izgradnji tvornice aluminija u Lozovcu. Tu je tvornicu 1936. izgradio
zagrebacki industrijalac dr. Ivan Ivanovie. cije je poduzeee bilo registrirano u
Beogradu. Ivanovi'; je s tvrtkom Ante Supuk i Sin dogovorio sigurnu i trajnu
nabavu znatnih kolicina elektricne energije. Kako je. u meduvrernenu. i sudski
spor s vlasnicima mlinica . skrad inskom obitelji Marasovie. rijesen u korist
tvrtke Ante Supuk i Sin. to je 1937. HE Jaruga II pocela veliku rekonstrukclJu.
u kojoj je sudjelovala i tvrtka Ganz iz Budimpeste. • . . .
HE Jaruga II bila je vazan izvor elektricne energ ije za grad Slbemk I
njegovu industriju. ali i za tvornicu aluminija u Lozovcu. Ni tijekom Drugog
svjetskog rata. kada su Sibenik i Jaruga bili zaposjednuti od Ta iliana. nile blo
znaeajnije ugrozen njezin rad. pa cak ni za povremenih zastoja zbog mlnlranla.
Nakon ra ta. 1945 .. popravlje~a su ratna osteeenja a elektrana se ukljucila u
elektroenerg etski sustav Sibenika. Dalmacije i Hrvatske. Njezin posljednji
vlasnik iz obitelji Supuk. Marko. praunuk graditelja Ante viteza Su puka i unuk
Marka. pomorskog kapetana i idejnog zacetnika elektrane. osuden je u lipnju
1945. od strane Narodnog suda u Sibeniku na konfiskaciju cjelokupne imovine
zbog suradnje s neprijateljem i iestokog eksploatiranja radnicke klase.
Tim aktom oduzeta rnu je hidroelektrana a svi njegovi posjedi prenijeti u
narodno vlasniStvo. (HE Jaruga II radila je sve to vrijeme a radi jos i danas.
Do danas je proizvela vise od 2.4 milijarde kWh. u prosjeku oko 26 milijuna
kWh godisnje. Usporedbe radi. toliko je proizvela HE Krka u dvadeset godina
rada. od 1895. do 1914.)
U POCETKU BIJAHU - TERMOELEKTRANE
Zasto je HE Krka (kasnije nazvana Jaruga I) toliko vazna za hrvatsku
elektroprivred u? Sto je bilo na tlu Hrvatske prije HE Krka? Zar povijest elektrifikacije
Hrvatske pocinje bas s njom? Kako to da je bas ona gradena kao
nas prvi cjeloviti elektroenergetski sustav? Da bismo odgovorili na ova pitanja
moramo imati na umu Cinjenicu da je u Hrvatskoj prije HE Krka bilo elektricnih
postrojenja. ali su to bila uglavnom postrojenja s istosmjernim naponom.
veCinom termoelektran e.
U drugoj polovici 19. stoljeea u Hrvatskoj se razvijaju prvi industrijski
objekti i u njima prve (industrijske) elektrane. Koncem stoljeea mnoga gradska
vijeea do nose odluke 0 izgradnji javnih elektrana . namijenjenih prvens tveno
za elektricnu rasvjetu ulica i trgova. iako neke odmah sluze i za elektrifikaciju
kueanstava. Pojavljuju se brojila. obraeun potroska elektriene energije i tarife.
Veeina elektrana bila je u sklopu industrijskih pogona i u vlasnistvu
privatnog kapitala. Neke su bile mjesovitog tipa. takoder u privatnom vlasnistvu.
a u vlasnistvu grada iii opCine bio je manji broj javnih elektrana. jer su
koncesije pretezito davane privatnim financijerima (sto je logieno. buduCi da
za takvu investiciju gradovi nisu imali dovoljno novca; drugo. nije bilo povjerenja
u tu "novotariju". za koju se nije znalo je Ii samo modni hir i hoee Ii donijeti
povrat ulozenog kapitala; treei razl og. mozda i najvazniji. bio je otpor
plinara. koje su do tada driale mono pol nad javnom rasvjetom). Razumljivo
je da su elektrane u pocetku gradene stihijski. prema trenutaenim potrebama
i moguenostima. a bez nekog odredenog plana.
Dozvole za gradnju elektricnih postrojenja u Hrvatskoj davalo je ministarstvo
u Budimpesti iii Becu. i to tek onda kada se pothvat nije kosio s
madarskim iii austrijskim interesima. Zato ne eudi da je 191 8. u Hrvatskoj bilo
76 elektrana s ukupnom instal iranom snagom od oko 65 MW. (Od toga na
Dalrnaciju otpada 53 MW - zahvaljujuCi dvjema velikim hidroelektranama.
Kraljevcu (26.5 MW) i Manojlovcu (19 MW). izgradenima nakon 1900. - ana
say ostali teritorij Hrvatske otpada skromnih 12 MWI). Prema tipu. javnih
elektrana bilo je 16. mjesovitih 7. a industrijskih 53. Prema pogonskom stroju.
bilo je 1 1 hidroelektrana. 20 elektrana s diesel strojevima i 45 termoelektrana
18
SIBENSKO MUNJI'IO
S IBENSKO M UNJtvO
19