SIBENSKO MUNJIVO

se doba od dvije godine.
Naznacen je i rok :!albe Meichsneru i Anti Supuku. ali i Ivanu Supuku.
Erminiju Su puku i Jozi Du libieu: cetrnaest dana. nakon cega se ovo c.k. Kotarsko
Poglavarstvo pridrzava obznaniti Gosp. IIjekoslava pI. Meichsnera netom
ova razsuda bude (. ..) - krieposnom postati Nakon dva tjedna odlukom
Kotarskog poglavarstva br. 16956. od 10. sijecnja 1894. Razsuda je postala
. pravovaljana. a odlukom br. 6522. od 22. ozujka 1894. Meichsneru je dodije­
Ijena i industrijalna koncesija.
S Razsudom. kao temeljnim dokumentom. zavrsena je pravno­
-administrativna procedura potrebna za izgradnju nase prve hidroelektrane
na izmjenicni sustav.
(Razsuda - dokument pisan krasopisom. koji je vlastorucno potpisao
carski i kraljevski kotarski poglavar Josip pI. Seilert - danas je. kao dozvola
za kori stenje vode koja ee pogoniti nasu prvu hidroelektranu izmjenicne struje.
zanimljiva iz pravnog. trgovackog. pa i lingvistiekog kuta gledanja. Ponekad
se govori da je to dokument 0 koncesiji za koristenje vode rijeke Krke. Tesko
je reCi da je to krivo. ali bi toenije bilo tvrditi da je to dozvola za koristenje vode
unutar granica posjeda. uz uvjet da se upotrebljena koliCina vrati prije negoli
napusti granice posjeda. da vlasnici objekata nizvodno ne bi bili osteceni.
na sto se tada jako pazilo. Naime. u ugovoru 0 koncesiji treba stajati i vrijeme
vazenja koncesije. a u ovom dokumentu toga roka nema.)
Posljednju potrebnu dozvolu. br. 1579. izdalo je sibensko opCinsko
upraviteljstvo 30. t ravnja 1894 .. ito da moze postav/listupove na obCinskom
zeml;istu za prenos elektricne sile i da moze takodjer napraviti potrebitu
mrezu preko gradsk/h ulica u svrhu razsvjetljavanja. To je odlueeno nakon
velike ra sprave treba Ii u gradu biti kabelska mreza iii zracna. Dilemu je intervencijom
rjesio sam Supuk. ukazavsi na visoke troskove izrade i na nepouzdanost
(tadasnje) kabelske mreze.
Ta je rasprava 0 izgradnji gradske elektriene ra svjetne mreie sadrlavala
i element zastite Ijudi i okolisa . Na Gradskom poglavarstvu vodene
su zestoke rasprave oko toga treba Ii zice po gradskim ulicama postaviti po
zraku iii ih ukopati u zemlju koristeci kabele. To je bilo 1894. u Sibeniku. gradu
od kojih desetak tisuca stanovnika. Treba znati da je ka bel prvi put prakticno
primijenjen 1888. u Londonu. dakle. samo sest godina prije toga. i to za istosmjernu
struju. a kabeli za izmjenicnu struju bili su tad a tek u povojima. buduci
da.su prvi put primijenjeni 1891.lpak. sibenski gradski oci uporno su inzistirali
na kabelima. uz izgovor da ce prostiranje zica po zraku narusiti lij~p izgled
grada. a i ulice su uske pa bi to moglo biti opasno. Medutirn. Ante Supuk. linancijer
pothvata i, uz Meichsnera, vlasnik elektrane i sustava, tvrdio je da
je ukopavanje u zemlju gotovo nemoguce zbog kamenitog lIa. da konstrukcije
kabela nisu bas pouzdane i da suo uz to. skupe. Nadeno je kompromisno
rjesenje : zraena mreza i translormatori postavljeni su na krovove kuca izvan
svih domasaja a osobito d/ece.
Drugi element koji je presudio u izboru bio je estetski. Rasvjetne
svjetiljke po ulicama. na glavnom trgu i na rivi postavljene su na kandelabre .
lako su mogli biti jednostavniji i jeltiniji. nosaei svjetilj ki bili su izradeni od
kovanog gvoZda. s mnogo kitnjastih ukrasa. jer se smatralo da svjetiljka mora
biti ukras kuce. odnosno ulice. Kad danas promatramo fotografije i crteze
tih svjetiljaka. uocavamo teinju da se po izgledu mjere sa svjetiljkama u
drugim gradovima. ali i da budu nesto specilicno. prepoznatljivo sibensko.
Tako je i transformatorska stanica na rivi. jedina ko ja nije bila na krovu neke
kuce. sag radena kao sesterokutni objekt. oko jednog visokog leljeznog
stupa. nosaea vodica. Danas nikome ne pada na pamet u mrezama graditi
objekt takva oblika. ali u one doba on se izvanredno uklapao u vizuru grada
i rive.
Dalekovod koji je munjivo(ele ktricnu energiju ) prenosio od Krke do
Sibenika bio je predviden za napon od 3 000 V. a nosili su ga drveni stupovi
s dvostrukim konzolama i izolatorima. jer je bio dvostru ki dvofazni vod . Nije
isao ravno preko polja i parcela nego je krivudao uz cestu. po samim rubovirna
parcela. lato je imao oko 360 stupova na duljini od jedanaest kilometara.
To je uCinjeno iz dva razloga : prvo. da se u slucaju kvara moze lako pristupiti
svakom stupu; drugo. da se ne ostecuje urod na poljima i ne kvare parcele
plodne zemlje na prostoru izmedu grada i Lozovca.
Prije negoli je zavrsena administrativna procedura, odn05no. prije
negoli su dobiveni svi dokumenti potrebni za izg radnju nase prve izrnjenicne
hidroelektrane. dalekovoda i gradske niskonaponske mreze - dakle. naseg
prvog cjelovitog elektroprivrednog sustava -. Meichsner je uspostavio kontakt
s tvrtkom Ganz. pa je. uvjeren da ce zatrazenu dozvolu dobiti. vee tijekom
jeseni narucio izradu 5trojeva. Meich5ner je i ladru ponudio elektricnu energiju
iz ove elektrane. sto je poglavarstvo tog grada odbilo. jer se odlueilo za
istosmjerni sustav. Istodobno je sa sibenskim gradskim poglava r5tvorn (sa
Supukom) ugovarao cijenu po kojoj ee grad biti osvijetljen. Time je osiguran
jedan valnan element sustava : potrosnja. la rasvjetu grada elektricnom energijom
godisnje ee se placati pausalni iznos od 5.000 forinti. u mjesecnim
obrocima.
Paralelno s postupkom dobijanja dozvole za gradnju i koncesije za
uporabu vode Meichsner i Supuk sklapaju prvo projekt ugovora a potom i
ugovor 0 osnutku zajednickog poduzeea - una soc/eta di commercio in nome
10
Sl6ENSKO MUNJIVO 11