SIBENSKO MUNJIVO

deti bez dozvole C. kr. Glavnog Ravnateljstva. cast mi je. zamoliti
To Ugledno Upraviteljstvo. da izvoli. putem pisueeg ureda. podastrijeti
doticnu molbu za postignuee pomenute dozvole. iii do daljne
odredbe odaleciti svjetiljku 0 kojoj je govor.
C. kr. Ured z€ljeznickog prometa u Splitu."
Uz zig uprave prometa stoji tesko citljiv potpis.
Moram priznati jed no: niti jedan rukom pisan arhivski dokument od
onih koje sam imao u rukama tijekom istra zivanja povijesti sibenske elektrifikacije
nije napisan tako lijepim krasopisom kao ovaj otrovni do pis. Dakle.
gospodo. izvolite preko nas traziti dozvolu. a hoeete Ii je dobiti. to eemo jos
vidjeti. iii odaleeite svjetiljku 0 kojoj je rijec.
Na poledini dopisa napisan je koncept odgovora. kojeg je prepisivac
prepisao. gradonacelnik potpisao. te je bio otposlan. a dopis s konceptom
arhiviran i tako stigao do nas i nasih dana. U arhivi je registriran pod br. 595.
s nadnevkom 15. veljaee 1892. Koncept je napisan prilieno neuredno. uz ispravke
i krizanja. ocito po diktatu. Vrijedi i njega navesti:
"Dopis Slavnom c. k. Uredu zeljeznickog prometa u Splietu
Na riesenje Tostranog cienjenog dopisa 11 . veljaee 1892. Br. 19/11.
cast je ovom Upraviteljstvu obavjestiti. da se je odstranila svietiljka
koja je bila postavljena od obc;ne kod glavne zgrade sibenskog
kolodvora na zeljeznickom zemljistu. preporukom da bi Taj Slavni
Ured nastojao kao na svojem zemljistu postaviti svietiljku na dotienom
mjestu. posto je isto za prolazeee obeinstvo od prieke nuzde.
Sibenik 17/11. 92.
Ex. Fontana"
Stup s feralom je. prema tome. odstranjen sa zeljeznickog zemljista.
Taj Slavni c. k. Ured u Splietu nije ucinio nista. tako da ispred kolodvora nije
svijetlila ni petrolejka. a kamoli elektricna svjetlost. Naime. kada je gradena
mreza za elektrienu rasvjetu. na Meichsnerov poticaj. opeina je ponovno pokusala
postaviti ra svjetu. tako da je 7894. ponovo bila postavila jedan svjetJ c
onik na ieljeznieko zemljiSte. ali ga je morala odstranitipo naredbi ieljeznieke
uprave.
Zelite Ii saznati hepiend? On se zbio tek 1914 .. jer je te godine sibenski
kolodvor napokon zamijenio petrolejsku rasvjetu elektricnom. Uistinu. pravo
je cudo da je tek u svibnju 1914 .. nakon silnog i cestog urgiranja i prigovaranja
gradana. te dopisa ovdasnleg glavarstva kolodvora Slbemk. Slavno
Ravnateljstvo ieljeznica u Trstu konacno dopustilo da se petrolejke zamijene
elektrienom rasvjetom. Tvrtka Ante Supuk i Sin nacinila je to istog trena . Tako
je nakon punih devetnaest godina. koliko je Sibenik uzivao elektricnu ra svjetu.
gradski kolodvor dobio elektricno svjetlo. To pokazuje da je uprava zeljeznica
potpuno ignorirala potrebe gradanstva. Osim elektricne rasvjete. gradanstvo
je. kako se iz napisa u tisku moze vidjeti. trazilo telefonski spoj kolodvora sa
postom i sa gradom. tj. da se na kolodvoru postavi javna telefonska govornica.
Gradani Sibenika su preko svojih poslanika i preko tiska mol iii i urgiral i.
trazec; svoja prava i. uopee. vise slu ha za svoje potrebe. ali nisu nalazili
odgovora.
Vratimo se. pak. na pocetak nase price. Dopis kojim gradsko poglavarstvo
odgovara Monte Promini zavrsava malo drugaCije nego sto bismo
ocekivali. Naime. odgovoreno je da kada bi opCina i dobila dozvolu za razsVjetu.
ana ju ne bi posta vila. jer do sada svi prlrezi na dotienu industrlj'u -
uprkos prigovora ave ObCine - izplaCivani su na kOrlst ObCine Trst. koja sa
ukrcavanjem ugljena u Sibeniku neima Ikakvih okrsaja. Dakle. ni sibenska
opeina nije bez vra ga. Da porezi i prirezi idu u njezinu kasu ne bi bilo problema.
Ovako - nista od ra svjete.
Da bismo do kraja bili posteni prema svim akterima price. moramo
naglasiti da je rudarsko poduzeee Monte Prom ina odlucilo u uvali Vrulje postaviti
za ukrcavanle ugljev/ja u Sibemku dizala i vratila tjerana elektrienom
snagom. Radi toga je za 25. listopada 1909. Opeina sazvala pOVjerenstveno
nalieje. sto je objavljeno u opeinskom oglasu br. 10774. Kada su izg radene
dizalice i tracnice. bio je to ne samo veliki napredak u manipulaciji teretom
nego uopee veliki korak u industrijskom napretku Sibenika: njegova je luka
time postala druga po velicini na Jadranu. nakon Trsta. i jedina koja je imala
te suvremene uredaje.
Ako se pitate zasto se sada zeljeznica nije bunila. odgovor je vrlo
jednostavan. Nova tvrtka. registrirana u gradu Sibeniku (dakle. prirezi ostaju
tul. kupila je dio zemljista od Uprave zeljeznica. ito onaj dio koji se pOlOnjoj
Cinio nekorisnim j suvisnim. Taka su svi bili sretni j zadovoljni.
72
SI8ENSt(O MUNJIVO
SIBENSKO MUNJIVO 73