SIBENSKO MUNJIVO

on. kako pise. nacinio aI/a buona prova (alia dal mio sistema. a tutta la zona
d 'oeeupazilme(lijepu probu mog sustava na cijelom zaposjednutom podrucjul.
te navodi niz mjesta koje je osvijetlio. Stovise, talijanska vlada povjerila
mu je tesku duznost da svjetionicima i feralima osvijetli sjeverni i juzni kanal
Massaua; isto ocekuje i za Sueski kenaI.
Nakon sto je naveo sve svoje reference, Croizat je ponudio eksperimentalno
postavljanje svoje rasvjete na nekom od gradskih prostora. pa neka
gradanstvo ocijeni. Naravno, 0 garancijama da i ne govorimo! Istina. njemu
se s ovim pokusom zuri jer bi to nacinio tijekom prijevoza svjetiljaka u Rumunjsku,
gdje se. takoder, nada ugovoriti posao.
Osim sto je sibenske gradske oce htio impresionirati pismom pisanim
na pisaeem stroju, gospodin Croizat ocito je zelio impresionirati i zaglavljem
pisma. Tama je, vrlo kitnjastim stilom, sve ovo napisano, a osim
sustava rasvjete gustim mineralnim uljem Croizatje reklamirao i Luee Elettriea
ad ineandeseenza e ad areo senza motore e senza dinamo(elektri cnu svjetlost
sa zarnom niti i elektricnim lukom bez motora i dinamo-stroja). naglasivsi
da je potonji sustav vrlo praktican i ekonomican. osobito za stanove. vi le,
manje palace itd.
Vratimo se ponovno omotu spisa br. 3 od 2. sijecnja 1894. Naime,
na presavijenom arku papira napisan je, onako kako je tada bilo uobicajeno,
koncept odgovora gospodinu Croizatu. Odgovor je sastavio tajnik opeine
Sibenik, ocito po diktatu gradonacelnika. Taj odgovor glasi :
"P n. Gospodin Vittorio Croizat
Torino
Zahvaljujem na ponudi glede razsvjete ovog grada sa mineralnim
uljem (olio minerale denso) posto namjeravam ovaj grad ra zsvjetliti
sa elektricnom svjetloseu.
Sib. 12A 1894."
Ispod tajnikova potpisa stoji : "prep. 13/11894. i potpis "R. Bilandzi6"
Tako je gospodin Croizat saznao, jos pocetkom sijecnja 1894., da
ee grad Sibenik biti osvijetljen elektricnom svjetloseu. To mu je priopeio
gradonacelnik Ante Supuk osobno, vrlo jasno i odlucno: "C .. ) posto namjeravam
ovaj grad razsvjetliti sa elektricnom svjetloseu."
Do trenutka kada ee Sibenik biti rasvijetljen elektricnom energijom
proe; ee jos godina i po. M edutim. ovaj dopis dokazuje da su vee tada, koncem
1893., nasi prvi graditelji elektroenergetskog sustava, Meichsner i Supuk,
vee bili odlucili upustiti se u taj pothvat.
Zato je gospodinu Croizatu iz Torina. bez obzira na sve njegove
reklame i preporuke. trebalo odgovoriti niecno.
PUTOVANJE U POVIJEST
Istrazivanje povijesti prve nase izmjenicke hidroelektrane ne bi bilo
potpuno da gosp. Ante Sekso. iz zagrebackog In stituta za elektroprivredu i
autor ovih crtica nisu proveli dva dana u Budimpesti u po sjetu tvrtki Ganz i
Elektrotehnickom muzeju Madarske. S obzirom da se to putovanje pretvorilo
u putovanje u povijest nase elektroenergetike. zelim opisati ono sto smo
tame vidjeli i pronasli. Ono sto je trebalo biti izvjesee s puta pretvorilo se.
eto. sasvim neocekivano. u opis putovanja u povijest.
Namjeravali smo, u prvom redu. pretraziti arhiv tvrtke Ganz, koja je
gradila nase prve elektroenergetske sustave, posebno nase prve hidroelektrane
izmjenicne struje na rijeci Krki. Ganz nam je otvorio svoj arhiv, u kojem
se cuvaju dokumenti od prvog dana postojanja tvrke. Posebno su bile zanimljive
knjige narudibi. u kojima su, uvezani po godinama. dokumenti 0 svim
narudzbama. s podacima 0 narucitelju i 0 narucenim uredajima, neki sa skicama.
jer su mnogi narucitelji trazili nacrte i potanke tehnicke opise tih uredaja.
Pregledali smo knjige narudzbi od 1882. do 1905. godine. Nasli smo
na rudzbe iz Rijeke (Fiume). gdje je vee postojala termoelektrana na istosmjernu
struju. ali su se ove odnosile na luku i tvornicu With bred, onu koja
je izmislila torpedo. Postoji cijeli niz narudibi iz Pule (Pola). koja je vee imala
istosmjernu elektra nu. zatim iz Karlovca (Karlstadt), Osijeka (Esseg), Varazdina
(Warazsdin) i Zag reba (Zagrab). Jedina dva mjesta koja u to doba imaju hrvatske
nazive u tim dokumentima su Lipik i Vrbanja, odakle jos 1892 .. odnosno
1893. na rucuju elektricne motore. istina istosmjerne. Naime. u Vrbanji
je bila tvornica tkanina, a u Lipiku znameniti Ku rsalon (ljeCiliste koje su u
Domo-vinskom ratu 1991 . onako nemilosrdno unistile neprijateljske bombe),
koji je narucivao opremu za elektroterapiju : mjerne instrumente, elektromotore.
pumpe za izmjenu vode u bazenu i pumpu za vodoskok.
(U na rudzbama za Osijek za nimljivo je pratiti kako se s vremenom
mijenja ime grada na naruzben icama. Do 1896. godine postoji naziv Esseg,
zatim se pojavljuje Ossiek. da bi se tek 1902. godine pocelo ko ristiti ime
Osijek. Usput, treba reCi da su narudibenice pisa ne na madarskom jeziku. a
38
SIBENSKO MUNJNO
SIBENSKO M UNJIVO
39