Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 165.4.001/2 (Juglans L.) Šumarski list br. 1-2, CIX (1995), 15-26
MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČNOG ORAHA (Juglans regia L.)
— Neki rezultati i smjernice istraživanja —
BREEDING MODEL OF PERSIAN WALNUT (Juglans regia L.)
— Some results and research trends —
Franc MRVA*
SAŽETAK: Cjelokupni fond orahovih stabala u Hrvatskoj je u velikoj
većini generativnog porijekla i gotovo je u cijelosti u privatnom posjedu.
Karakteristika uzgoja je jedan ekstenzivan voćarski način bez primjene nekih
agrotehničkih mjera. Voćarska i šumarska praksa ostala je u skromnim okvirima
razmnožavanja komercijalnih sorti oraha, a da njihova ekološka adaptivnost
u različitim uvjetima nije ispitana. Domaće populacije oraha nude
mogućnost izbora kvalitetnih stabala obzirom na rast, otpornost na bolesti i
štetnike, niske temperature te kvalitetne plodove. U radu se daje pregled
rezultata na selekciji, vegetativnom i generativnom razmnožavanju. Razvijen
je model oplemenjivanja koji uključuje primarnu i sekundarnu selekciju. Prikazani
su rezultati klijavosti oraha u tlu s prethodnim močenjem plodova i
prvi nalazi fenologije listanja u rasadničkom testu. U prvom poljskom testu
potomstva polusrodnika (Half sib progeny test) analiziran je debljinski i
visinski rast. Podaci su dani u tablicama i grafički prikazani.
Ključne riječi: Obični orah, selekcija, model oplemenjivanja, matičnjak
plemki, test potomstava, močenje plodova, rast, fenologija listanja.
UVOD - Introduction
Osnovna karakteristika uzgoja običnog oraha (Ju- ture propao, druga su se iskrižala s domaćim orasima
glans regia L.) u Hrvatskoj je uglavnom jedan eksten- i takvo se sjeme spontano širilo putem glodavaca i
zivan voćarski način, što znači bez primjene nekih ptica, a neka su stabla posječena. Moramo naglasiti
agrotehničkih i zaštitnih mjera, s primarnim interesom da se u razdoblju poslije drugog svjetskog rata fond
za uzgoj plodova. Gotovo cjelokupni fond orahovih oraha znatno smanjio masovnom sječom najljepših i
stabala u privatnom je posjedu pretežito u seljačkim najdebljih stabala. Trajna konjuktura za drvom oraha
gospodarstvima, a u manjoj mjeri i u naseljima gradova dovela je ponegdje do njegovog punog istrebljenja. To
i manjih mjesta (kućni vrtovi, voćnjaci). Porijeklo ve- je značajan gubitak za genofond oraha jer su stara
like većine tih stabala je iz sjemena. On se i danas stabla mjerilo adaptivnosti i izdržljivosti na brojne ekoponajviše
širi na taj način. Prema ocjeni američkog loške i biotičke pritiske te predstavljaju najbolje polaeksperta
za jezgričavo voće L. H. Mac Danielsa zište za selekciju i oplemenjivanje. Iako tržište i danas
(1960) koji je proučavao problematiku oraha na pod- traži orah, teško ga nalazi jer današnji fond čine većiručju
republika bivše Jugoslavije s aspekta plodova, u nom mlađa stabla koja ili nisu za sječu ili pak ukoliko
većini slučajeva orahova stabla rode sitnim plodovima dimenzije odgovaraju zahtjevima tržišta interes posjedslabe
kvalitete. Vrlo je vjerojatno da se među stablima nika za uzgoj plodova takvu sječu odgađa,
domaćih oraha nalaze varijeteti - sorte iz drugih drža- Na području Hrvatske orah je najviše raširen na
va, jer se pouzdano zna da su u razdoblju poslije brežuljkastim terenima Koprivnice, Bjelovara, Daruvaprvog
svjetskog rata zabilježena unošenja sorti iz Ita- ra, Kutine i Siska, a u istočnoj Slavoniji u okolici
lije, Mađarske, Austrije i drugih zemalja. Danas je Vukovara. U nešto manjoj mjeri orah je zastupljen u
vrlo teško nešto od toga identificirati. Dobar broj sta- sjevero-zapadnoj Hrvatskoj i to pretežno u voćarsko-vibala
je zbog osjetljivosti na mrazeve i niske tempera- nogradarskom području. Svi ovi makrolokaliteti pred-
Dr. se. Franc Mrva, Šumarski institut, 41420 Jastrebarsko.
15