Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D
Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
OBLJETNICE<br />
SPOMENICA (uz obljetnice) MIHOVILA GRAČANINA<br />
Izdavač Hrvatsko agronomsko društvo<br />
Zagreb, 1994.<br />
Prof. dr. Mihovil Gračanin bio je<br />
profesor tloznanstva, na Gospodarskošumarskom<br />
fakultetu u Zagrebu u razdoblju<br />
od 1928. do 1952. godine, kada<br />
je premješten »po službenoj potrebi u<br />
Savjet za poljoprivredu i šumarstvo NR<br />
Hrvatske«. Rješenje o uklanjanju prof.<br />
Gračanina s profesorske dužnosti je bez<br />
ikakvog obrazloženja, bilo isključivo<br />
političke naravi, jer je smatrao da »zatvoreni<br />
jednopartijski društveno-politički<br />
sustav omogućuje čitavom nizu minus<br />
— varijanta ... da nekoga onemogući<br />
ili ukloni radi ostvarenja određenih<br />
ciljeva«. Stoga je tek u drugom izdanju<br />
Šumarske enciklopedije 1980. godine<br />
našao mjesto, a potom i u Šumarskom<br />
listu 1981. godine prigodom njegove<br />
smrti. Izvan šumarskih krugova prethodila<br />
je Spomenica k 70-oj obljetnici njegovog<br />
rođenja zamišljena i ostvarena<br />
po grupi štovatelja i sljedbenika »svoga<br />
velikog učitelja«.<br />
Nakon dvadeset godina, odnosno u<br />
samostalnoj Hrvatskoj Hrvatsko agronomsko<br />
društvo i Hrvatsko društvo za<br />
proučavanje tla iz zaborava izvlače lik<br />
i djelovanje Mihovila Gračanina podsjećaju<br />
na njegovo značenje u području<br />
tloznanstva ne samo u Hrvatskoj nego<br />
uopće. Poticaj je prihvaćen i poduprt<br />
od Agronomskog fakulteta, Šumarskog<br />
fakulteta. Poljoprivrednog instituta u<br />
Križevcima, Šumarskog instituta Jastrebarsko,<br />
Matice Hrvatske te HAZU i<br />
Rektorata Sveučilišta. Rezultat je izdavanje<br />
»Spomenice« i održavanje znanstvenog<br />
skupa.<br />
Ostvarivanje prihvaćene ideje povezuje<br />
se s 90-om obljetnicom rođenja i<br />
10-om obljetnicom smrti Gračanina. Za<br />
pripremu obilježavanja ovih godišnjica<br />
izabran je odbor od četiri člana: Prof,<br />
dr. Ferdo Bašić, Prof. dr. Stjepan Bertović,<br />
Dr. Jakob Martinović i Prof. dr.<br />
Ivo Miljković, predsjednik.<br />
SADRŽAJ SPOMENICE<br />
Spomenica je objavljena kao sastavni<br />
dio br. 1-2/1994. Agronomskog glasnika<br />
što je »u znatnoj mjeri pridonijelo<br />
realizaciji izlaženja Spomenice« stoji u<br />
44<br />
Proslovu. Inače Spomenicu je sufinanciralo<br />
Ministarstvo znanosti i tehnologije<br />
Republike Hrvatske te niz drugih<br />
institucija a među kojima i Šumarski<br />
institut Jastrebarsko.<br />
U Spomenicu nas uvodi Proslov iza<br />
kojeg slijedi slika Prof. dr. M. Gračanina<br />
s autogramom.<br />
Pod naslovom »Prof. dr. Mihovil<br />
Gračanin domoljub i znanstvenik<br />
(1901-1981)« Organizacijski odbor<br />
ukratko je prikazao Gračaninov život.<br />
Slijede članci:<br />
Jelka Anić i I. Miljković: Genetske<br />
specifičnosti mineralne ishrane sorata<br />
jabuka — »na temelju šestogodišnjeg<br />
istraživanja biljno hranidbenog<br />
kapaciteta tla u plantažama jabuka na<br />
pseudogleju u Hrvatskoj«, autori su došli<br />
do zaključka da postoje razlike i<br />
između pojedinih sorata jabuka te da<br />
je »folijama dijagnoza pouzdanija za<br />
ocjenu stupnja opskrbljenosti jabuka<br />
hranjivim elementima nego analiza tla.<br />
F. Bašić, M. Mcsić i A. B u tora<br />
c: Teške kovine u tlima općine Glina.<br />
— »Temeljni je cilj istraživanja utvrditi<br />
sadržaj teških kovina u oraničnim<br />
tlima općine Glina i na taj način ocijeniti<br />
pogodnost tala toga područja za<br />
uzgoj povrća koje bi služilo za proizvodnju<br />
hrane za dojenčad«. Rezultati<br />
istraživanja: Sadržaj kadmija i olova je<br />
nešto povećan u odnosu na prirodno<br />
stanje ali u granicama karakterističnim<br />
za čista ili neopterećena tla. Onečišćenja<br />
su veća u nižim pozicijama nego u<br />
zoni odnošenja tla erozijom tla vodom.<br />
Po ostalim elementima (Hg, Cu, Zn,<br />
As) tla su čista. Autori predlažu »kalcifikaciju<br />
tih tala kao pouzdan, djelotvoran<br />
i racionalan put za smanjenje<br />
mobilnosti svih teških kovina u kiselim<br />
tlima istraživanog područja«. U literaturi<br />
navedeni su i članci s tematikom<br />
teških metala objavljenih u Šumarskom<br />
listu 1980, 1990. i 1991. godine te Martinović<br />
— Vranković sa skupa održanom<br />
u Cazinu 1986. kao i B. Prpića<br />
Opširniji prikaz o M. Gračaninu slijedi<br />
u Šumarskom listu.<br />
et al. objavljenog u publikaciji Kongress<br />
Bodenschutz, Arge Alp und Alpen<br />
— Adria, Miinchen 1987.<br />
S. Bertović: Podneblje i ostale prirodne<br />
osobitosti u okolišu meteorologijske<br />
postaje Lividraga (Gorski kotar).<br />
Rad je »posvećen uspomeni na poštovanog<br />
profesora dr. inž. Mihovila Gračanina<br />
i njegovo životno geslo: Budi<br />
svoj!« To je i naslov Šenoine pjesme<br />
objavljene u Vijencu 1874. godine iz<br />
koje Bertović citira zadnju kiticu koja<br />
završava s »BIO SI SVOJ!« Da, prof.<br />
Gračanin bio je svoj i zato je 1952.<br />
godine morao napustiti profesuru na<br />
zagrebačkom, tada, Poljoprivredno-šumarskom<br />
fakultetu. Za članak preporuka<br />
nabaviti fotokopiju.<br />
Z. Gračanin: Tla — ugrožen dio<br />
čovjekova okoliša. »Iako tla«, prva je<br />
rečenica članka, »pripadaju prijeko potrebnim<br />
osnovicama čovjekova života<br />
na zemlji već i kao nositelji praktički<br />
cjelokupne poljoprivredne i šumske<br />
proizvodnje« ipak »globalno gledano<br />
sam opstanak i funkcije tala nisu nikada<br />
bili tako ugroženi kao danas!« Ugroženost<br />
se očituje u: eroziji tla, antropogenom<br />
doprinosu u aktiviranja klizišta,<br />
spuštanjem tla prouzročenog djelovanjem<br />
čovjeka, onečišćenjem nanosa rijeka<br />
kao opasnost za tla nizinskih područja<br />
i acidifikacijom.<br />
N. Kom 1 eno vi ć: Unos olova u<br />
šume Hrvatske te njegov utjecaj na uspijevanje<br />
crnog bora i hrasta lužnjaka.<br />
— »Tetraetil olovo pokazalo je negativan<br />
učinak na rast crnog bora i kitnjaka<br />
za razliku od olovnog nitrata koji nije<br />
pokazao takvo djelovanje. Oba oblika<br />
olova izrazito su negativno utjecala na<br />
sadržaj klorofila te karatenoida.«<br />
P. Kovačević: Analiza numeričke<br />
obrade površina kartografskih jedinica<br />
na karti bonitete tala Hrvatske.<br />
J. Martinović: Periodična karakterizacija<br />
acidifikacije šumskih tala na<br />
kršu Hrvatske. Autor je prikazao »prve<br />
bilančne podatke promjene pH vrijednosti<br />
tla na području krša zapadne Hrvatske<br />
(Primorje, Gorski kotar i NP<br />
Plitvička jezera) za razdoblje 1965. do
Change language