Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D

More documents

Recommendations

Info

A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (<strong>1995</strong>), 3-13 PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Research area Na području Šumarije Zadar, GJ Musapstan odjel 12 i 16, područje je našega rada. U oba odjela postavljene su pokusne plohe od 1 ha (100 x 100 m), u kojima smo istraživali. Na svakoj pokusnoj plohi odredili smo strukturne elemente sastojine, broj stabala, temeljnicu i volumen. Na pokusnim plohama klupirana su sva stabla iznad 9 cm prsnog promjera te izvršena izmjera njihovih visina. Ova mjerenja obavili smo u dva navrata i to u četrdesetoj (40.) godini starosti, 1976. god. i u pedesetpetoj (55.) godini starosti, 1991. god. Temeljem ovih izmjera došli smo do određenih rezultata koje donosimo u ovome radu. Diapozitiv prikazuje pokusnu plohu kulture pinije i alepskog bora. Šumarija »Zadar«, šumarski predjel »Musapstan«. Snimio: A. Tomašević, 1976. godina. Slika u boji prikazuje panoramski pogled na kulture primorskih borova (alepski, pinija i primorski bor) i običnog čempresa. Šumarija »Zadar«, šumski predjel »Musapstan«. Snimio: A. Tomašević, 1976. godina. GEOLOŠKA PODLOGA T TLO Geological parent material and soil Geološku podlogu čine masivni vapnenci donje krede, što smo utvrdili u odjelima 12 i 16 GJ »Musapstan«, na kojima se razvila crvenica, lesivirana, koluvijalna, glinasta. (Škorić 1979.) Stjenovitost površine oko profila približno je oko 40%, dok je prema rubnim dijelovima zaravni znatno veća i približno iznosi 90%. U cijelom profilu utvrdili smo sastojke teške gline, dobru poroznost tla te aluvijalni horizont svjetlije boje. Ph vrijednosti u vodi kreću se od 5,6—7,5, a u n-KCl-u od 4,6—6,9. Zahvaljujući zaštitnoj ulozi borovih kultura pH-vrijednosti opadaju u odnosu na gole površine u istoj gospodarskoj jedinici i kreću 7,3—7,6 u vodi i u n-KCl-u od 6,7-7,0. (Tomašević 1991.) FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST Phytocoenological association U fitocenološkom smislu istraživane kulture nalaze se na području šume hrasta medunca i bijelog graba. U ekološkom smislu to je toplija zona medunčeve šume (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939.) (Rauš 1987). Alepski bor (Pinus halepensis Mili.) i pinija (Pinus pinea L.) su vrste koje prevladavaju na mediteranu. U našim prilikama alepski bor dolazi do 400 m n. v. i uspijeva na najlošijim tlima. Pinija je vrsta saplunara, ali i pravog krasa (A. Tomašević, Šum. list 6-8/93.) i prati maslinu i seže do 100 m n. v. rasprostranjenost pinije prikazana je u karti 1, a alepskog bora u karti 2. (Vidaković 1993.) 4
A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ USPIJEVANJA ALEPSKOG BORA (PINUS HALEPENSIS MILL) I PINIJE... Šumarski list br. 1-2, CIX (<strong>1995</strong>), 3-13 Karta 1. Rasprostranjenost Pinus pinea L. (prema Critchfieldu i Littleu, 1966). Distribution Stone Pine (toward Critchfieldu i Littleu, 1966). Karta 2. Rasprostranjenost Pinus halepensis Mili. (prema Critchfieldu i Littleu, 1966). Distribution Aleppo Pine (toward Critchfieldu i Littleu, 1966). PODNEBLJE Climate Radi boljeg uvida u klimu istraživanog područja šku stanicu Zadar kao najbližu stanicu. (Bertović donosimo klimadijagram prema H. Walteru te mje- 1975., Tomašević 1991.) sečni kišni faktor prema M. Gračanuza meteorolo- 5
Page 1 and 2: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO UDC 630
Page 3 and 4: UDC 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN
Page 5: IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGIN
Page 9 and 10: A. Tomašević: KOMPARATIVNI PRIKAZ
Page 11 and 12: A. Tomasević: KOMPARATIVNI PRIKAZ
Page 17 and 18: IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGIN
Page 19 and 20: F. Mrva: MODEL OPLEMENJIVANJA OBIČ
Page 25 and 26: OSNOVNI MODEL OPLEMENJIVANJA ORAHA
Page 29 and 30: STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAP
Page 31 and 32: B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - S
Page 33 and 34: B. Hrašovec: FEROMONSKE KLOPKE - S
Page 37 and 38: D. Getz: UGROŽENOST NEKIH VRSTA LO
Page 39 and 40: D. Getz: UGROŽENOST NEKIH VRSTA LO
Page 43 and 44: T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRI
Page 45 and 46: T. Dimitrov: UTJECAJ VREMENSKIH PRI
Page 47 and 48: 1990. godine«. Bilanca pokazuje, d
Page 49 and 50: Doduše, to nije uobičajeni način
Page 51 and 52: Lokalitet je 43. odjel g. j. Zalesi
Page 53 and 54: je sufinanciralo jedan broj (od 4)
Page 55 and 56: Komisija za provedbu natječaja: Ma
Page 57 and 58:
MINISTARSTVO ZA POLJOPRIVREDU I ŠU
Page 59 and 60:
JAVNO PODUZEĆE "HRVATSKE SUME" P.O
Page 61 and 62:
ŠUMARIJA OTOK Mr. se. Darko Beuk,
Page 63 and 64:
ŠUMARIJA CAGLIN Vlado Leko, upravi
Page 65 and 66:
UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA URED UPRAVI
Page 67 and 68:
ŠUMARIJA ZAGREB Herbert Krauthacke
Page 69 and 70:
Mira Đorđević, samostalni taksat
Page 71 and 72:
ŠUMARIJA OPATIJA Mihajlo Merle, up
Page 73 and 74:
»EXPORTDRVO« d.d. ZAGREB Boris Vi
Page 75 and 76:
Šumarski list objavljuje znanstven
show all

Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?