Å UMARSKI LIST 1-2/1995 - HÅ D

1990. godine«. Bilanca pokazuje, da je
»u gotovo svim slučajevima utvrđeno
zamjetno sniženje pH vrijednosti u humusno-akumulativnom
horizontu tala.«
Acidifikacija »je najjače izražena u bioklimatu
šume bukve i jele na području
Gorskog kotara, a najmanje u submediteranskom
području Hrvatskog primorja«.
N. Pernar: Prilog istraživanja količine
i tijeka biogenih elemenata u organičnom
horizontu brezovih (Bela pendula
Roth.) i bukovih (Fagus sylvatica
L.) sastojina na Papuku ovisno o vrsti
drveća i elemenata reljefa. — Rezultati:
Na Papuku u OI-podhorizontu u brezovim
sastojinama
1. ima više dušika (0,70%), kalija
(0,86) i magnezija (0,25%) nego u bukovim
sastojinama (0,66%, 0,64%,
0,14%);
2. na prisojnoj ekspoziciji ima više
kalija 60,86%) nego na osojnoj (0,63);
3. na blažim nagibima također ima
više kalija (0,81%) nego na strmijim
(0,68%);
4. »U okviru ovih istraživanja breza
ima povoljniji meliorativni učinak nego
bukva (a) prisojne ekspozicije imaju
povoljniji utjecaj nego osojne.«
Z. Racz: Pregled istraživanja profesora
M. Gračanina u fizici tla i današnje
stanje znanosti na tom području. —
»Rad je posvećen uspomeni na pokojnog
prof. Gračanina i u njemu se
ukratko osvrćem na bit i značenje njegovih
istraživanja u fizici tla« osvrtom
na »nekoliko aktualnih pitanja kojima
se danas bave istraživači u svijetu i kod
nas u fizici tla i primijenjenoj pedologiji
za hidrotehničke i agrotehničke potrebe«.
F. Tomić, I. Šimunić, i D. Peto
šić: Djelotvornost različitih sustava
detaljne odvodnje cijevnom drenažom
na teškom pseudoglejskom tlu Srednje
Posavina. — Objekt istraživanja je melioracijsko
pokusno polje Jeleščak Kutina.
Cilj istraživanja je utvrditi optimalni
razmak cjevne drenaže sa i bez
filtracijskog materijala (šljunka) te s dubinskim,
do- 65 cm, rahljenjem i bez
rahljenja tla.
Ž. Vidaček: Prilog sistematici i
klasifikaciji hidromorfnih tala Hrvatske.
— Autor je ovaj Prilog posvetio
prof. Gračaninu, koji je »prvi u nas
istraživao, sistematizirao i klasirao
močvarna tla (a) mnoge njegove spoznaje
još su i danas aktualne«. Gračanin
je nadalje i »detaljno objasnio hidrogenizaciju
kao tipski proces odnosno
postanak močvarnih ili hidrogenih
tala«. Prenosimo i statistički podatak
da su »do početka devedesetih godina
hidromelioracijski sustavi površinske
odvodnje izgrađeni potpuno na 600 054
ha, a nepotpuno na 518 831 hektar
močvarnih površina« s 26 357 km melioracionih
kanala III. i IV. reda. Od
ukupne površine na Dalmaciju, Istru i
Primorje otpada 12 001 ha potpune i
24 386 ha nepotpune melioracije.
A. Vranković, N. Pernar, J.
Martinović i Š. Ricov: Prilog poznavanju
ekoloških odnosa u zagrebačkom
gradskom rastlinstvu. - Na 18 lokaliteta
s 21 primjernim objektom autori
su istražili tipove tla i stratigrafiju
profila, mehanički sastav neke fizikalne
značajke i važnije kemijske značajke.
Cilj istraživanja bio je utvrđivanjem
plošnog prirasta, koji je mjereni za unazad
15 godina. Od rezultata istraživanja
ograničavamo se na konstataciju, da
»radijalni rast šumskog drveća pokazuje
jaku varijetetnost i u više slučajeva nizak
postotak prirasta (manje od
1,5%).« Lužnjak u Maksimiru ne pokazuje
smanjenje plošnog prirasta, a i na
drugim lokalitetima, u park-šumama
Tuškanac i Zelengaj, promjene su
znatno manje nego na ostalim vrstama
i unutar uličnog sklopa. Vrijedno je zabilježiti
i činjenice da »stare platane na
Zrinjevcu još ne pokazuju većih promjena
u postotku plošnog prirasta«.
Na kraju »Iz ostavštine prof. dr. ing.
Mihovila Gračanina« nalazi se njegov
govor kojeg je održao na kememoraciji
10-godišnjice smrti botaničara Prof. Ive
Horvata održane 25. IV. 1973. u Botaničkom
institutu PMF-a Sveučilišta u
Zagrebu, i fotokopije Rješenja o smjenjivanju
s dužnosti profesora, Svjedočanstvo
odnosno točnije zahtjev da se
Gračanin vrati na profesorsku dužnost
potpisanog po Prof. dr. D. Nenadiću,
Prof. dr. A. Petračiću, Prof. dr. A.
Levakoviću i Prof. ing. R. Fantoniju
1954. godine, te pismo Gračaninu Dr.
V. Vouku, tajniku Prirodoslovnog
odjela JAZU da je podnio ostavku na
članstvo u Jug. akademiji »u čast onim
zaslužnim hrvatskim prirodoslovcima,
koji su cijeli život posvetili nauci i dali
narodu svome djela znatne vrijednosti,
a vrata im Prirodnoslovnog odjela Akademije
ostadoše zatvorena.«
ZNANSTVENI SKUP
Obilježavanju ovih obljetnica Prof,
dr. M. Gračanina uključilo se i Sveučilište
pa je skup održan u sveučilišnoj
auli 18. listopada 1994. godine.
Aulu su popunili predstavnici Ministarstva
znanosti i tehnologije, poljoprivrede
i šumarstva, Agronomskog i Šumarskog
fakulteta, te brojni agronomi,
šumari, prirodoznanstvenici i drugi
javni djelatnici. Nazočni je bio i sin
Prof. M. Gračanina Dr. Zlatko Gračanin,
umirovljeni profesor Sveučilišta
u Bochumu (Njemačka) a sestra M.
Gračanina, redovnica u Varaždinu, poslala
je pozdravni brzojav.
U okviru Programa rektor Sveučilišta
Prof. dr. Marijan Šunjić kao domaćin
pozdravio je nazočnost naglasivši, da
se Skup održava prigodom 325 obljetnice
Sveučilišta u Zagrebu i 75. obljetnice
Agronomskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu kao i to da je to početak
odavanja priznanja zaslužnim znanstvenim
radnicima o kojima prošli komunistički
režim nije dopustio govoriti kao
o botaničaru Prof. dr. Ivi Horvatu, rektoru
Sveučilišta iz vremena NDH i dr.
Skup je otvorio ministar znanosti i
tehnologije Prof. dr. Branko Jeren, a
o »životu i djelu Prof. dr. Mihovila
Gračanina« Dr. Jakob Martinović.
Spomenicu je prikazao Prof. dr. Ivo
Miljković. U »raspravi — sjećanje na
prof. dr. Mihovila Gračanina« bilo je
više govornika, a prof. Radovan
Grgeč posebno je govorio o M. Gračaninu
i njegovom stavu u poratnim
godinama kojeg poglavlje mogu opisati
Šenoini stihovi:
»drži čelo kao sunce čisto . . .
Poštenjak, čovjek na zemlji je bio,
Bio si svoj!«
O. Piškorić
45