Å UMARSKI LIST 12/1935

ta, što ne stvara ispod sebe skoro nimalo crnice. Stoga nije uputno na kršu' osnovati
čiste čempresove sastojine.
Popunjavanje borovih kultura vrši se po mogućnosti listačama i to osobito
onim vrstama, koje se eventualno nalaze na kulturnim plohama ili u blizini istih, da
bi na ovaj način dobili mješovite sastojine, koje — osim ostalih 1 poznatih prednosti
— manje trpe od vanjskih upliva naime od vatre, od štetnih zareznika itd. pa ne
samo to, nego i poljepšavaju okolinu, što je sa estetskog gledišta od velike koristi,
osobito u neposrednoj blizini poznatih naših ljetovališta.
Otsjek za šumarstvo u Splitu izvodi vještačko pošumljavanje samo na nedržavnom
zemljištu, naime na teritoriji bivše pokrajine Dalmacije, dok na teritoriji bivše
Bosne i Hercegovine izvode nadležne Direkcije šuma.
Površina, koja je sa uspjehom pošumljena na nedržavnom zemljištu od oslooođenja
do danas u državnoj režiji, iznosi 3.214 ha 14 ara. Za vrijeme samog sloma
stradale su mnoge predratne kulture, a neke su od istih bile do temelja uništene,
tako da površina predratnih kultura iznosi sada 4.693 ha 37 ara.
U svrhu da bi se postepeno uklonila pasivnost, taj vječni problem kraških
krajeva ove Banovine, neophodno je potrebno da se što intenzivnije nastavi sa pošumljavanjem.
Istina prilike su danas teške a sredstva oskudna, ali pitanje pošumljavanja
golcg našeg krša moralo bi biti naša glavna briga, jer se osobito pošumljavanjem
može pomoći ovim krajevima. Svaka druga pomoć pomaže trenutno, ali ne uklanja
samog uzročnika zla.
Budući da država ne može, a i ne mora da na sebe uzme svu brigu za pošumljavanje,
jer bi to iziskivalo neizmjernih rfovčanih žrtava, to je potrebno da se
država u izvršivanju svoje dužnosti osloni, u koliko je to moguće i na privatnu
inicijativu.
U tu svrhu kr. Banska uprava u Splitu besplatno dijeli svake godine raznim
interesentima sjemena i sadnica potrebnih za pošumljavanje. Na pr. u prošloj radnoj
periodi 1934-35. god. sreski šum. referenti besplatno su dijelili do 2,000.000 komada
raznih 1- i 2-god. sadnica odgojenih u državnim šumskim rasadnicima. Na ovaj način
nastale su do sada mnoge lijepe šumice osobito u primorju, koje u zadnje doba sve
više privlače turističku publiku.
Međutim najefikasniji i najbolji način za regeneraciju šuma lišćara u čitavom
našem mediteranskom području, kamo spada najveći dio dalmatinskog krša, svakako
je resurekcija. Tehnički rad oko resurekcije dosta je poznat i nije potrebno da ga
ovdje analiziram, pa mislim da je dovoljno da istaknem, da se sve vrste lišćara sasječene
počepice, naime razizemno, dobro regenerišu, dajući u prvoj godini redovito
jake izbojke i izdanke. Na taj način podignuto je do sada mnogo lijepih šumica na
našem kršu.
Mnoge takve obnovljene šumice mogli ste vidjeti i na putu od Knina prema
Splitu. To su one šumice, redovito ograđene suhim kamenim zidom, koje ponekad
zapremaju koju 100 m 2 a po nekad i više hektara. Uloga tih šumica koje su na razmjerno
vrlo jeftin način podignute, nije mala. One su redovito podignute u blizini
•naselja i obradivih zemljišta i prema tome služe kao branici protiv uticaja atmosferilija,
t. j. jakih kiša i vjetrova, a osim toga daju prihod u drvetu i stočnoj hrani.
Rad izveden u tom smislu na području Pritnoiske banovine dao je do sada
dobre rezultate u pogledu proizvodnje, a što je najvažnije pri tome, u narodu
je utvrđena vjera da se na taj način može brzo doći do povoljnih rezultata.
Prema tome, Gospodo kolege, pošumljavanje krša u Primorskoj banovini provodi
se ili vještačkim, naime sjetvom i sadnjom, ili prirodnim putem, naime pomoću
resurekcija tamo, gdje su se naravno elementi šume sačuvali.
570