Å UMARSKI LIST 12/1935

čiti jedino visoke i dobre niske šume, te zajedničke općinske pašnjake i šumske površine
u neposrednoj pozadini turističkih i kupališnih mjesta. Ostalo sve, bez obzira
bila to loša niska šuma, makija ili golet trebalo bi podijeliti među pripadnike općine,
jer bi se na taj način olakšao i ubrzao cijeli postupak oko obnove šuma na tim površinama,
te ujedno najbolje zagarantovalo uspješno čuvanje tih novih šuma od ponovnog
uništavanja.
Da bi se to doista i postiglo najbolji je dokaz brzo podizanje niskih šuma na
ovakovim općinskim površinama u nekoliko mjesta, gdje je ova podjela već izvršena.
Razlog ovome leži u tome, što je u prirodi čovjeka da radije čuva i podiže ono što je
samo njegovo vlasništvo, a ne štedi ono što je zajedničko.
Treća skupina problema šumarstva na otoku Hvaru bili bi problemi
umjetnog pošumljivanja krša i goleti, te ostalih nepošumljenih površina.,
koje su danas sposobne jedino za šumsku kulturu.
Moram da odmah navedem, da se ovdje može raditi o dvojakom umjetnom pošumljavanju,
i to: prvo rnože se raditi o pošumljivanju sa svrhom, da pošumljenozemljište
kao takovo daje u buduće u glavnom koristi u obliku drvne mase i ostalih
nuzgrednih užitaka, ili drugo, može se raditi o umjetnom pošumljivanju sa svrhom, da
umjetno podignuta šuma na takovom zemljištu ne daje u buduće jedino koristi u obliku
drvne mase i ostalih nuzgrednih užitaka, nego da ta umjetno podignuta šuma daje
mnogo veće koristi u tome, što će se podizanjem iste mnogo unaprediti promet stranaca,
koji postaje svaki dan sve veće vrelo prihoda svih većih mjesta otoka Hvara, a
preko njih također i manjih mjesta i sela na otoku.
Umjetno pošumljivanje s obzirom na ovu drugu svrhu je za otok Hvar mnogo
važnije i treba mu posvetiti veću pažnju, nego li u onom prvom pošumljivanju. Pošumljivanje
sa svrhom unapređenja prometa stranaca i turizma dolazi u obzir u neposrednoj
pozadini svih većih mjesta otoka Hvara, te uz ceste i puteve, kako bi se
pored odlične klime i ostalih pogodnosti, koje strani gosti nalaze i zbog kojih u mnogom
broju dolaze u sva veća mjesta otoka Hvara, još i na ovaj način privukao što veći
broj ovih stranaca.
Posve je razumljivo, da će stranci u mnogo većem broju posjećivati naša primorska
kupališna mjesta, ako je neposredna pozadina tih mjesta pošumljena i zelena,
nego ako je pusta i gola, jer zelena pozadina prestavlja pluća tih mjesta. Moramo,
znati da promet stranaca igra već danas važnu ulogu u cijelom našem Primorju, pa i
mi šumari moramo o tome da vodimo računa i pridonesemo sve što možemo, ako se
radi o ekonomskom podizanju naroda tih naših pasivnih krajeva. Kod ovoga rada treba
imati u vidu, da se što prije postigne što veći uspjeh, sa što manje materijalnih izdataka.
Zato ovo pošumljivanje treba izvoditi sa vrstama drveća, koje se tu nalaze u
svojem optimumu i na vrijeme, te na načine, koji će najprije dovesti do cilja. Ovo
pošumljivanje treba izvoditi u državnoj režiji, dok umjetno pošumljivanje krša, goleti
i nepošumljenih površina, gdje je svrha pošumljivanja krša, goleti i nepošumljenih
šumskih površina samo to, da se dotično zemljište privede kulturi, nije na otoku Hvaru
toliko važno iz više razloga, te stoga ovo pošumljivanje treba u glavnom prepustiti
privatnoj inicijativi. Ovo treba učiniti zbog toga, jer je umjetno pošumljivanje
po državu vrlo skupo s obzirom na troškove tog pošumljivanja i veliku nesigurnost,
da će to pošumljivanje uspjeti iz razloga vrlo nepovoljnih metereoloških
faktora.
Može ovo pošumljivanje da nam i uspije, a da zatim mlada kultura strada u.
starosti od 2 i 3 godine od pomanjkanja oborina preko ljeta, kao što je slučaj ovog
ljeta, gdje je na lošijem staništu propalo i do 50% borića starih 2 do 4 godine.
Ovo su gospodo najvažniji problemi šumarstva otoka Hvara, koje treba riješavati
i riješiti. Neki su više, a neki manje važni, ali o svima jednako zavisi razvoj
i prelaz k onome, što želimo, a to je, da sve šumsko zemljište koje je jedino sposobno •
5S4