Å UMARSKI LIST 3-4/1988
Å UMARSKI LIST 3-4/1988
Å UMARSKI LIST 3-4/1988
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
na tim principima formirao u glavnini skupinama od I do VI još 23 tzv. ekološke<br />
grupe, koje se i danas koriste pri fitocenološkim, a pogotovo pri tipološkim<br />
istraživanjima. Te je rezultate dopunio još 1974. (drugo izdanje 1979)<br />
i za 2000 vrsta srednje Evrope izrazio brojčano njihov odnos prema svjetlu,<br />
temperaturi, flornom elementu, vlažnosti, pH reakciji tla i opskrbi staništa<br />
dušikom u stanju u kakvom ga biljka može koristiti. Osim tih osobina dan<br />
je za manji broj biljaka odnos prema soli, teškim metalima, zatim za sve biljke<br />
anatomska građa, fenologija i sociološka pripadnost. Cijeli je sistem prilagođen<br />
kompjutorskoj obradi i danas se nalazi u vrlo širokoj primjeni. Madžarski<br />
autori, Zolyomi i dr. (1967) rangiraju 1400 vrsta madžarske flore<br />
u indikatorske grupe po temperaturi staništa, pH reakciji tla i sadržaju vode<br />
u tlu (tzv. TWR vrijednosti). Za Švicarsku je Lan dol t (1977) izradio skalu<br />
indikatorskih vrijednosti i prvi put u takve skale uvrstio i mahovine. Neke<br />
skale (Ko vacs, 1975) vrlo su detaljne, ali se bave samo jednim ekološkim<br />
parametrom, u ovom slučaju dušikom. Također treba napomenuti da iscrpne<br />
podatke iz ove problematike, ali ne u formi brojaka i skala, nalazimo i u florama<br />
pojedinih autora i zemalja, od kojih je takvim podacima najpotpunija<br />
Oberdorferova »Pflanzensoziologische Exkursionsflora« (5. izdanje<br />
1983).<br />
Pitanje odnosa flornog sastava i staništa istraživano je kod nas u brojnim<br />
ekološkim, pedološkim, fitocenološkim i tipološkim studijama, ali princip<br />
brojčanog iskazivanja eikoindi'katorskih vrijednosti primjenjuju samo Ilijan<br />
i ć i d r. 1987. godine. Oni su prikazali precizne indikatorske vrijednosti<br />
za 50 travnjačkih i ruderalnih biljaka u odnosu na pH reakciju tla u sjevernoj<br />
Hrvatskoj.<br />
METODA I OBJEKT ISTRAŽIVANJA<br />
U uvodu je napomenuto da će se u ovom radu primjeniti E 11 e n b e r-<br />
gova (1979) skala indikatorskih vrijednosti koja je izrađena za područje<br />
srednje Evrope. Pritom je u razmatranje uzet samo njen prvi dio u kojem<br />
je prikazan odnos biljaka, a time i fitocenoza prema svjetlu (S), temperaturi<br />
(T), vlažnosti (V), pH reakciji (R) i opskrbi staništa dušikom (N). Posebno<br />
se zbog dostupnosti egzaktnih rezultata dosadašnjih istraživanja (Martin<br />
o v ić, 1973) razmatra odnos pH reakcije tla i indikatorskih vrijednosti u<br />
pojedinim fitocenozama, što omogućuje detaljniju analizu tih odnosa. Ellenbergove<br />
skale se sastoje u pravilu od 1 do 10 stupnjeva, a indiferentnost<br />
vrsta prema pojedinom faktoru označena je sa x. Tako npr. u skali za svjetlo<br />
broj 1 označava biljke sjene, koje uspijevaju kod relativnog užitnog svjetla<br />
ispod l°/o, a broj 10 označava biljke punog svjetla (takvih u pravilu u šumi<br />
nema). Brojevi između 1 i 10 predstavljaju različite količine (uže shvaćeno<br />
postotke) relativnog užitnog svjetla pri kojemu te biljke optimalno uspijevaju<br />
između ta dva ekstrema, Desetstupanjske skale (za razliku od petostupanjskih)<br />
omogućuju preciznije nijansiranje.<br />
Zbog šireg objašnjenja Ellenbergve skale navest ću primjer tumačenja<br />
indikatorskih vrijednosti za vrstu Calamagrostis arundinacea. Ta<br />
biljka kao što je vidljivo iz fitocenološke tablice 1. ima ove indikatorske vrijednosti<br />
: 65545 (STVRN). Prema Ellenbergu to znači da je milava<br />
(Calamagrostis arundinacea) vrsta polusvjetla, koja rjeđe uspijeva i na punom<br />
svjetlu, ali vrlo rijetko u sjeni. Težište rasprostranjen ja ima na umjereno<br />
126
Change language