03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 9-10/1966

Å UMARSKI LIST 9-10/1966

Å UMARSKI LIST 9-10/1966

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

tični troškovi (uključena davanja društvu) i normativna davanja šumsko-privrednoj<br />

organizaciji te ostatak kao varijabilni osobni dohoci, putem sistema<br />

unutrašnje raspodjele po kompleksnom učinku, podijeli radnicima iz kolektiva<br />

šumsko-privredne organizacije; ili<br />

— tako da se prethodno utvrdi za svaki radni učinak i ukupno planski<br />

čisti prihod II (u sadašnjosti identičan planskom dohotku) i (na temelju posebnog<br />

studija) planski postotak učešća fondova (odnosno osobnih dohodaka) u<br />

njemu, pa se polazeći od ukupne planske vrijednosti ostvarenog učinka odbiju<br />

odnosni faktični troškovi poslovanja i odnosni doprinosi na dohodak i doprinosi<br />

na eventualni izvanredni prihod (u sadašnjosti odbijanje tih doprinosa<br />

otpada) i tako utvrdi plansko-obračunski čisti prihod II (u sadašnjosti plansko-<br />

-obračunski dohodak) na koji se primijeni već navedeni planski postotak učešća<br />

fondova i tim putem utvrde osobni dohoci, koji se —• putem sistema raspodjele<br />

po kompleksnom učinku — podijele radnicima iz kolektiva šumsko-privredne<br />

organizacije.<br />

Relativnu poteškoću predstavlja jedino nužda da se utvrde stimulativne, tj. realne,<br />

odnosno tehničke norme (normativi), a to znači i takvi planovi, te da se ostvari<br />

tačna i ažurna evidencija individualnih radnih učinaka (i to ne samo njihovih količina<br />

već i kvaliteta).<br />

Stimulativne (progresivne) radne norme mogu se utvrditi u<br />

šumarstvu putem odnosnih odjeljenja u institutima za šumarska istraživanja, šumarskim<br />

fakultetima i si. (regionalne diferencirane norme, tj. mnogoulazne tablice normi<br />

— za sječu i izradu drvnih sortimenata, za šumski transport, za šumsko-kulturne radove,<br />

i si.) te djelovanjem odjeljenja za pripremu proizvodnje (odnosno grupe racionalizatora<br />

i normiraca u njemu) u šumsko-privrednoj organizaciji (konkretne radne<br />

norme za svako radilište ili manje diferencirane norme za pojedine jednorodne grupe<br />

šuma u šumsko-privrednoj organizaciji).<br />

Tačna evidencija radnih učinaka u šumsko-privrednoj organizaciji pri nekim,<br />

naročito šumsko-kulturnim radovima (npr. broj ha pošumljenih šumskim sadnicama<br />

određene smjese raznih vrsta drveća i raznih starosti u određenom broju, tj. razmaku<br />

po ha, i si.), ne može se ostvariti bez posebnih napora. Naime, radnici koji su vršili<br />

takve radove imaju interes da tvrde da su ostvarili veći obujam tih radova (i po količini<br />

i po kvaliteti) od onog faktičnog, pa da dobiju veće plaće odnosno osobne dohotke,<br />

na teret utrška za prodano drvo (na panju ili na raznim daljnjim mjestima<br />

lanca iskorišćivanja šuma). Dapače, takav interes pri pojedinim varijantama financijskog<br />

sistema u pojedinoj socijalističkoj zemlji (npr. u Jugoslaviji) može imati i<br />

čitav kolektiv šumsko-privredne organizacije — ako se u njemu stalni šumski radnici<br />

u toku godine bave i šumsko-kulturnim radovima i ostalim radovima šumskoga gospodarenja<br />

(pa i iskorišćivanjem šuma). U takvim slučajevima treba osigurati kolaudaciju<br />

takvih (u prvom redu šumsko-kulturnih i građevinskih) radova u šumarstvu;<br />

ona će se vršiti putem komisije u kojoj će učestvovati i financijski nezainteresirani<br />

radnici šumsko-privredne organizacije, odnosno financijski nezainteresirani (ili suprotno<br />

zainteresirani) reprezentanti područnih komuna, odnosno društva.<br />

U tom smislu smatramo da je bila ispravna odnosna odredba Zakona o šumama<br />

Jugoslavije iz god. 1961. koja se vjerojatno pretežno nije primjenjivala u šumarskoj<br />

praksi pri šumsko-kulturnim radovima, pa je u redakciji novog Zakona o šumama<br />

Jugoslavije nažalost izostala.<br />

U odnosu na ažurnost navedene evidencije radnih učinaka — ne treba zaboraviti<br />

da se kakvoća nekih radnih učinaka može pouzdano utvrditi tek iza stanovitog<br />

vremena, npr. sadnje šumskih sadnica, prašenja šumskih kultura, i si.<br />

U odnosu pak na evidentiranje individualnih radnih učinaka — ne treba<br />

zaboraviti da to traži često naročitu organizaciju rada, npr. pri obrađivanju tla, sadnji<br />

šumskih sadnica, smolarenju, i si. A često traži i naročiti napor evidentičara diljem<br />

prostranih i brojnih šumskih radilišta. Katkad je evidentiranje individualnih radnih<br />

učinaka unutar radne brigade praktički potpuno nemoguće (ondje gdje su moguće<br />

samo tzv. kolektivne radne norme, npr. pri sječi i izradi drvnih šumskih sortimenata<br />

u iskorišćivanju šuma).<br />

418

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!