Å UMARSKI LIST 9-10/1966

šumskog zemljišta na koncu a Z p cijenu šumskog zemljišta na početku obračunskog
razdoblja (uz inače konstantne cijene i novac konstantne snage). Ukoliko je pak kategorija
cijene šumskog zemljišta u stanovitim uvjetima izgradnje socijalizma odumrla
— promjene plodnosti i položaja (prema tržištu) šumskog zemljišta teorijski bi
se trebale naturalno bilancirati. Analogno u navedenim formulama ne bilanciraju se
ni vrijednosti šumskih sastojina već se zadovoljava bilanciranjem vrijednosti njihovih
drvnih masa na panju, jer se vrijednosti šumskih sastojina još mnogo teže utvrđuju
— naročito u socijalizmu, gdje to još nije ni teorijski dovoljno raSčišćeno.
Konačno treba napomenuti: ako se u navedenim formulama za elemente K, S, P,
odnosno R, uvrste za drvo na panju njihove (ma i konstantne, dakle prolaskom godina
nerealne) d e d u k t i v n o (iz tržišnih cijena tačno) iskalkulirane šumske takse
— u uspjeh procesa proizvodnje drva na panju uvlači se diferencijalna zemljišna
renta položaja koja se kao ekstra-profit faktično ostvaruje u procesu iskorišćivanja
šuma; da se to izbjegne, najbolje bi b ; lo te elemente izražavati induktivno (na
temelju opće cijene proizvodnje) utvrđenim cijenama drva na panju koje ne sadrže
diferencijalnih renta položaja pa vjerno odrazuju količine i asortiman drva na panju.
Pri procesu iskorišćivanja šuma bilanciranje uspjeha vrši se po
realizacionom principu, ili po proizvodnom principu (različito po zemljama i
varijantama financijskog sistema koje su na snazi u tim zemljama) — bez
ikakvih posebnih poteškoća, jer se u toj grani djelatnosti bez ikakve posebne
problematike utvrđuje vrijednost realizacije i odnosni njezini ukupni troškovi,
odnosno vrijednost proizvodnje i odnosni njezini ukupni troškovi. Prema tome.
za iskorišćivanje šuma može se pratiti bez ikakve posebne problematike i proizvodnost
živog i minulog rada procesa (PR P ).
I pri proizvodnosti živog rada procesa iskorišćivanja šuma veliku ulogu
imaju prirodni ili zatečeni umjetni uvjeti prikladnosti radilišta za vršenje sječe
stabala i izrade šumskih drvnih sortimenata te položaja sjecišta prema tržištu
za šumski transport drvnih šumskih sortimenata. Veliku ulogu u navedenim
uvjetima ima i mijenjanje radilišta od godine do godine; ona mogu imati jedne
godine u prosjeku povoljnije a druge u prosjeku nepovoljnije uvjete za iskorišćivanje
šuma. Uvjeti transporta najčešće se poboljšavaju podizanjem šumskih
komunikacija, a pogoršavaju iskorišćivanjem od tržišta udaljenijih šumskih
sastojina. Podignute šumske komunikacije znatni'm, dijelom se isplate već
u toku nekoliko godina, a predstavljaju često i »conditio sine qua non« kontinuiranog
iskorišćivanja šuma; zbog toga je kolektiv šumsko-privredne organizacije
njihovim efektom redovito već dovoljno stimuliran da ih podiže. —
Jedino za trajnije i skuplje šumske komunikacije kojima se »otvaraju« relativno
premalene drvne mase zrele za iskorišćivanje u skorije vrijeme — radni
kolektivi nisu stimulirani zbog nepovoljnog ekonomskog računa u kraćem razdoblju;
vodeći računa o koristi za buduća razdoblja, dobro bi bilo gradnju i
takvih šumskih komunikacija predvidjeti šumsko-uredajnim elaboratom, odnosno
planovima razvitka šumsko-privredne organizacije, a to znači uz učešće
privredne politike koju u oblasti šumarstva vodi država, odnosno društvo —
ukoliko za tako dugoročne korisne investicije ta šumsko-privredna organizacija
raspolaže sa dovoljno sredstava.
Nabavku i ovladavanje novom opremom, tj. povećanje mehanizacije u
šumsko-privrednoj organizaciji, dovoljno stimulira, naprotiv, već sam financijski
rezultat u toku nekoliko godina — ako je ona ekonomski efikasna u
vršenju radnih operacija proizvodnje drva na panju, iskorišćivanja šuma, šumskog
građevinarstva. Zbog toga podizanje nivoa mehanizacije u granicama
njezine -ekonomske opravdanosti također je dovoljno stimulirano već samim
financijskim sistemom i mikro-organizacijom šumsko-privredne organizacije
428