Å UMARSKI LIST 11/1939

Iznosi! li na pr. uobičajena nadnica Din. 32, to je, uz osamsatni
dnevni rad, po satu Din. 4 ili po minuti 6,67 para. Pošto se akordni rad
naplaćuje sa 30% više od uobičajene nadnice, to se u tom slučaju za
izradu u akordu plaća okruglo 9,00 para po minuti. To se može izraziti
formulom:
1 m ~ 480
(ij
u kojoj je Pm =• visina akordne plaće u minuti, N — uobičajena nadnica,
480 = broj minuta pri osamsatnom dnevnom radu, koju se uzimlje kao
mjerilo za svaki normalni rad.
Ako se na temelju točnih i višekratnih vremenskih studija ustanovilo;
da za izradu 1 m 3 borovih trupaca jačih dimenzija treba 100 minuta,
onda se za izradu u akordu ima radniku platiti Din. 9,00 po 1 m'.
Ako je za izradu, prinašanjc i) slaganje 1 prm. borovih oblica (celulozno
drvo) trebalo 210 minuta, onda je akordna plaća po 1 prm.
210X9 para = 1890 para = Din. 18,90. Izraženo formulom:
Pa = Pm • -f (2)
u kojoj je Pa = akordna plaća po jedinici sortimenta, Pm — akordna
plaća po minuti, v = vrijeme utrošeno za izradu izvjesne količine sortimenta,
k = količina sortimenta izrađena u određenom vremenu,
v
j- = vrijeme utrošeno za izradu jedinice izvjesnog sortimenta.
Na temelju tako dobivenih podataka sastavljaju se tabele, koje
služe za podlogu svih plaćanja radnja izvedenih u akordu. Spomenuto
odjeljenje »Iffe« izradilo je privremene tabele (Vorläufige Leistungstafeln
für Holzhauerarbeit), koje zasad služe samo za orijentaciju kod akordnog
plaćanja sortimenata izrađenih iz borovine, smrekovine, bukovine
i hrastovine. Za smrekove Sortimente izrađene su definitivne tabele, koje
važe za izvjesne, tačno naznačene okolnosti. Definitivne tabele za ostale
vrste drva također se izrađuju. Svakako je za posebne prilike, uz upotrebu
druge vrste oruđa i uz drugi slijed pojedinačkih radnja potrebno
izraditi i posebne tabele.
Druga šumska radnja, od koje, može se reći, isključivo žive u brdskim
šumovitim predjelima hiljade porodica, jest izvoz drveta.
I za tu radnju valjalo bi proučiti sva četiri navedena faktora i
ustanoviti, što se radi, kako se radi, s čim se radi i kako se rad naplaćuje,
ne bi li se ustanovio najpogodniji način njene izvedbe kao i odgovarajuća
pravedna naplata. Ovdje ću se samo ukratko osvrnuti na pitanje
naplate zaizvoz drveta, koje je vrlo često uzrok sukoba
između kirijaša i trgovca drvom, a i odlučno je kod kalkulacije šumske
takse. Tu je uobičajena pogodba, kod koje mora da popusti ona strana,
koja je momentano s obzirom na svoje ekonomsko i finansijsko stanje
(seljak — vozar, kirijaš) ili zbog svojih ugovornih obaveza prema trećem
licu (trgovac na pr. u slučaju ugovorom određenog roka nabavke)
u slabijem položaju. Ovo je popuštanje u većini slučajeva na štetu jedne
strane, a na neopravdanu korist druge strane. Opravdana je samo
ona visina naplate za vozarinu, koja se uzimajuć u obzir prosječne vrijednosti
svih faktora, koji na nju uplivišu, ustanovi kao objektivna.
616