03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 11/1939

Å UMARSKI LIST 11/1939

Å UMARSKI LIST 11/1939

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

na Šumarskoj akademiji. Po oslobođenju pokreće — zajedno sa Prof.<br />

Dr. Qjurom Nenadićem — akciju za osnivanje poljoprivredno-šumarskog<br />

fakulteta na univerzitetu u Zagrebu, koja i uspijeva. Godine 1920. bude<br />

postavljen za redovnog sveučilišnog profesora.<br />

Profesor Petračić dijelio je sudbinu sviju prvih nastavnika šumarske<br />

struke, jer je morao sve do god. 1921. da lomi svoju snagu vršeći<br />

predavanja iz čitavoga niza disciplina, radeći upravo za dvojicu.<br />

Kroz njegove nastavničke ruke prošlo je do danas 28 godišta svršenih<br />

šumarskih stručnjaka odnosno inženjera, dakle čitav jedan kadar<br />

nosilaca našega šumarstva. Pored solidnog stručnog znanja, koje im je<br />

dao za vrijeme studija, profesor Petračić svojim učenicima i praktičnim<br />

šumarima dao je u ruke temeljit udžbenik i priručnik iz Uzgajanja šuma<br />

u dva dijela. Veliku važnost polagao je na održavanje ekskurzija u terenu,<br />

koje je rukovodio svagda lično, znalački, sa mnogo ljubavi i interesa,<br />

te vrlo savjesno.<br />

Profesor Petračić zadužio je zagrebački poljoprivredno-šumarski<br />

fakultet uređenjem naročitoga Zavoda za uzgajanje šuma i šumskoga<br />

rasadnika na fakultetskom dobru Maksimir. Zavod za uzgajanje šuma<br />

može da se svojim uređenjem takmiči sa sličnim zavodima inostranstva.<br />

Rasadnik u površini većoj od dva hektara ne samo da predstavlja<br />

uzorno pomagalo nastave, već se na njemu vrše i naučno-istraživački<br />

radovi.<br />

Profesor Petračić, kao mnogogodišnji upravnik fakultetskih šuma,<br />

stvorio je u njima čitav niz gospodarskih objekata, koji služe potrebama<br />

nastave. Ovo je od naročite važnosti, ako se uvaži, da zagrebačkom<br />

fakultetu uprkos živom nastojanju nije sve do danas uspjelo da dobije<br />

u svoju upravu, a za potrebe nastave i nauke ma i najmanji kompleks<br />

državnih šuma.<br />

Sa mnogo ljubavi i razumijevanja profesor Petračić vodio je dugi<br />

niz godina upravu Šumarskog muzeja, koji je svojina Jugoslavenskog<br />

šumarskog udruženja, no stavljen je na upotrebu poljoprivrednošumarskom<br />

fakultetu.<br />

Pored brojnih stručnih radova, izašlih u Šumarskom listu, profesor<br />

Petračić dao je šumarskoj nauci čitav niz vrijednih naučnih prinosa.<br />

Njegov prvi naučni rad »Untersuchungen über die selbständige Bestandesausscheidung<br />

von Eiche, Buche und Föhre, München 1907« pobudio<br />

je pažnju i u stranoj stručnoj literaturi. Treba podvući, da je pitanje kvaliteta<br />

sastojine poslije ovoga Petračićeva rada mirovalo, sve dok ga nije<br />

ponovo pokrenuo i kritički probudio Dr. Žarko Miletić.<br />

Svojim samostalnim naučno-istraživačkim radovima profesor Petračić<br />

razradio je ova pitanja: Uzroci sušenja hrastika (Glasnik 1926),<br />

Uzrast i drvna masa hrastovih šuma (Spomenica 1926), Zaštita biljaka<br />

prije sadnje (Šumarski List 1930), Štete od hrastovih krasnika (Šumarski<br />

List 1933), Istraživanja o strukturi i prihodu bagremovih kolosjeka<br />

(Glasnik 1933), Istraživanja o otpornosti biljaka protiv osušivanju (Glasnik<br />

1937), Zimzelene šume otoka Raba (Glasnik 1938), Amorpha fruticosa<br />

kao korov u posavskim šumama (Šumarski List 1938), O rastvorbi<br />

sušnja (Šumarski List <strong>1939</strong>).<br />

606

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!