You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
na Šumarskoj akademiji. Po oslobođenju pokreće — zajedno sa Prof.<br />
Dr. Qjurom Nenadićem — akciju za osnivanje poljoprivredno-šumarskog<br />
fakulteta na univerzitetu u Zagrebu, koja i uspijeva. Godine 1920. bude<br />
postavljen za redovnog sveučilišnog profesora.<br />
Profesor Petračić dijelio je sudbinu sviju prvih nastavnika šumarske<br />
struke, jer je morao sve do god. 1921. da lomi svoju snagu vršeći<br />
predavanja iz čitavoga niza disciplina, radeći upravo za dvojicu.<br />
Kroz njegove nastavničke ruke prošlo je do danas 28 godišta svršenih<br />
šumarskih stručnjaka odnosno inženjera, dakle čitav jedan kadar<br />
nosilaca našega šumarstva. Pored solidnog stručnog znanja, koje im je<br />
dao za vrijeme studija, profesor Petračić svojim učenicima i praktičnim<br />
šumarima dao je u ruke temeljit udžbenik i priručnik iz Uzgajanja šuma<br />
u dva dijela. Veliku važnost polagao je na održavanje ekskurzija u terenu,<br />
koje je rukovodio svagda lično, znalački, sa mnogo ljubavi i interesa,<br />
te vrlo savjesno.<br />
Profesor Petračić zadužio je zagrebački poljoprivredno-šumarski<br />
fakultet uređenjem naročitoga Zavoda za uzgajanje šuma i šumskoga<br />
rasadnika na fakultetskom dobru Maksimir. Zavod za uzgajanje šuma<br />
može da se svojim uređenjem takmiči sa sličnim zavodima inostranstva.<br />
Rasadnik u površini većoj od dva hektara ne samo da predstavlja<br />
uzorno pomagalo nastave, već se na njemu vrše i naučno-istraživački<br />
radovi.<br />
Profesor Petračić, kao mnogogodišnji upravnik fakultetskih šuma,<br />
stvorio je u njima čitav niz gospodarskih objekata, koji služe potrebama<br />
nastave. Ovo je od naročite važnosti, ako se uvaži, da zagrebačkom<br />
fakultetu uprkos živom nastojanju nije sve do danas uspjelo da dobije<br />
u svoju upravu, a za potrebe nastave i nauke ma i najmanji kompleks<br />
državnih šuma.<br />
Sa mnogo ljubavi i razumijevanja profesor Petračić vodio je dugi<br />
niz godina upravu Šumarskog muzeja, koji je svojina Jugoslavenskog<br />
šumarskog udruženja, no stavljen je na upotrebu poljoprivrednošumarskom<br />
fakultetu.<br />
Pored brojnih stručnih radova, izašlih u Šumarskom listu, profesor<br />
Petračić dao je šumarskoj nauci čitav niz vrijednih naučnih prinosa.<br />
Njegov prvi naučni rad »Untersuchungen über die selbständige Bestandesausscheidung<br />
von Eiche, Buche und Föhre, München 1907« pobudio<br />
je pažnju i u stranoj stručnoj literaturi. Treba podvući, da je pitanje kvaliteta<br />
sastojine poslije ovoga Petračićeva rada mirovalo, sve dok ga nije<br />
ponovo pokrenuo i kritički probudio Dr. Žarko Miletić.<br />
Svojim samostalnim naučno-istraživačkim radovima profesor Petračić<br />
razradio je ova pitanja: Uzroci sušenja hrastika (Glasnik 1926),<br />
Uzrast i drvna masa hrastovih šuma (Spomenica 1926), Zaštita biljaka<br />
prije sadnje (Šumarski List 1930), Štete od hrastovih krasnika (Šumarski<br />
List 1933), Istraživanja o strukturi i prihodu bagremovih kolosjeka<br />
(Glasnik 1933), Istraživanja o otpornosti biljaka protiv osušivanju (Glasnik<br />
1937), Zimzelene šume otoka Raba (Glasnik 1938), Amorpha fruticosa<br />
kao korov u posavskim šumama (Šumarski List 1938), O rastvorbi<br />
sušnja (Šumarski List <strong>1939</strong>).<br />
606