Å UMARSKI LIST 9-10/2001 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
O POLOŽAJU ŠUMARSTVA I ŠUMARSKE STRUKE U DRŽAVI HRVATSKOJ
U posljednje vrijeme sve je više povika na šumarstvo, a osobito na "Hrvatske šume", iako bi trebalo biti
obratno, jer naše šume dobivaju visoke ocjene meritornih svjetskih ocjenitelja. Posjetitelji iz Europe, SAD-a,
i drugih dijelova svijeta, ponajprije šumari, zaštitari prirode, ekolozi i biolozi, oduševljeni su prirodnošću
naših šuma, raznolikošću biljnih i životinskih vrsta, prirodnom obnovom te kakvoćom dobro njegovanih
šumskih ekosustava.
To sve nije palo s neba, već je posljedica marljivoga stručnoga rada brojnih šumarskih generacija, od
osnivanja prve šumarije u Hrvatskoj u velebitskom mjestu Krasnu 1765. godine do danas.
Šumarstvo je osebujna struka, sastavljena pretežito od bioloških ogranaka znanosti, ali i tehničkih i
ekonomskih. Posljednji su bili u bivšem režimu zanemareni, a danas se poduzimaju veliki napori da se taj
nedostatak nadoknadi. Dobar gospodar kao stoje hrvatska šumarska struka, brzo svladava suvremena gospodarska
načela i usavršava ono već davno prihvaćeno načelo o potrajnosti prihoda i prirodne obnove, a
izbirljivo svjetsko i domaće tržište nastoji zadovoljiti proizvodnjom drva visoke kakvoće.
Još je jedna osebujnost šumarstva po kojoj se razlikuje od ostalih gospodarskih grana. Proizvodno razdoblje
šume je dugoročno. Tako primjerice hrastovi postižu zrelost u 140. godini života, a biološki i ekološki
razlozi, kao i oni koji se odnose na tržište, govore o pomicanju zrelosti na 200-tu godinu. Šume hrasta lužnjaka
koje je obnovio šumar i književnik Josip Kozarac krajem 19. stoljeća u Posavini, njeguje i zaštićuje već
četiri generacije šumara, a njihovu obnovu obavit će oni koji se tek sada pripremaju za studij šumarstva i
koji će koristiti tada uznapredovale načine uzgajanja šuma, ekofiziologije drveća i molekularne biologije.
Danas je pomodno težiti poistovjećivanju s Europom. Ono što mi možemo naučiti od Europe je dobar
management i bolje korištenje stručnoga potencijala, dok sve ostalo iz našega šumarstva možemo ponuditi
kao model šume kojemu Europa teži.
Znamo da "Hrvatske šume" suvremenim načinom uzgajanja šuma vrlo uspješno održavaju općekorisne
funkcije šuma (proizvodnja pitke vode, zaštita od erozije, zaštita od poplava, uspjeh turizma u šumovitom
krajoliku i dr.) što im društvo priznaje samo s 0,07 % od dohotka u Hrvatskoj, dok primjerice Bavarska daje
šumarstvu za istu svrhu tridesetorostruku vrijednost od prosječne neto cijene drva po ha.
U nezavidnome položaju su "Hrvatske šume" koje gospodare s kojih dva milijuna ha državnih šuma, vodeći
skrb o sveukupnoj biološkoj reprodukciji opterećenoj propadanjem šuma ("umiranje šuma") što obavljaju
s oko 10 000 zaposlenih te osiguravaju sirovinu za kojih 50-ak tisuća zaposlenih u preradi drva i pratećim
djelatnostima. Spomenuti broj zaposlenih omogućuje život još za oko 250 000 članova njihovih obitelji.
Usprkos golemom biološkom kapitalu šuma koji je stoljećima stvarala šumarska struka u Hrvatskoj, to je
za sada ostalo nezamijećeno u redovima Vlade Republike Hrvatske, a što se može shvatiti iz izjava jednoga
od najodgovornijih njezinih članova. Koliko šumarstvo znači administraciji naše Države vidi se iz broja
šumarskih kadrova zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, od kojih se očekuje rad na novome
Zakonu o šumama i njegovim popratnim aktima, vođenje šumarske politike u Hrvatskoj i praćenje sveukupne
legislative koja se odnosi na prostor koji šumarstvo i lovstvo koristi s ostalim korisnicima (zaštita prirode,
vodoprivreda, agrar, prometnice, energetika i dr.) i koji, dakako, ne mogu ni fizički stići to sve učinkovito
obaviti.
Svemu tome možemo dodati nespretnu izjavu člana Vlade o ustroju šumarstva koja je dala povoda za
napade naivnih i neinformiranih novinara, što je unijelo stanoviti nemir u stručne šumarske krugove koji
upravo rade na promjeni ustroja šumarstva glede prijedloga Vlada Republike Hrvatske, o čemu je u ovoj istoj
rubrici pisano u broju 1-2/2001. Posao restrukturiranja šumarstva struka može obaviti jedino uz poštivanje
osnovnih stručnih načela, s time da zajamči potrajnost gospodarenja, očuvanje prirodniosti i raznolikosti
šume, njezinu stabilnost i proizvodnost te povećanje ekološke i socijalne funkcije šume kao neprocjenjivoga
biološkog kapitala Države Hrvatske. Pri tomu je važno naglasiti, da zbog osiguranja biološke reprodukcije
naših šuma i potrajnosti gospodarenja, planiranje i sredstva za te poslove treba osigurati na jednome mjestu
za Republiku Hrvatsku, stoje osnovni postulat dobrog funkcioniranja šumarstva.
Naslovna stranica - Front page:
Otok Rab, šuma Dundo, zaštitne sastojine duž obalnog ruba
The Island of Rab, Forest Dundo, Protective Forests along the Coastal Belt
(Foto: I. Anić)
Naklada 1750 primjeraka
Prof. dr. sc. Branimir Prpić