Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
KNJIGE I ČASOPISI<br />
L' ITALIA FORESTALE E MONTANA<br />
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje<br />
talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze)<br />
Iz broja 1, siječanj-veljača izdvajamo:<br />
Gianfranco Calamini, Enrico Gregori: Rasprava<br />
o bukovoj sastojini na Apeninima kod Pistoje<br />
- mjerni odnosi za procjenu nadzemne biomase.<br />
U ovom članku autori iznose rezultate istraživanja<br />
na procjeni biomase na Apeninima Toskane i Emilije.<br />
Sastojine s prevladavajućim učešćem bukve (Fagus<br />
silvatica L.) obilježavaju šumski krajolik Apenina,<br />
zauzimajući ukupno oko 44 000 ha (podaci Ministarstva<br />
poljoprivrede i šumarstva 1985. g.).<br />
Unatoč trajne ekonomske važnosti u sektoru proizvodnje<br />
drveta i rastuće uloge šume u rekreativnom korištenju,<br />
raspoloživa saznanja o produktivnosti i funkcioniranju<br />
ekosustava bukovih zajednica su ograničena. Tome<br />
doprinosi i značajna varijabilnost tipologije cenoza<br />
koje su u funkciji raznih ekološko-stanišnih čimbenika.<br />
U razdoblju od 1983. do 1991. g. vršena su istraživanja<br />
u rezervatu Pian di Novello (Bidini, Calamini,<br />
Gregori, Miclaus, Nannelli i dr.) koja su važan naknadni<br />
prilog za procjenu raznih komponenata nadzemne<br />
biomase i ostalih dendrometrijskih veličina.<br />
Korišteni podaci za ova istraživanja snimljeni su na<br />
tri različite čiste bukove sastojine, izabrane kao realni<br />
predstavnici bukovih sastojina toga područja u odnosu<br />
na postanak, dob i produktivnost. Područje istraživanja<br />
nalazi se na sjeveroistočnim padinama iznad potoka<br />
Lime, na nadmorskoj visini od 1 150 do 1 300 m. Geološka<br />
podloga odlikuje se pješčanim stjenama uz malu<br />
prisutnost glinastih metamorfnih formacija. Na morfologiju<br />
tla utjecala je fluvijalno-glacijalna aktivnost što<br />
se očituje vidljivim ostatcima terasastih tvorevina. Tlo<br />
je kisele reakcije zbog prisutnosti slojeva listinca u raznim<br />
stadijma dekompozicije.<br />
Prosječna godišnja temperatura je 7,1 "C sa oko<br />
2 500 mm padalina godišnje, prosječna temperatura siječnja<br />
je -0,8 "C, a srpnja 16,3 °C.<br />
Istraživanja su provedena na tri parcele, od kojih je<br />
jedna zrela sastojina (sjemenjača) nazvana "odrasla",<br />
druga je mlađa sastojina također visokog uzgoja nazvana<br />
"srednja" i treća nazvana "mlada", u kojoj su izvršeni<br />
prvi radovi na prorjeđivanju. Sve tri parcele nalaze<br />
se na sličnom terenu.<br />
Izbor stabala za analizu temelji se na biranju prosječnih<br />
predstavnika, izbjegavajući loše formirana stabla,<br />
čija visina ne odudara od visinske krivulje izjednačenja.<br />
Snimljeni su i tablični svi relevantni podaci kao što<br />
su: dob, gustoća, promjer, temeljnica, srednja i dominantna<br />
visina, godina istraživanja, broj stabala, te broj<br />
grana pojedinačni i ukupni za sva tri ispitana uzorka.<br />
Nakon obaranja stabala izvršena su naknadna mjerenja:<br />
promjer, dužina trupca do prve grane, visina stabla,<br />
visina krošnje (od prve žive grane), karakteristike<br />
krošnje, broj grana, dužina grana, težina svake grane i<br />
težina svježe komponente lišća. Svo lišće svake grane<br />
uzorka sačuvano je u zatvorenim omotnicama na temperaturi<br />
od 4 "C za sljedeće laboratorijske analize,<br />
kako bi se kasnije došlo do relacije težine svježe-suho.<br />
Nakon analize podataka došlo se do važnih rezultata<br />
u sljedećim pokazateljima:<br />
odnosi suha težina/svježa težina svih komponenta<br />
(deblo, grane i lišće),<br />
debljina kore debla i grana u odnosu na dob i promjer,<br />
karakteristike i broj lišća u odnosu na promjer stabla,<br />
odnos težine lišća i dužine grana, te<br />
odnosi visine stabala i dužine krošnje<br />
Srednje vrijednosti biomase prikazane su u tablici<br />
za sve tri populacije, s učešćem drvne tvari u kilogramima<br />
i postotku. Biomasa trupca je u tijesnoj korelaciji<br />
s promjerom i visinom stabla. Biomasa krošnje je u izravnoj,<br />
ali ne i linearnoj korelaciji s biomasom trupca.<br />
Za procjenu težine suhe tvari lišća, pored promjera,<br />
potrebno je uzeti i varijabilu koja se odnosi na visinu<br />
krošnje (od prve žive grane do vrha).<br />
Predložene su najbolje jednadžbe za procjenu komponenti<br />
biomase na bazi lakomjcrljivih veličina. Bilogaritmički<br />
model daje najbolju prilagodbu procjeni<br />
uzoraka uz potrebu procedure tipa "stepwise" s promjenjivim<br />
brojem veličina u ulazu, ovisno od slučaja<br />
do slučaja.<br />
Standarne pogreške u procjeni nadzemne biomase<br />
još su uvijek dosta visoke, ali ova istraživanja predstavljaju<br />
polaznu bazu za daljnja istraživanja koja su<br />
već programirana.<br />
562
Change language