Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
merobi studija) su pokazala daje oko 66 % austrijskih<br />
šuma u prirodnom stanju, dok je oko 34 % umjetno podignutih<br />
šuma (kultura), odnosno šuma koje su vrlo<br />
različite od prirodnih. Što se tiče potrošnje drva iskazane<br />
po stanovniku, Austrija je na drugom mjestu u<br />
svijetu, odmah iza Finske po potrošnji četinjača (a prije<br />
<strong>10</strong> godina bila je u sredini), zatim slijedi Kanada i<br />
druge zemlje. Velika potrošnja drva četinjača rezultat<br />
je zajedničkog marketinškog nastupa šumarstva i drvne<br />
industrije u posljednjih nekoliko godina. U novije<br />
vrijeme naglasak je na marketingu kako bi uporaba<br />
različitih vrsta drveća također porasla.<br />
Prvi dan, nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. Josefa<br />
Spörka, posjetili smo šumske sastojine bukve, jele i<br />
smreke u srednje planinskom području istočnih Alpa,<br />
pedesetak kilometara od Graza, a koje su u vlasništvu<br />
Malteškog viteškog reda. Osim glavnih vrsta javljaju se<br />
još gorski javor, ariš i obični bor. Prof. dr. sc. Josef<br />
Spörk i dipl. ing. Clemens Spörk predstavili su način<br />
Slika 2. Tri generacije šumarskih inženjera obitelji Spörk<br />
Slika 1. Upravitelj šumarije Malteškog viteškog reda Clemens<br />
Spörk, dipl. ing. šum., prevoditeljica Ana Juričić, prof, i<br />
Vladimir Čamba, dipl. ing. šum., jedan od suorganizatora<br />
i voditelja ekskurzije<br />
gospodarenja tim šumama. Kao ključno pitanje u gospodarenju<br />
tim šumama po prirodnim načelima je pitanje<br />
gospodarenja s divljači. Smatraju daje ključan stručni<br />
nadzor nad šumama, te otvorenost šuma. Otvorenost šuma<br />
je velika, imaju 50 m cesta po ha. Gospodare po načelu<br />
dva stupa: 1. šumsko-gospodarskom, 2. turističkom.<br />
Načelo gospodarenja temelji se ne samo na stabiliziranju<br />
troškova, nego i povećanju prihoda i primanja<br />
iz šume. Osnovni moto je da "šuma poslije sječe ne<br />
smije izgledati puno drukčije od one prije sječe", ili kao<br />
stoje rekao nazočni 95-godišnji ing. Josef Spörk "sa šumom<br />
treba biti strpljiv". Na površini od oko 900 ha godišnje<br />
sijeku od 4 000 do 8 000 m 3 . Intenzitet sječe ovisi<br />
ponajprije o cijeni drva na tržištu. Sadašnje prosječne<br />
cijene drva iz tih sastojina iznose 940 ATS/ m 3 . Od<br />
1997. godine smanjili su troškove obnove sastojina, odstrelom<br />
divljači (2-5 kom/<strong>10</strong>0 ha). Time su smanjili<br />
štete na prirodnom pomlatku i troškove pošumljavanja.<br />
Cilj prirodne obnove za koju se sada zalažu je osiguranje<br />
stabilnosti sastojina, održavanje plodnosti tla i<br />
postizanje veće količine i što kvalitetnije drvne tvari.<br />
Strategija gospodarenja šumama ima tri razine. Prva<br />
razina strategije je što vlasnik šume želi sa šumom postići.<br />
Druga razina strategije je kako to postići. I treća<br />
razina je planiranje operativnih mjera za provođenje<br />
strategije. Najednom primjeru kolege su nam pokazale<br />
važnost gospodarenja šumama, gdje su procjenjivali<br />
vrijednost drvnih sortimenata u gospodarenoj šumi i<br />
šumi s kojom se već 28 godina ne gospodari. Utvrdili su<br />
prosječnu cijenu drva od oko 999 ATS/ m ! u gospodarenoj<br />
šumi, u odnosu na 712 ATS/m 3 u šumi kojom se<br />
Slika 3. Turistički objekt u vlasništvu Malteškog viteškog reda<br />
554
Change language