You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Konferenciju je otvorila gospođa Helena Hečimović,<br />
a u ime Dravske lige govorila je predsjednica<br />
gospođa Dora Radosavljević.<br />
Gospođa Hečimović u svom je referatu ukazala na<br />
prirodne ljepote i izuzetne vrijednosti vodenih i kopnenih<br />
ekosustava Podravine i mogućnosti razvoja različitih<br />
oblika turizma, koji bi se mogli slobodno odvijati u četiri<br />
države kojima su Mura i Drava zajednička sudbina.<br />
Dr. K r a n j č e v podrobno je opisao vodene i kopnene<br />
ekosustave Drave, njena zaobalja te naveo rijetke i<br />
zaštićene biljne i životinjske vrste područja ukazavši na<br />
njihovu vrijednost i potrebu glede što većeg očuvanja.<br />
Gospodin Zlatko Fi lipo vi ć izložio je prostorni<br />
plan Koprivničko-križevačke županije s težnjom da<br />
zaštiti rijeku Dravu, ali i da zadovolji Program prostornog<br />
uređenja Republike Hrvatske koji je predvidio<br />
energetsko korištenje Drave te istovremeno i zaštitu<br />
prirode u tom prostoru.<br />
Prof. Prpić ukazuje na značenje nizinskih šuma<br />
Podravine od slovenske granice do ušća Drave u Dunav,<br />
površine od oko 64 000 ha, koje bi trebale ući u<br />
tampon zonu Rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura.<br />
Napomenuo je kako su to prirodne šume koje štiti Zakon<br />
o šumama Republike Hrvatske. Nizinske šume Podravine<br />
danas su znatno ugrožene različitim vodotehničkim<br />
zahvatima, što predstavlja ozbiljnu prijetnju njihovu<br />
opstanku. Najveću opasnost u smislu promjene<br />
vodnih odnosa predstavljaju tzv. višenamjenske hidroelektrane,<br />
koje izazivaju zamočvarenje u zoni akumulacija<br />
i osušenje šumskih staništa u zoni odvodnih kanala.<br />
Upozoreno je na veliku heterogenost šumskih staništa<br />
i na nemogućnost vodotehničkih rješenja kojima<br />
bi se ublažio učinak promjene vodnih odnosa. Svaki<br />
vodotehnički zahvat te vađenje šljunka ugrožava šume.<br />
Ing. Branko Belčić dao je precizan pregled dravskih<br />
nizinskih šuma Uprave šuma Koprivnica po gospodarskim<br />
jedinicama "Varažninske podravske šume",<br />
"Donje Međimurje", "Ludbreške podravske šume",<br />
"Koprivničke nizinske šume", "Repaš-Gabajeva greda",<br />
Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica" i "Banov<br />
brod".<br />
Obrasla površina tih šuma iznosi 17 332 ha., a udio<br />
hrasta lužnjaka je preko 50 %. Ing. Belčić ukazao je na<br />
posljedice promjena vodnih odnosa izgradnjom HE<br />
Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, stoje prouzročilo<br />
drastičan pad režima podzemnih voda posebno u<br />
zonama dovodnih i odvodnih kanala, dok je u prirodnim<br />
vodotocima količina vode pala ispod biološkog<br />
minimuma. Promjene vodnog režima izazvale su sušenje<br />
i propadanje cijelih šumskih kompleksa.<br />
Dr. E. Kušen izložio je različite mogućnosti razvoja<br />
turizma uz rijeku Dravu naglasivši pri tom važnost<br />
kontinentalnoga turizma u Hrvatskoj. Posebno je pozdravio<br />
program razvoja turizma u Podravini, koji bi<br />
zasigurno daleko više koristio napretku regije od energetskoga<br />
korištenja Drave.<br />
Gospodin Mladen Matica iznosi realnu mogućnost<br />
razvoja turizma projektiranjem biciklističkih staza<br />
kroz Podravinu i organizacijom prihvaćanja turista biciklista.<br />
Mr. Zalar iznosi program "Podravke" koji se odnosi<br />
na zaštitu okoliša i održivi razvoj na koji može utjecati<br />
ta velika prehrambena industrija.<br />
Vrlo zanimljivo je bilo izlaganje poznatog europskog<br />
ekologa dr. Martina Schneidera-Jacobya iz Euronatura,<br />
Njemačka, koji je ukazao na velike mogućnosti<br />
sveopćeg razvoja regije u međusobnoj suradnji susjednih<br />
zemalja, čija je granica Drava i Mura. Prema<br />
Schneideru-Jacobyu potrebno je što prije pristupiti izradi<br />
programa održivoga razvoja podravskoga prostora,<br />
što je, međutim, otežano zbog projekta HE Novo<br />
Virje, čije bi ostvarenje uništilo njegov najvredniji dio<br />
od HE Dubrava do Novoga Virja.<br />
Gospodin Charli Awis iz WWF-a za Središnju Europu<br />
govorio je o rijeci Dravi kao osobito očuvanoj europskoj<br />
rijeci koju je potrebno zaštititi, a gospodin Boris<br />
Kočevar iz udruge za zaštitu ptica Slovenije govorio<br />
je o mogućnosti suradnje u zaštiti biološke raznolikosti<br />
u Hrvatskoj i Sloveniji.<br />
U raspravi su sudjelovali i predstavnici HEP-a (Ivica<br />
i Franković) čija su izlaganja odudarala od ostalih, a<br />
552