You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
9. Da li ispitivanja na kršu treba da obuhvate i probleme poljoprivrede<br />
na kršu sa svim njezinim komponentama (paša, iskorišćavanje livada, poljoprivredno<br />
zemljište, voćarstvo, stočarstvo)? Što treba u tom cilju načiniti i<br />
u kojem smjeru se ima kretati razvoj poljoprivrede na kršu?<br />
<strong>10</strong>. Ekonomsko-socijalna i demografska struktura stanovništva krša. Vaše<br />
misli o ovom problemu krša, koji je usko povezan sa mogućnošću zašumljavanja<br />
krša?<br />
11. Industrija na kršu. Mogućnosti njenoga razvoja i utjecaj industrije<br />
na život stanovništva krša, te prema tome i na pitanje pošumljavanje krša?<br />
12. Što mislite o pitanju podizanja šumskih pojasa na kršu u cilju zaštite<br />
od vjetra i to kako poljoprivrednih kultura, tako i naselja, te saobraćajnih<br />
površina i estetskom djelovanju kultura na razvoj turizma?<br />
Molimo čitaoce da osim oviih pitanja obuhvate u svojim odgovorima i<br />
ostale probleme krša, koje mi nismo spomenuli, a koji su od važnosti.<br />
Odgovore na anketu molimo poslati na uredništvo Šumarskog lista,<br />
Zagreb I, VufcOitmovićeva ulica br. 2.<br />
Uredništvo<br />
PROBLEM ZAŠUMLJAVANJA KRŠA<br />
Odgovor na anketu<br />
Ad. 1. Ispitivanja novoosnovanog Instituta za krš treba da obuhvate probleme<br />
našeg Mediteranskog krša, t. j. krša mediteranske klime, čija je karakteristična<br />
slika •—• golet i šikara.<br />
Prema tome područja ostalih goleti ne bi spadala u njegovu kompetenciju.<br />
Ad 2. Iz gornjeg slijedi, da itreba Institut da se bavi ne samo golim kršem<br />
nego i problemima krša pod šumom na svome području, jer je i goli krš više<br />
ili manje degradiram stepen kraške šume.<br />
Ad 3. Geografska oblast ispitivanja je Mediteranski krš, okarakterisan<br />
svojom specifičnošću: naročito suhim ljetnim periodom, pri čemu su geološka<br />
podloga, morfološke, hidrografske i klimatološke pojave od bitnog uticaja.<br />
Ad 4. U pedološkom pogledu krš nije jako raznolik ali je značajno, da<br />
se baš pedološki momenat na njemu zanemarivao, premda je on na kršu od<br />
vrlo velikog, upravo presudnog značaja. (Primjer: vapnom oskudna crvenica<br />
bez kapaciteta za zadržavanje vlage.)<br />
Ad 5. Deterioriranje krša i pretvaranje u golet, isključivo je djelo čovjeka<br />
i načina njegovog gospodarskog života, što se je odražavalo u uništavanju šume<br />
do kopanja posljednjih panjeva i žila. Samo zahvaljujući čvrstoj i stabilnoj<br />
geološkoj podlozi naš Mediteranski krš pretvaran je u golet postepeno.<br />
Pod drugačijim geološkim prilikama katastrofa bila bi znatno teža (bujice,<br />
poplave, zamočvarenja).<br />
Ad 6. Fitosociološka istraživanja osnova su svega rada na kršu. Ona nam<br />
pokazuju stepen degradacije i puteve za obnovu krša, u prvom redu šume.<br />
Ad 7. Kod obnove na kršu moramo u prvom redu koristiti sve, što je<br />
preostalo na njemu od vegetacije. Samo vještačko pošumljavanje dolazi u<br />
obzir tamo, gdje prirodna obnova nije moguća ili bi nam ona bila suviše spora<br />
(parkovi-šume, zaštitni pojasi).<br />
328
Change language