You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Zagrebu ( 1981 ), pripremi novog izdanja<br />
Lovačkog priručnika, organizaciji<br />
XXX. generalne skupštine<br />
Međunarodnog savjeta za lovstvo i<br />
zaštitu divljači (CIC) u Dubrovniku,<br />
izradi kriterija za bonitiranje<br />
lovišta i dr. Uz sve to, obavljajući<br />
pritom redovne tajničke poslove,<br />
Novaković je član radnog tima na<br />
pripremi novog Zakona o lovstvu,<br />
član Stručnog savjeta LSH i agilni<br />
propagator izrade što kvalitetnijih<br />
lovnogospodarskih osnova, kao novine<br />
u planskom gospodarenju<br />
lovištima. Sređenost i nepokolebljivost<br />
u oživotvorenju postavljenih<br />
zadataka za njega je bila karakteristična.<br />
Trudio se da svoje suradnike<br />
ne samo zainteresira za određeni<br />
posao, nego i da ga zavole. Poštivao<br />
ih je, vjerujući u moć iskrene<br />
riječi, prijateljskog pristupa i savjetovanja.<br />
Nakon šest i pol godina rada u<br />
LSH, gdje je pomalo razočaran morao<br />
napustiti poslove tajnika i prihvatiti<br />
se dužnosti savjetnika za<br />
krupnu divljač, 1. rujna 1987. vraća<br />
se na staru dužnost republičkog šu-<br />
marskog i lovnog inspektora, koju<br />
će obnašati i u novoosnovanom Ministarstvu<br />
poljoprivrede i šumarstva<br />
samostalne i međunarodno priznate<br />
Republike Hrvatske. Agresijom<br />
na Hrvatsku, zajedno sa sinovima<br />
Goranom i Mladenom javio se u<br />
dragovoljce sudjelujući u jedinicama<br />
narodne zaštite. Osjećajući se<br />
pomalo zasićenim i umornim od<br />
poslova inspekcijskog nadzora nad<br />
provedbom zakona i propisa 1. kolovoza<br />
1992. definitivno napušta<br />
rad u Ministarstvu, i osniva vlastitu<br />
tvrtku "Borna" d.o.o. Zagreb, u kojoj<br />
ga na dužnosti direktora zatiče<br />
nenadana smrt.<br />
Kao iskusni šumarski i lovni<br />
stručnjak kolega Bojan Novaković<br />
je za potrebe razvoja i obrazovanja<br />
djelatnika u lovstvu napisao i publicirao,<br />
pretežito u Lovačkom vjesniku<br />
HLS-a, dvadesetak stručnih priloga<br />
od kojih izdvajamo: Stanje u<br />
lovstvu Hrvatske s osvrtom na mjere<br />
sanacije (1976), Provođenje postupka<br />
za utvrđivanje brojnog stanja<br />
divljači (1977), Metodologija za izradu<br />
godišnjeg plana gospodarenja<br />
lovištem (1977), Remize u lovištu<br />
( 1982), Ponuda i potražnja umjetno<br />
uzgojene divljači (1986), Repelenti<br />
i njihova upotreba (1986), Životne<br />
navike divljači i nedostaci staništa<br />
(1986) i dr. Opširno je izvješćivao s<br />
generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku<br />
i (vele)Sajma u Grazu,<br />
upozorivši u jednom svom napisu<br />
na moguću radioaktivnu zagađenost<br />
divljačine nakon černobilske<br />
havarije nuklearne elektrane.<br />
Na zagrebačkom groblju Mirogoj<br />
pokopan je 1. prosinca 2000.,<br />
ispraćen od brojne rodbine, prijatelja<br />
i kolega šumara i lovaca iz Zagreba<br />
i mnogih krajeva Hrvatske.<br />
Ispred kolega šumara od pokojnika<br />
se oprostio dirljivim riječima<br />
mr. se. Stjepan Opalički, evocirajući<br />
uspomene na rad i djelovanje<br />
pok. Novakovića kao šumarskog i<br />
lovnog inspektora.<br />
Neka mu je vječni spomen.<br />
Alojzije Frković<br />
U petak 2. veljače, na Svjećnicu,<br />
upravo u trenutku kada sam se<br />
prisjećao da sam na ovaj dan prije<br />
mnogo godina diplomirao - zazvonio<br />
je telefon... kolega iz ureda<br />
Taksacije javio mi je isprekidanim<br />
glasom, biranim riječima "Martinu<br />
se dogodilo... ono najgore."<br />
Toga dana naglo se ugasio život<br />
našeg kolege Martina koji je podlegao<br />
drugom srčanom udaru. Iako<br />
smo znali da gaje već jedan doživio,<br />
ostali smo zatečeni i zaprepašteni,<br />
jer smo bili svjedoci da se nakon prvog<br />
napada (u veljači 1997. god.)<br />
postupno i sigurno oporavljao.<br />
U subotu 3. veljače <strong>2001</strong> .godine<br />
ispraćen je na svoje posljednje počivalište,<br />
a otpratili su ga brojni kolege,<br />
prijatelji, suradnici i znanci.<br />
Sahranjen je na gradskom groblju u<br />
Vinkovcima.<br />
236<br />
MARTIN KRAJINA, mr. se, dipl. ing. šum. (17. 7. 1932. - 2. 2. <strong>2001</strong>. )<br />
Martin Krajina rođenje 17.<br />
srpnja 1932. godine u mjestu Halapić,<br />
općina Glamoč u BiH. Potječe<br />
iz zemljoradničke obitelji od oca<br />
Šimuna i majke Šime rođ. Liović,<br />
hrvatske nacionalnosti. U vihoru II.<br />
svjetskog rata obitelj bježi pred najezdom<br />
četnika u (tada hrvatsku)<br />
Sremsku Mitro vicu, gdje 1943. godine<br />
završava osnovnu školu. Obitelj<br />
se potom seli u Ruščicu, a na<br />
Gimnaziji u Slavonskom Brodu<br />
1948. god. polaže malu maturu.<br />
Srednju šumarsku školu za krš u<br />
Splitu završio je 1952. godine, a zatim<br />
kraće vrijeme radi u Benkovcu<br />
kao šumarski tehničar. Vojni rok<br />
odslužio je u Zadru. Težeći višem<br />
stupnju šumarskog obrazovanja<br />
upisuje studij šumarstva na Šumarskom<br />
fakultetu u Beogradu, na kojem<br />
diplomira 1959. god., kao prvi<br />
u svojoj generaciji. U 1960. godini<br />
zapošljava se u Taksaciji tadašnjeg<br />
SG Spačva u Vinkovcima kao pripravnik,<br />
a iduće 1961. godine radi<br />
na poslovima stručnog suradnika
Change language