You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MONTI E BOSCHI<br />
(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjen na šume i planinski okoliš)<br />
Iz broja 6, studeni-prosinac 2000. izdvajamo:<br />
Patrizia Caspar i ni-Vittorio Tos i: Šume i biološka<br />
raznolikost-načela i metode obrade podataka.<br />
Osobine zajednice organizama koje žive najednom<br />
području obilježene su raznolikošću oblika i načina<br />
udruživanja. Raznolikosti ambijenta shvaćene kao zajednica<br />
fizičkih i biotskih sastavnica u kojemu žive pojedine<br />
vrste i biološke zajednice, označena je nazivom<br />
biološka raznolikost. Više od 50. g. biološka raznolikost<br />
je predmet izučavanja biologa i ekologa. U svojoj<br />
osnovi biološka raznolikost izražena je u kvantitativnim<br />
odnosima, preko uporabe indeksa učestalosti pojedinih<br />
vrsta ili individua koje pripadaju različitim grupama.<br />
Koncept raznolikosti bazira se na analizama krajolika<br />
uporabom indeksa koji se upotrebljavaju u biologiji,<br />
a koji izražavaju raznolikost okoliša.<br />
Zahvaljujući bogatstvu i raznolikosti staništa, šumski<br />
ekosustavi su od elementarne važnosti za očuvanje<br />
biološke raznolikosti. U njima nalaze povoljne životne<br />
uvjete mnoge vrste vezane za šumske ambijente, dok<br />
površine gdje se šume izmjenjuju s pašnjacima i obrađenim<br />
površinama pogoduju vrstama koje imaju potrebu<br />
za većim raznolikostima. Zaštita biološke raznolikosti<br />
šumskih ekosustava treba biti glavno načelo koje<br />
potiče moderno gospodarenje šumama.<br />
Inicijative za zaštitu biološke raznolikosti dobile su<br />
značaj prigodom konferencije UN o ambijentu i razvoju<br />
(Rio de Janeiro 1992), potpisivanjem Konvencije<br />
o biološkoj raznolikosti. Taj dokument, koji su potpisali<br />
predstavnici više od 150 zemalja, sadrži priznanje<br />
važnosti zaštite biološke raznolikosti međunarodne zajednice.<br />
(Hrvatska je postala potpisnica konvencije<br />
1997. g. - opaska autora)<br />
Biološka raznolikost koja je predmet potpisane konvencije<br />
ne odnosi se samo na genetsku raznolikost unutar<br />
jedne vrste, već uključuje raznolikost staništa i cijelog<br />
ekosustava. U članku 2. Konvencije, danaje definicija<br />
biološke raznolikosti kao promjenjivost u živim organizmima<br />
bilo kakvog podrijetla, uključujući raznolikost<br />
unutar vrste, među vrstama i ekosustavima.<br />
U prilogu konvencije nalazi se popis komponenata<br />
biološke raznolikosti staništa i ekosustava, koji su od<br />
globalnog utjecaja na povećanje raznolikosti. Nadalje,<br />
popis uključuje i velik broj endemičnih i ugroženih vrsta<br />
veće socijalne, naučne i kulturne vrijednosti.<br />
1994. g. Italija je ratificirala Konvenciju zakonom<br />
br. 124, te je iste godine je donesen dokument: Strategija<br />
i prelimnarni program za aktualizaciju Konvencije<br />
o biološkoj raznolikosti u Italiji (Ministarstvo okoliša<br />
1994 g,).<br />
U nastavku članka autori obraduju načela i instrumente<br />
procjene i snimanje biološke raznolikosti šuma.<br />
Od velike važnosti je poznavanje bogastva biološke<br />
raznolikosti preko inventarizacije i obrade podataka.<br />
Za šume i planinske zone donesen je popis indikatora<br />
biološke raznolikosti koji se temelji na odredbama<br />
Konvencije. Ovaj popis sadrži sve potrebne podatke o<br />
staništu, vrstama (bogastvo, promjenjivost, ugroženost,<br />
nove vrste, gustoća i rasprostranjenost, upotreba i si.),<br />
klimatskim odnosima, infrastrukturi, zagađivanju tla,<br />
vode i zraka te zaštitnim mjerama.<br />
Sve potpisnice Konvencije dužne su snimiti podatke<br />
o biološkoj raznolikosti na nacionalnoj razini i čuvati<br />
prirodno bogatstvo svoga teritorija. Za kontrolu promjena<br />
biološke raznolikosti unutar prirodnih sustava<br />
(posebice šumskih), dužne su u svakom trenutku prezentirati<br />
ažurirane informacije i saznanja o mehanizmima<br />
koja reguliraju ekološku ravnotežu ekosustava.<br />
Autori su dali podatke o aktualnom stanju inventarizacije<br />
biološke raznolikosti šuma: Austrije, Švicarske,<br />
Finske, Francuske, Belgije, Švedske, Norveške, Španjolske<br />
te SAD i Kanade. Najnoviji podaci ispitani na<br />
nacionalnoj i regionalnoj razini postali su važni izvori<br />
informacija o biološkoj raznolikosti šuma. Ti radovi<br />
predstavljaju značajne inicijative u korist zaštite biološke<br />
raznolikosti šuma, i osnova su znanstvene obrade<br />
podataka u sklopu inventarizacije šuma.<br />
Davide Petternella: Orkan "Lothar" - posljedice<br />
događaja i utjecaj na šumske zalihe<br />
U posljednjem razdoblju u Italiji na cijene drveta, a<br />
posebice oblovine, djeluju dvije bitne činjenice. Sjedne<br />
strane povećana građevinska aktivnost pobudila je<br />
potražnju za drvetom, ali velike količine oblovine, koje<br />
su kao posljedica orkanskog nevremena u zapadnoj Europi<br />
stigle na talijansko tržište, utjecale su na veliki pad<br />
cijena. To se posebno osjetilo na sortimentima malih i<br />
srednjih dimenzija.<br />
Analiza razloga, a posebice načina postupanja u slučaju<br />
šteta ovako velikih razmjera, koje je prouzročio orkan<br />
"Lothar", mogu dobro poslužiti kao pouka za stabilizaciju<br />
posljedica, a isto tako ukazuje na potrebu valorizacije<br />
šumskih resursa.<br />
Bitni uvjet za mogućnost prave nadoknade šumskim<br />
vlasnicima za svoje proizvode je postojanje stabilnog<br />
tržišta.<br />
Orkan "Lothar" koji se sručio na šume središnje i<br />
zapadne Europe u vremenu od 26. do 28. prosinca<br />
1999. g. prouzrokovao je ogromne štete u zemljama koje<br />
je obuhvatio. U širokom pojasu djelovanja od francuske<br />
atlantske obale do Bavarske, najviše su stradale<br />
215
Change language