Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
skim položajima. To se ogleda u različitim površinama<br />
njihovih posjeda koji gravitiraju cesti, različitome smanjenju<br />
duljine privlačenja i povezano s tim različito<br />
smanjenih troškova privlačenja, različitim financijskim<br />
rezultatima od prodaje drva jer su njihove šume različitih<br />
površina, dobi, vrste i strukture sastojina, te posebno<br />
u razlikama očekivanog obujma sječivog drva u amortizacijskom<br />
vijeku ceste (40 godina) i u različitoj dinamici<br />
ostvarenja prihoda.<br />
Na osnovi uvodnih razmatranja definirane su dvije<br />
sastavnice problema: a) etatne mogućnosti šumske<br />
sastojine, odnosno ukupni obujam sječivog drva kao<br />
iskaz veličine i kvalitete konkretne šumske sastojine, b)<br />
smanjenje troškova privlačenja kao funkcija smanjenja<br />
srednje duljine privlačenja u odnosu na prijašnju<br />
srednju duljinu privlačenja.<br />
Kao prvi korak u istraživanju autor je oblikovao teorijski<br />
model šumskoga predjela na kojemu analizira izabrane<br />
kriterije raspodjele troškova gradnje i održavanja<br />
ceste. Na digitaliziranom modelu terena za svaku jedinicu<br />
šumoposjeda utvrđuje duljine privlačenja drva za<br />
uvjete prijašnje i nove otvorenosti modelnog područja.<br />
Za modelno područje određeni su očekivani sječivi<br />
obujmi drva i ukupni troškovi zajedničke šumske ceste.<br />
Ukupne troškove zajedničke ceste autor je izračunao<br />
kao zbroj izravnog troška gradnje, troška amortizacije,<br />
troška tekućeg i periodičnoga održavanja, te troška<br />
naknade za izgubljenu površinu i prirast.<br />
Rezultati istraživanja podijeljeni su u tri dijela. U prvom<br />
se dijelu za svakog korisnika zajedničke ceste, na<br />
osnovi njegova udjela u ukupnome etatu, odredila relativna<br />
vrijednost faktora pogodnosti obujma sječivog<br />
drva kao kriterija raspodjele. Kriterij smanjenja duljine<br />
privlačenja drva izražen je faktorom pogodnosti<br />
duljine privlačenja drva, koji predstavlja udio svakoga<br />
vlasnika u ukupnom smanjenju duljine privlačenja<br />
konkretnoga područja. Ukupni trošak privlačenja s konkretne<br />
šumske površine za pojedinačnog suvlasnika<br />
ceste izračunat je kao umnožak pripadajućeg očekivanog<br />
obujma sječivog drva i jediničnog troška privlačenja<br />
drva na pripadajućoj konkretnoj duljini privlačenja.<br />
U drugom dijelu koristi od zajedničke ceste odredile<br />
su se kao ekvivalent uštede na troškovima privlačenja.<br />
Razlika troškova privlačenja na staru cestu, odnosno na<br />
novu cestu, definira uštedu u troškovima privlačenja.<br />
Relativna je mjera ovih ušteda, za svakoga vlasnika, iskazana<br />
koeficijentom uštede na trošku privlačenja.<br />
Isplativost ulaganja, kao predmet trećeg dijela rezultata,<br />
izračunata je iz pokrivenosti troškova ostvarenim<br />
gospodarskim učincima od ceste. Pritom su se pod<br />
troškovima uzeli u račun utvrđeni ukupni troškovi zajedničke<br />
šumske ceste, a kao gospodarski učinci ostvarene<br />
uštede u troškovima privlačenja drva. Račun isplativosti<br />
modela pokazao je da svi vlasnici mogu računati<br />
na koristi od ceste, koje u većoj ili manjoj mjeri nadilaze<br />
njihova ulaganja. Razlike u iznosu koristi-ušteda od<br />
ceste u modelu izravno su ovisile o iznosu smanjenja<br />
jediničnih troškova privlačenja drva zbog smanjenja<br />
duljine privlačenja i o obujmu sječivog drva pojedinog<br />
vlasnika. Najviše profitiraju vlasnici s najvećim smanjenjem<br />
duljine privlačenja i vezano stim s najvećim<br />
smanjenjem troškova privlačenja, odnosno vlasnici s<br />
najvećim obujmom sječivog drva, npr. vlasnici većih<br />
površina ili sastojina veće starosti. U određivanju udjela<br />
svakog vlasnika u troškovima zajedničke ceste autor<br />
uzima kumulirani učinak oba kriterija - pogodnost<br />
obujma i pogodnost duljine. Skupni je učinak obaju<br />
utjecajnih čimbenika raspodjele postignut izračunom<br />
faktora osobnog troška, čije su vrijednosti pojedinačni<br />
udjeli umnožaka oba kriterija.<br />
U zaključcima se navodi kako su čimbenici raspodjele<br />
uključeni u model na način koji osigurava njegovu<br />
dinamičnost, a njihova međuzavisnost u odnosu na<br />
sudionike u modelu osigurava da se promjenom stanja<br />
bilo kojeg sudionika modela proporcionalno mijenjaju<br />
i udjeli svih ostalih sudionika.<br />
Posebno se ističe da se načini raspodjele troškova<br />
gradnje i održavanja šumskih prometnica, koji su ispitani<br />
i primijenjeni u ovoj metodološkoj studiji, mogu<br />
uspješno koristiti i u rješavanju drugih problema s pitanjem<br />
ekonomski opravdanoga ulaganja ili terećenja bilo<br />
kojeg dijela ili cjelovitog šumskoga područja u različitim<br />
djelatnostima upravljanja i gospodarenja šumom.<br />
Magistarski rad Jadranka Vlahinje, dipl. ing. šum. u<br />
mnogim svojim dijelovima nadilazi razinu prosječnoga<br />
rada toga tipa. U magistarskom radu autor je po prvi puta<br />
dao odgovore na neka do sada slabije istražena pitanja,<br />
te je otvorio neke putove budućih istraživanja. Po<br />
suvremenosti te po primijenjenim metodama i tehnikama,<br />
uklapa se među više europskih istraživača koji se<br />
bave ekonomikom šumske proizvodnje, posebno pitanjima<br />
investicija u šumarstvu. Osim što su rezulati ovoga<br />
rada vrijedan doprinos teoriji ekonomike i organizacije<br />
u šumarstvu, oni svakako ostavljaju i zamjetan trag<br />
na području primijenjenih istraživanja, toliko potrebnih<br />
suvremenoj šumarskoj praksi.<br />
Doc. dr. se. Ivan Martinić<br />
225
Change language