You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kao uzorci su uzeti svaki 15 red površine. Izmjerena su<br />
6301 stablo kalifornijskog bora, 2310 stabala alepskog<br />
bora i 4729 stabala eukaliptusa. Mjereni su promjeri i<br />
visine stabala te evidentirani gubici i suha stabla.<br />
Podaci su statistički obrađeni za svaku vrstu i podjeljeni<br />
u tri klase plodnosti. Usporedbe radi navesti<br />
ćemo podatke za prvu kategoriju plodnosti za svaku od<br />
ispitanih vrsta:<br />
kalifornijski bor, sadnice su posađene 1978/79. g. sa<br />
razmacima od 3 X 1,5 m. Mjerenjem je ustanovljeno<br />
da temeljnica iznosi 49,7 m 2 po ha (ekstremne vrijednosti<br />
16,4 i 79,6), drvna masa 409,5 m 3 po ha (ekstremne<br />
vrijednosti 124,9 i 672,3), godišnji prirast<br />
20,5 m 3 po ha (u 1988. g. je iznosio 10,3 m 3 )<br />
alepski bor, sadnice su posađene 1978/79. g. u razmaku<br />
3 X 1,5 m. mjerenjem je ustanovljeno da<br />
temeljnica iznosi 48,7 nv, a kubatura 279,9 m 3 te godišnji<br />
prirast 13,3 m\ a po hektaru (1988 je iznosio<br />
3,3 m 3 po ha). U proteklom razdoblju je zabilježen<br />
mortalitet stabala od 7%<br />
eukaliptus, sadnja je obavljenal 978/79. g. u rasporedu<br />
istostraničnog trokuta stranica 2,9 metara.<br />
Mjerenja su ustanovila temeljnicu od 25,1 m 2 po<br />
hektaru (sa ekstremima 7,8 i 59,7 m 2 po ha), drvna<br />
masa je 249,7 m 3 (sa ekstremima 68,8 i 644,7 m 3 ).<br />
Godišnji prirast iznosi 12,5 m 3 po ha (1988. g. je<br />
iznosio 8,7 m 3 po ha). Zabilježen je dosta veliki gubitak<br />
stabala od gotovo 30 %.<br />
Postavljeni cilj da se u relativno kratkom razdoblju<br />
proizvede velika drvna masaje ostvaren. Sigurno je da<br />
su izvjesni uzgojni zahvati u promatranom razdoblju<br />
izostali što je uzrokovalo zaostajanje u razvoju većeg<br />
broja stabala kao i znatan prirodni gubitak. No ipak<br />
postignuti rezultati dokazuju da su i u mediteranskom<br />
okružju mogući kulturni zahvati pod uvjetom primjene<br />
uzgojnih mjera i da šumske vrste brzog prirasta budu<br />
upotrebljene u zonama koje imaju odgovarajuće ekološke<br />
karakteristike.<br />
Giacomo Certini, Fiorenzo C. Ugolini,<br />
Giuseppe Co rt i : Uzajamni odnosi tla i šumskih vrsta-primjer<br />
jele (Abies alba Mill.) i korzičkog crnog<br />
bora (Pinus nigra Arn. ssp. Laricio Maire)<br />
Jela i korzički crni bor predstavljaju dvije najraširenije<br />
vrste Italije.<br />
Ovaj članak je nastao na bazi promatranja skupljenih<br />
tokom godina, a odnosi se na utjecaj ovih šumskih<br />
vrsta na pedogenezu.<br />
Ove vrste su potpuno različite u odnosu na zahtjeve<br />
za kvalitetu tla: jela traži duboka tla dobre strukture i velike<br />
vlažnosti, dok korzički crni bor uspjeva na gruboj<br />
kamenitoj podlozi bez prisutstva finog materijala.<br />
Velike probleme za rast jele čine kompaktni horizontalni<br />
slojevi u blizini površine koji sprječavaju<br />
prodiranje korjena u dubinu već se ono razvija površinski.<br />
Korjenje koje se nalazi samo 30-40 cm od površine<br />
ne uspjeva dobro "usidriti" stabla pa su ona sklona izvalama<br />
pod utjecajem snijega i vjetra. Na pjeskovitom<br />
terenu kao na primjer planine Monte Amiata jele razvijaju<br />
korjenje u dubinu i izvale su rijetke unatoč intenzivnom<br />
vjetru i snijegu. Čak i stabla čije je korjenje napadnuto<br />
sa Heterobasidion annosum ostaju uspravna<br />
dugo nakon uginuća: utjecaj tla na razvoj ovog patogena<br />
je očit i može se reći daje brzina širenja bolesti (pomoću<br />
spora) obrnuto proporcionalna kapacitetu zadržavanja<br />
vode.<br />
Proučavanjem u šumi Vallomrosa (Certini i dr.<br />
1999. g.) u sastojini jele, ustanovljeno je veliko djelovanje<br />
erozije uslijed sijevanja vode duž kanala kore što<br />
je prouzročilo odnošenje tla u neposrednoj blizini stabala.<br />
Ova pojava nazvana "stemflovv" zbog specifične<br />
morfologije kore jele tj. zbog uzdužnih kanala i velikog<br />
kapaciteta krošnje za zadržavanje vode dolazi do brzog<br />
sijevanja velike količine vode , a time i erozije tla. Ocjenjuje<br />
se da oko 20 % kiše koja padne na krošnju otječe<br />
na tlo na ovaj način. Odnošenje tla na strmim terenima<br />
je mnogo značajnije.<br />
Kod korzičkog bora ovi problemi ne postoje. Njegova<br />
raspucana kora zaustavlja silazak vode i efekt "stemflow-a"<br />
nema negativan utjecaj na tlo oko debla. Pored<br />
oblika kore od velike važnosti je i mali kapacitet krošnje<br />
korzičkog bora na zadržavanje vode, koji iznosi<br />
svega 2 % od oborina koje padnu na krošnju. Ali korzički<br />
bor daje jednu drugu nepovoljnost za tlo, a to je<br />
njegovo zakiseljavanje. To se ostvaruje dvostruko: mineralizacijom<br />
iglica koje padaju u okolici debla i ispiranjem<br />
kore putem "stenflow-a", u kontaktu s korom<br />
još više zakiseljuju vodu već prethodno kiselih kiša.<br />
Takvo tlo u okolici debla postaje siromašno aktivnim<br />
mineralima s velikim naslagama inertnih organskih<br />
tvari i silikatnih spojeva. Ipak to degradiranje tla ne<br />
može ići tako daleko da bi tlo u jednoj borovoj kulturi<br />
postalo pravi podzol (G a b b r i e 11 i 1962. g.). Na karbonatnoj<br />
podlozi degradiranje tla je umanjeno.<br />
Ukratko: nepropusni horizontalni slojevi tla nepovoljno<br />
djeluju na razvoj korjenja jele; ispod stabala jele<br />
tlo je erodirano zbog utjecaja "stenflow-a"; jela popravlja<br />
kemijska svojstva tla; ispod korzičkog bora tlo nije<br />
izloženo eroziji ali se degradira zbog zakiseljavanja.<br />
Paolo Casanova, Anna Memo li: Lovstvo od<br />
pučkog do lovačkog prava<br />
Autori u ovom članku iznose razvoj lovačkog prava<br />
polazeći od rimskog pravnika Gaja (II. stoljeće), preko<br />
Francuske revolucije 1789. g. do današnjeg doba.<br />
Lov predstavlja aktivnost koja se razvijala usporedno<br />
s čovjekom, tako da se danas može govoriti o jednoj<br />
pravoj lovačkoj kulturi. Iako ona nije prihvaćena od<br />
219
Change language