Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2Op[ti uslovi<br />
Tabela 2.6 - Pregled najzna;ajnijih migracija na teritoriju op[tine Pan;evo od 1700. do 1920.<br />
Godina Migracija iz pravca / sa teritorije Glavni migracioni narod<br />
oko 1720. Austrija Nemci<br />
1760-70. Austrougarska (Banija i Lika) Hrvati<br />
1764-66. Austrija, {vajcarska Nemci<br />
1765- 68. Pan;evo Srbi<br />
1765-68. Rumunija Rumuni<br />
1773-74. Sredwi Banat Srbi<br />
1783-84. Rumunija Rumuni<br />
1787 Srbija (Ko;ina krajina) Srbi<br />
1788 Srbija Srbi<br />
1790-1810. Austrougarska, Nema;ka, {vajcarska Nemci, Ma]ari, Slovaci<br />
1810 Austrougarska Slovaci<br />
1813 Srbija Srbi<br />
1869 Rumunija Bugari<br />
1883 Austrougarska Ma]ari<br />
1918- 21. Kraqevina Srba, Hrvata i Slovenaca - dinarske oblasti Srbi<br />
Tabela 2.7 - Promena broja i gustine stanovni[tva na teritoriji op[tine Pan;evo<br />
Godina popisa<br />
Br. stanovnika<br />
% udela<br />
stanovni[tva<br />
Pan;eva u<br />
Vojvodini<br />
Gustina<br />
stanovni[tva<br />
Pan;eva<br />
Izvor` Istorijski arhiv Pan;eva, podaci Republi;kog zavoda za statistiku<br />
Gustina<br />
stanovni[tva<br />
Vojvodine<br />
(po km 2 ) (po km 2 )<br />
1828 33.489 4,4 44,5 35,8<br />
1869 49.565 4,3 65,9 53,5<br />
1890 56.777 4,2 75,5 63,6<br />
1910 61.855 4,1 82,3 70,0<br />
1921 60.582 3,9 80,6 71,5<br />
1931 63.158 3,9 84,0 75,5<br />
1948 70.943 4,3 94,3 76,3<br />
1953 76.283 4,5 101,4 79,0<br />
1971 110.78 5,7 147,3 90,8<br />
1991 125.261 6,2 166,6 93,6<br />
2002 127.162 6,3 168,4 94,5<br />
Podaci prikazani u tabeli 2.7 jasno ukazuju na odsustvo kontinuiteta u<br />
demografskom razvoju i postojawe dva perioda` prvog od 1828. godine do kraja<br />
Prvog svetskog rata i drugog koji traje do danas. Ovakvo stawe je potvrda svih<br />
mana perifernog geografskog polo\aja op[tine za vreme trajawa Austrougarske<br />
monarhije (do 1918. godine) i prednosti razvoja op[tine locirane u<br />
blizini dr\avne prestonice (od 1918. godine). Ove prednosti izrazitije su<br />
posle Drugog svetskog rata, a naro;ito u periodu ubrzane industrijalizacije<br />
zemqe (od 1953. do 1971. godine).<br />
Savremeni prirodni prira[taj u op[tini ve>i je od pokrajinskog proseka,<br />
kako zbog ve>eg nataliteta tako i zbog maweg mortaliteta u op[tini. Dok u<br />
Vojvodini prirodni prira[taj opada prete\no zbog pove>anog mortaliteta, u<br />
Pan;evu do toga dolazi zbog brzog opadawa nataliteta. Podaci o starosnim<br />
grupama i karakteristi;nim slojevima stanovni[tva ukazuju na starewe<br />
stanovni[tva, [to je odlika cele zemqe. Podaci za period od 1948. do 1991.<br />
godine ukazuju na konstantno pove>awe prose;ne starosti kod mu[kog<br />
stanovni[tva sa 28,6 na 35,3 godine, a kod \enskog sa 30,7 na 37,2 godine.<br />
24