Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
8Zelenilo<br />
sre>u kompozicije \buwa i cve>a, kao i \iva ograda. Ve>i broj ulica u<br />
Pan;evu karakteri[u degradirani drvoredi i veliko [arenilo biqnih vrsta.<br />
Prema prvim podacima Katastra zelenih povr[ina (usvajaju>i obra]ene<br />
podatke kao reprezentativni uzorak) potrebno je zameniti oko 20% stabala u<br />
postoje>im drvoredima, ali i popuniti (ozeleniti/urediti) oko 40% raspolo\ivih<br />
trasa.<br />
Naseqeno mesto Pan;evo ima dva za[titna zelena pojasa u okviru javnih<br />
zelenih povr[ina. Prvi, poznatiji pod nazivom Hipodrom, nalazi se u zapadnom<br />
delu naseqa du\ puta za Kovin, i u potpunosti ispuwava sve projektovane<br />
funkcije. Drugi za[titni pojas lociran je na jugu, a prostire se izme]u<br />
Rafinerije nafte i naseqa Vojlovica, odnosno Tehnogasa i naseqa Topola.<br />
Prema planu namena povr[ina u okviru postoje>eg GUP-a, kao i DUP-a<br />
za[titnog pojasa Vojlovica, ovaj prostor je predvi]en za kontinualni<br />
za[titni zeleni pojas. Me]utim, osim delimi;no i neadekvatno ozelewenih<br />
mawih povr[ina, danas se ovaj prostor koristi za potrebe divqih ba[ti i<br />
divqih deponija otpada.<br />
Drvoredi po ostalim naseqenim mestima na teritoriji op[tine uglavnom<br />
nisu planski podizani u posledwih 30 godina. Tamo gde su odre]ene planske<br />
mere sprovo]ene u okviru naseqa, one su bile koncentrisane na popunu ve><br />
postoje>ih drvoreda (uglavnom u glavnim ulicama), na izgradwu drvoreda u<br />
funkciji za[tite od vetra i snega (na pravcima izme]u naseqenih mesta) ili<br />
za[tite pojedinih objekata (deponije, grobqa itd). Ve>ina seoskih naseqa na<br />
teritoriji op[tine nema za[titne pojaseve oko naseqa, zbog ;ega je ;esta<br />
situacija direktnog prelaska iz izgra]enog podru;ja u ba[te i wive.<br />
8.1.4 Ostale javne povr[ine<br />
Na\alost, skoro nijedna zelena povr[ina oko stambenih blokova u naseqima<br />
nije u potpunosti izvedena prema urbanisti;kim i izvo]a;kim planovima.<br />
Razloga ima vi[e` neke biqne vrste su na terenu zamewene drugim vrstama, broj<br />
predvi]enih sadnica je drasti;no smawen, neke nisu ni usa]ene, a za neke<br />
povr[ine planova nije ni bilo.<br />
Spomenika, spomen-obele\ja, grobaqa, spomenika kulture, [kola, domova<br />
zdravqa i drugih javnih objekata na teritoriji op[tine ima vi[e od 200. Prema<br />
prvim procenama na osnovu rada na Katastru zelenih pov[ina, kao i samo delimi;nim<br />
uvidom u stawe na terenu, neophodno je ove prostore oplemeniti sa<br />
preko hiqadu sadnica drve>a i \buwa, kao i vi[e od 500 m 2 cvetwaka.<br />
U posledwih par godina glavne aktivnosti po pitawu ozelewavawa ostalih<br />
naseqenih mesta na teritoriji op[tine obuhvatale su`<br />
• sadwu ru\a u crkvenoj porti u Dolovu~<br />
• sadwu 100 topola oko grobqa, sadwu 100 ru\a i maweg broja srebrnih jela u<br />
centru Banatskog Novog Sela~<br />
• izgradwu malog parka oko grobqa i sadwu lipa oko deponije otpada u Ka;arevu~<br />
• popunu vegetacije u centralnom parku u Jabuci~<br />
82