Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
stanovni[tva u nemirnim vremenima. Naseqe ima nepravilan oblik koji odstupa<br />
od panonskih tipova sela podizanih u austrijskom periodu, [to je uzrokovano<br />
lokalnom topografijom. Banatski Brestovac je poqoprivredno naseqe.<br />
Stanovni[tvo bele\i stalni (iako neravnoimeran) porast, uz prisustvo<br />
nekoliko velikih migracija - od kojih je posledwa bila 1945. godine, kada se u<br />
atar sela doseqava stanovni[tvo iz Bosne, Sanxaka, okoline Vrawa i Vaqeva.<br />
2<br />
Op[ti uslovi<br />
Karta naseqa Banatski Brestovac<br />
Ve>ina javnih zgrada nalazi se u centru sela. Ulice su uglavnom kaldrmisane.<br />
Selo je povezano na pan;eva;ki vodovod. Me]utim, razvoj vodovoda nije pratilo<br />
postavqawe kanalizacione mre\e, pa otpadne i fekalne vode zaga]uju postoje>u<br />
vodonosnu izdan i bunare, ;ime oni postaju neupotrebqivi.<br />
Glogow<br />
Glogow spada u grupu potami[kih naseqa panonskog tipa, sa pravilnim<br />
topografskim povr[inama. Naseqe ima pravougaoni oblik sa pravolinijskim<br />
i unakrsno postavqenim ulicama. Tokom dugogodi[weg perioda broj<br />
stanovnika je varirao. Uzroci za to su bili epidemija kolere (krajem 19. veka),<br />
Prvi svetski rat i emigracija u Ameriku izme]u 1920. i 1931. godine. Od kraja<br />
Drugog svetskog rata broj stanovnika se uglavnom pove>avao, izme]u ostalog i<br />
usled kolonizacije iz Makedonije.<br />
Karta naseqa Glogow<br />
Na teritoriji Glogowa najzna;ajnija privredna aktivnost je poqoprivreda, uz<br />
74% povr[ina pod wivama, 8% pod pa[wacima i 13% pod [umama. U setvenoj<br />
strukturi preovla]uju ratarske kulture, dok se od povrtarskih gaje krompir,<br />
pasuq, crni luk, paradajz i paprika.<br />
Naseqe ima sve primarne komunalne objekte, a sprovodena je i gasifikacija sela.<br />
Jabuka<br />
Jabuka spada u grupu potami[kih naseqa panonskog tipa, ;iji su oblici<br />
odre]eni lokalnim morfolo[kim i hidrolo[kim uslovima. Ulice su<br />
pravolinijske i [iroke od 20 do 40 metara, a seku se pod pravim uglom. Brojno<br />
kretawe stanovni[tva Jabuke je vrlo neujedna;eno. Glavni uzroci za takva<br />
kretawa bili su kolera u 19. veku i Prvi svetski rat, ali i kolonizacija<br />
stanovni[tva od 1921. do 1931. godine i posle 1945, kada su naseqavani doseqenici<br />
iz Makedonije.<br />
Karta naseqa Jabuka<br />
Primarnu privrednu delatnost u Jabuci predstavqa poqoprivreda, sa 70%<br />
povr[ina pod wivama, 14% pod pa[wacima i 8% pod [umama. Pored poqoprivrede<br />
u Jabuci se nalaze i dva zna;ajna industrijska objekta - Industrija<br />
skroba Jabuka i fabrika sto;ne hrane Jedinstvo.<br />
Naseqe ima sve primarne komunalne objekte. U nasequ se nalazi i specijalni<br />
dom za psihi;ki zaostalu decu i omladinu.<br />
29