12.11.2014 Views

Овде можете да преузмете документацију

Овде можете да преузмете документацију

Овде можете да преузмете документацију

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

3Kvalitet vazduha<br />

3.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />

Meteorolo[ki parametri koji su zna;ajni za distribuciju i razre]ewe<br />

zaga]uju>ih materija u vazduhu na teritoriji Pan;eva uglavnom su nepovoqni.<br />

Podatak da sredwa godi[wa relativna vla\nost vazduha za podru;je Pan;eva<br />

iznosi 76,8% veoma je zna;ajan, posebno u hladnim mesecima zbog stvarawa<br />

toksi;nog aerosola i wegovog negativnog uticaja na respiratorni trakt kod<br />

qudi, ali i na \ivotiwe i biqke. Prilikom duvawa dominantnog vetra dolazi<br />

do nano[ewa zaga]uju>ih materija iz industrijske zone ka stambenim naseqima.<br />

Identifikovani izvori zaga]ewa vazduha u Pan;evu su` industrija, objekti za<br />

zagrevawe (toplane, kotlarnice i individualna lo\i[ta) i saobra>aj.<br />

Dominantne zaga]uju>e materije iz identifikovanih izvora zaga]ewa emituju<br />

se u toku svakodnevnih aktivnosti kada su u pitawu industrijska zona i saobra>aj,<br />

dok se iz lo\i[ta emisija registruje tokom grejnog perioda.<br />

Kontrola emisije iz ispusta u industrijskoj zoni (HIP Petrohemija i HIP<br />

Azotara) je internog tipa i nije uskla]ena sa Pravilnikom o grani;nim vrednostima<br />

emisije (Sl. glasnik RS, br. 30/97). Merewa emisije u Rafineriji<br />

nafte Pan;evo obavqa ovla[>ena stru;na organizacija, ali naj;e[>e na<br />

osnovu naloga nadle\nog inspektora. Merewa emisije iz kotlarnica, energana,<br />

toplana i individualnih lo\i[ta ne obavqaju se u skladu sa Pravilnikom.<br />

Merewa imisije unutar granice (u zoni uticaja) industrijskih objekata<br />

obavqaju se povremeno, a dobijeni rezultati merewa se upore]uju sa normativima<br />

za radnu sredinu. Merewe imisije u urbanim zonama (lokalna urbana mre\a)<br />

pod uticajem dominantnog vetra iz pravca industrijske zone obavqa se dugi<br />

niz godina. Na osnovu ovih merewa uo;ava se pove>ano zaga]ewe vazduha<br />

mikro;esticama ;a]i u vreme grejne sezone tj. u periodu oktobar, novembar i<br />

decembar mesec. Automatski monitoring imisije sumpor-dioksida u periodu<br />

od decembra 2002. do maja 2003. godine pokazuje da je najve>i broj merewa (66) sa<br />

;asovnom koncentracijom sumpor-dioksida preko 100 mikrograma po metru<br />

kubnom zabele\en u ulici Cara Du[ana. Maksimalno zabele\ena ;asovna koncentracija<br />

sumpor-dioksida iznosila je 320,85 µg/m 3 na mernom mestu<br />

Vojlovica.<br />

U periodu od 2001. do 2003. godine obavqeno je osam vanrednih merewa<br />

zaga]enosti vazduha. U toku ovih merewa bile su registrovane pove>ane koncentracije<br />

sumpor-dioksida, amonijaka, azot-dioksida i vodonik-sulfida.<br />

Uzroci su uglavnom bili pove>ana emisija iz industrijske zone. Ostale, takozvane<br />

specifi;ne zaga]uju>e materije, u koje se mogu ubrojati i te[ki metali,<br />

nisu registrovane jer se wihova merewa ne vr[e.<br />

Uzimaju>i u obzir fizi;ko-hemijske i ekotoksikolo[ke karakteristike<br />

zaga]uju>ih materija prisutnih u vazduhu na podru;ju Pan;eva, dugotrajnosti<br />

wihovog prisustva, emitovanih koncentracija, sa sigurno[>u se mo\e re>i da<br />

postoji merqiv stepen degradiranosti \ivotne sredine.<br />

48

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!