Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Ðвде можеÑе да пÑеÑзмеÑе докÑменÑаÑиÑÑ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
3Kvalitet vazduha<br />
3.3 ZAKQU:NA RAZMATRAWA<br />
Meteorolo[ki parametri koji su zna;ajni za distribuciju i razre]ewe<br />
zaga]uju>ih materija u vazduhu na teritoriji Pan;eva uglavnom su nepovoqni.<br />
Podatak da sredwa godi[wa relativna vla\nost vazduha za podru;je Pan;eva<br />
iznosi 76,8% veoma je zna;ajan, posebno u hladnim mesecima zbog stvarawa<br />
toksi;nog aerosola i wegovog negativnog uticaja na respiratorni trakt kod<br />
qudi, ali i na \ivotiwe i biqke. Prilikom duvawa dominantnog vetra dolazi<br />
do nano[ewa zaga]uju>ih materija iz industrijske zone ka stambenim naseqima.<br />
Identifikovani izvori zaga]ewa vazduha u Pan;evu su` industrija, objekti za<br />
zagrevawe (toplane, kotlarnice i individualna lo\i[ta) i saobra>aj.<br />
Dominantne zaga]uju>e materije iz identifikovanih izvora zaga]ewa emituju<br />
se u toku svakodnevnih aktivnosti kada su u pitawu industrijska zona i saobra>aj,<br />
dok se iz lo\i[ta emisija registruje tokom grejnog perioda.<br />
Kontrola emisije iz ispusta u industrijskoj zoni (HIP Petrohemija i HIP<br />
Azotara) je internog tipa i nije uskla]ena sa Pravilnikom o grani;nim vrednostima<br />
emisije (Sl. glasnik RS, br. 30/97). Merewa emisije u Rafineriji<br />
nafte Pan;evo obavqa ovla[>ena stru;na organizacija, ali naj;e[>e na<br />
osnovu naloga nadle\nog inspektora. Merewa emisije iz kotlarnica, energana,<br />
toplana i individualnih lo\i[ta ne obavqaju se u skladu sa Pravilnikom.<br />
Merewa imisije unutar granice (u zoni uticaja) industrijskih objekata<br />
obavqaju se povremeno, a dobijeni rezultati merewa se upore]uju sa normativima<br />
za radnu sredinu. Merewe imisije u urbanim zonama (lokalna urbana mre\a)<br />
pod uticajem dominantnog vetra iz pravca industrijske zone obavqa se dugi<br />
niz godina. Na osnovu ovih merewa uo;ava se pove>ano zaga]ewe vazduha<br />
mikro;esticama ;a]i u vreme grejne sezone tj. u periodu oktobar, novembar i<br />
decembar mesec. Automatski monitoring imisije sumpor-dioksida u periodu<br />
od decembra 2002. do maja 2003. godine pokazuje da je najve>i broj merewa (66) sa<br />
;asovnom koncentracijom sumpor-dioksida preko 100 mikrograma po metru<br />
kubnom zabele\en u ulici Cara Du[ana. Maksimalno zabele\ena ;asovna koncentracija<br />
sumpor-dioksida iznosila je 320,85 µg/m 3 na mernom mestu<br />
Vojlovica.<br />
U periodu od 2001. do 2003. godine obavqeno je osam vanrednih merewa<br />
zaga]enosti vazduha. U toku ovih merewa bile su registrovane pove>ane koncentracije<br />
sumpor-dioksida, amonijaka, azot-dioksida i vodonik-sulfida.<br />
Uzroci su uglavnom bili pove>ana emisija iz industrijske zone. Ostale, takozvane<br />
specifi;ne zaga]uju>e materije, u koje se mogu ubrojati i te[ki metali,<br />
nisu registrovane jer se wihova merewa ne vr[e.<br />
Uzimaju>i u obzir fizi;ko-hemijske i ekotoksikolo[ke karakteristike<br />
zaga]uju>ih materija prisutnih u vazduhu na podru;ju Pan;eva, dugotrajnosti<br />
wihovog prisustva, emitovanih koncentracija, sa sigurno[>u se mo\e re>i da<br />
postoji merqiv stepen degradiranosti \ivotne sredine.<br />
48