strategija razvoja krapinsko – zagorske županije - Zagorska ...

Sveukupnu odgovornost za provedbu Godišnjeg akcijskog programa TAIB ima Središnji
državni ured za razvoj strategije i koordinaciju fondova EU koji surađuje s drugim javnim
korisnicima projekata kroz sve što je potrebno za uspješno upravljanje i provedbu projekata.
Komponenta 2 – pruža potporu programima koji se odnose na prekograničnu suradnju
graničnih regija RH i susjednih zemalja članica EU te zemalja potencijalnih kandidata. U
okviru programa IPA 2007. – 2013. Hrvatska sudjeluje u sljedećih šest programa
prekogranične suradnje:
• Prekogranični program Mađarska – Hrvatska,
• Prekogranični program Slovenija – Hrvatska,
• Jadranska prekogranična suradnja,
• Prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina,
• Prekogranični program Hrvatska – Crna Gora,
• Prekogranični program Hrvatska – Srbija.
Hrvatska sudjeluje i u programima transnacionalne suradnje:
• Jugoistočna Europa,
• Mediteran.
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva zaduženo je za
provedbu programa prekogranične suradnje (IPA - CBC).
Komponenta 3 – Regionalni razvoj (IPA-RD) – priprema Hrvatsku za korištenje Europskog
fonda za regionalni razvoj, strukturnog fonda koji će Hrvatskoj biti dostupan nakon ulaska u
punopravno članstvo EU. Komponenta III bit će provedena putem Operativnih programa
(OP) koji su praktični instrument za izvođenje svih komponenti na operativnoj razini. IPA –
RD obuhvaća 3 OP-a:
• OP Regionalna konkurentnost,
• OP Promet,
• OP Zaštita okoliša.
Glavna državna institucija odgovorna za cjelokupni operativni program je Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Komponenta 4 – Razvoj ljudskih potencijala (IPA - HRD) uključuje mjere koje će unaprijediti
sustave i administrativni kapacitet na području zapošljavanja, obrazovanja i socijalne
inkluzije skupina i pojedinaca u nepovoljnom položaju te umreženje s partnerima iz
nevladinog sektora. Ukupni cilj komponente je stvaranje više i boljih radnih mjesta,
privlačenje i zadržavanje većeg broja ljudi u statusu zaposlenih povećanjem ulaganja u
ljudski kapital, jačanjem socijalne inkluzije i promoviranjem prilagodljivosti radnika i
poduzeća. Prioriteti i mjere ove komponente prikazani su na Slici 32.
108