strategija razvoja krapinsko – zagorske županije - Zagorska ...

1.7. Poduzetnička infrastruktura
Poduzetnička infrastruktura, osim bazične fizičke infrastrukture, u Krapinsko-zagorskoj
županiji čini i socijalna komponenta, koja nije dostatno razvijena. Osim Zagorske razvojne
agencije, koja je osnovana u siječnju 2006. godine, ureda Fine „One stop shop“, Hrvatske
gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, ne postoje potporne institucije za razvoj
poduzetništva.
Zagorska razvojna agencija osnovala je lokalni garantni fond za potporu malom
poduzetništvu za pokretanje start up businessa.
Također je uspostavljen kontakt s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja s ciljem
stvaranja baze podataka o raspoloživim resursima za ulaganje.
Temeljem analize gospodarstva utvrđeno je nekoliko tržišnih niša za osnivanje klastera. U
tijeku je osnivanje klastera u metaloprerađivačkoj industriji u suradnji s Gradom Zagrebom i
Zagrebačkom županijom, gdje bi zajednički projekt bio CROTRAM. U suradnji s
Poduzetničkim centrom Samobor, Zagrebačkom županijom i pograničnim regijama
Republike Slovenije osnovan je Turistički klaster po Sutli i Žumberku. Osnivanjem klastera
povezala se turistička ponuda u toj turističkoj zoni, a s ciljem većeg iskorištenja turističkog
potencijala, učinkovite uporabe resursa i boljeg iskorištenja mogućnosti. Sve će to pridonijeti
turističkoj prepoznatljivosti, proširenju turističke ponude i podizanju razine kvalitete turističkih
proizvoda i usluga.
Što se tiče potpora malom i srednjem poduzetništvu, Krapinsko-zagorska županija je od
1997. godine vrlo aktivna u tom segmentu. Tako od 1997. do 2004. godine po nekoliko
programa kreditiranja zajedno s JLS-om i MINGORP-om udružuje sredstva u zajednički
depozit, koji služi kao garantni fond za odobrenje kredita i kao osnova za utvrđivanje
kreditnog potencijala, odnosno kreditne kvote (banke multipliciraju depozit).
Od 2004. godine u primjeni je model potpora malom i srednjem poduzetništvu tako da se
direktno subvencionira kamata na poduzetničke kredite. Navedeni model se također provodi
u suradnji s JLS-om i MINGORP-om. Subvencija KZŽ-a iznosi jedan postotni poen.
Od 2004. do 2009. godine realizirano je ukupno 477 kreditnih zahtjeva u iznosu od 414,8 mil.
kn. Od toga je od 2004. do 2006. godine („Poduzetnik 2“ i „Agroturizam“) odobreno 145
zahtjeva u iznosu od 93,5 mil. kn, ili 22,6% od ukupnog iznosa realiziranih kredita. U
razdoblju od 2007. do 2009. godine („Agroturizam“ i „LPR - Poduzetnik“) odobrena su 332
zahtjeva u iznosu od 321,3 mil. kn ili 77,4% od ukupnog iznosa realiziranih kredita. Iz
navedenog se može zaključiti porast realizacije kredita za malo gospodarstvo od 2007. do
2009. godine.
Tijekom 2009. godine kao odgovor na gospodarsku krizu, u cilju poboljšanja likvidnosti, KZŽ
uvodi subvenciju kamate na kratkoročne i srednjoročne kredite za financiranje tekućeg
poslovanja u visini od 50% kamatnih troškova. Tako je tijekom 2009. godine realizirano 28
takvih kredita u iznosu od 21 mil. kn.
Sve kreditne zahtjeve po kojima je odobrena subvencija od Krapinsko-zagorske županije,
predlagalo je Povjerenstvo za odabir poduzetničkih projekata rukovodeći se sljedećim
kriterijima: novo zapošljavanje, deficitarnost na području KZŽ-a, izvoz, ekološka prihvatljivost,
nove tehnologije i financijska sposobnost.
Navodimo i da su pred implementacijom dva nova projekta potpora malom i srednjem
poduzetništvu:
„Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva“ za 2010. godinu, gdje je ukupna
subvencija kamate 4 p.p. (MINGORP 2 p.p., županija 1 p.p. i JLS 1 p.p.),
„Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje“ za 2010. godinu, gdje je ukupna
subvencija kamate 3 p.p. (MINGORP 1 p.p., županija 1 p.p. i JLS 1 p.p.).
80