strategija razvoja krapinsko – zagorske županije - Zagorska ...

1.4.4. Odvodnja
Na području županije sagrađeno je manje od 5% potrebnoga suvremenog sustava odvodnje,
to jest oko 32 km kolektorskih kanala, i to uglavnom u većim naseljima urbanog karaktera
kao što su Krapina, Zabok, Donja Stubica, Zlatar, Klanjec, Pregrada, te u Gornjoj Stubici,
Stubičkim Toplicama, Krapinskim Toplicama, Tuheljskim Toplicama, Kumrovcu, Bedekovčini,
Mariji Bistrici, Konjščini i Humu na Sutli.
Postoje još sagrađene kanalizacije u pojedinim općinskim središtima koje nisu definirane
odgovarajućom tehničkom dokumentacijom pa je upitna njihova kompatibilnost, a time i
uključivanje u budući regionalni sustav odvodnje.
Na području županije sagrađeno je manje od 5% potrebnoga suvremenog sustava odvodnje,
to jest oko 96 km kolektorskih kanala i mješovite mreže, i to uglavnom u većim naseljima
urbanog karaktera kao što su Krapina, Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Zlatar, Klanjec,
Pregrada, te u Gornjoj Stubici, Stubičkim Toplicama, Krapinskim Toplicama, Tuheljskim
Toplicama, Bedekovčini, Mariji Bistrici, Konjščini, Humu na Sutli, Svetom Križu Začretje i
Zlatar Bistrici.
Na području Krapinsko-zagorske županije odvodnja otpadnih i oborinskih voda iz naselja i
gospodarskih zona nije zadovoljavajuće riješena.
Tom se problemu nije do sada pridavala odgovarajuća briga te su se odvodni sustavi gradili
parcijalno i neorganizirano, prema shvaćanjima nužnosti. Zbog toga neka naselja, ovisno o
tipu gradnje, imaju samo djelomično izvedenu kanalizaciju, obično samo užeg centra, čije se
otpadne vode nepročišćene ispuštaju u otvorene jarke ili vodotoke u neposrednoj blizini
naselja.
Većina naselja rješava prihvat otpadnih voda individualno, putem septičkih jama. Septičke
jame često nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ili
prelijevaju u otvorene jarke i vodotoke. Takva odvodnja ugrožava životne medije i aktivni je
čimbenik narušavanja zdravlja i života ljudi.
Globalno koncepcijsko rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Krapinsko-zagorske
županije izrađeno je 2004. godine te je podloga za izradu projekata iz sustava odvodnje na
području županije.
Dana 15. lipnja 2009. godine, u sklopu projekta Unutarnje vode, a financiranog zajmom
Svjetske banke za obnovu i razvoj (IBRD) potpisan je Ugovor između Zagorskog vodovoda,
Hrvatskih voda i tri strane tvrtke, s ciljem revidiranja postojeće dokumentacije za gradnju
sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području KZŽ-a, te izrade
dokumentacije za podnošenje aplikacije EU (Studija odvodnje). Nakon toga su Hrvatske
vode 20. studenog 2009. godine donijele Odluku o osnivanju Povjerenstva za praćenje
izrade projektne dokumentacije i IPA Aplikacije za projekte odvodnje (kanalizacijska mreža) i
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na području Krapinsko-zagorske županije
Povjerenstvo se sastoji od provedbenog i radnog povjerenstva kojeg čine predstavnici
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatskih voda,
Krapinsko-zagorske županije, Zagorskog vodovoda, te gradova i općina s područja županije.
Rok za izradu navedene studije je 15. kolovoza 2010.
RAZVOJNI PROBLEMI
RAZVOJNE POTREBE
35