strategija razvoja krapinsko – zagorske županije - Zagorska ...

Peradarstvo
Tablica 33. Broj peradi u Krapinsko-zagorskoj županiji, 1991. – 2005. g.
PERAD U KZŽ-u
popis stanov.
1991.
popis stanov.
2001.
popis polj.
2003.
statističko
izvješće
2005.
367.592 436.773 705.751 615.962
Izvor: Krapinsko-zagorska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo
U razdoblju od 1991. do 2005. godine broj peradi u Krapinsko-zagorskoj županiji raste te je u
2005. godini za 40% veći nego 1991. godine.
Tablica 34. Broj peradi u Krapinsko-zagorskoj županiji, 1980. – 2001. g.
1998. 1999. 2000. 2001.
RH 2,137.113 5,267.670 6,037.813 5,890.125
KZŽ 149.869 211.167 202.653 210.523
Udio KZŽ-a u
RH u %
7,0 4,0 3,3 3,6
Izvor: Krapinsko-zagorska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo
U usporedbi broja peradi u Krapinsko-zagorskoj županiji s Republikom Hrvatskom vidljiv je
trend smanjenja udjela županije u Republici Hrvatskoj s početnih 7% 1998. godine na 3,6% u
2001. godini.
Zagorski puran zauzima posebno mjesto u peradarstvu. Realna ekonomska vrijednost
zagorskog purana nije iskorištena u dovoljnoj mjeri. Javila se opasnost od nestanka te
autohtone ptice iz njezine postojbine, odnosno postojala je opasnost gubitka izvornih osobina
i kvalitete zagorskog purana. Državnim programom zaštite autohtonih hrvatskih pasmina
domaćih životinja ta opasnost je izbjegnuta. Revaloriziranja uzgojne, proizvodne i
ekonomske vrijednosti zagorskog purana pozitivno su utjecala na reafirmaciju zagorskog
purana u očima samih Zagoraca. Najčešći način uzgoja zagorskog purana je držanje
dvadesetak purana po gospodarstvu.
Konjogojstvo
Prema statističkom izvješću u 2006. godini, u Krapinsko-zagorskoj županiji bilo je 327 konja.
Broj konja nakon velikog pada sredinom devedesetih polako raste.
Uvidom u središnju evidenciju konja Hrvatskog stočarskog centra za 2006. godinu, utvrđeno
je sljedeće stanje uzgoja na području Krapinsko-zagorske županije:
- na području županije je 245 prijavljenih vlasnika konja, što iznosi 10% vlasnika u RH
- broj odraslih konja svih pasmina iznosi 453 grla, što čini oko 5% udjela u populaciji
RH.
Iz utvrđenog proizlazi da je i u konjogojstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji slična situacija
kao i u drugim granama stočarstva. Prevladavaju uzgajivači s malim brojem konja.
Od ukupnog broja najveći udio je hrvatskog hladnokrvnjaka, na drugom mjestu po
zastupljenosti je hrvatski posavac, dok je na trećemu mjestu kasačka skupina konja.
73