Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Poslijediplomski i specijalistički studiji - zalažem se za<br />
smišljeno vođenje razvoja šumarstva tako da se šumarstvo kvalitetno<br />
izgradi kao sustav koji uči. Ta zadaća je ostvariva samo s<br />
ljudima koji stalno uče i neprekidno vrše korekcije nepoželjnih<br />
stanja i promjena.<br />
Iz tih razloga smatram da je potrebno izraditi dugoročne<br />
potrebe trajnog obrazovanja diplomiranih inženjera šumarstva i<br />
drugih, te postaviti obveze da se svi djelatni šumarski inženjeri<br />
specijaliziraju odnosno znanstveno usavršavaju kroz poslijediplomske<br />
studije. Ovo obrazlažem iskustvima američkog i europskog<br />
šumarstva.<br />
Terenska nastava studenata šumarstva s ponosom<br />
ističem izvanrednu suradnju i svekoliku pomoć šumarskih<br />
stručnjaka iz poduzeća »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. pri izvođenju i organiziranju<br />
nastave. Tu se najčešće stvara i održava struka.<br />
Ostala suradnja - ovo ^^^^^^^^^^^^^^^^^^<br />
pitanje sam ostavio za kraj i<br />
pomalo je nedefinirano, ali Zauzimam<br />
ostavlja mogućnosti i poziv svim<br />
šumarima za poboljšanja i<br />
razvijanje suradnje između Šumarskog<br />
fakulteta i poduzeća<br />
»<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>«. Iz tih razloga<br />
predlažem da oformimo obvezu<br />
tzv. okruglih stolova na kojima "^^^^^^^^""^^^^^^^^<br />
bi se unapređivali odnosi iz područja suradnje.<br />
Na kraju moram istaknuti da sam osobno vrlo zadovoljan<br />
suradnjom s djelatnicima »Hrvatskih šuma«.<br />
Kao profesor organizacije i ekonomike, možete li prokomentirati<br />
sadašnje stanje u drvnoj industriji i bi li »<strong>Hrvatske</strong><br />
<strong>šume</strong>« trebale mijenjati svoj odnos prema toj grani<br />
gospodarstva?<br />
To su u stvari dva pitanja.<br />
Kao prvo želim istaknuti daje pojam drvna Industrija arhaičan<br />
a često i neodređen termin, a ne odražava čak ni statističke<br />
pojmove koje pratimo u godišnjacima raznih zemalja, pa i naše.<br />
Iz tih razloga prvo želim pojasniti da po nacionalnoj klasifikaciji<br />
ne postoji drvna industrija nego:<br />
• preradba drva i proizvodi od drva<br />
• proizvodnja namještaja<br />
• proizvodnja celuloze, papira i kartona, proizvoda od papira<br />
i kartona itd.<br />
Iz tih, a i nekih drugih razloga, ako se uključi i trgovina drvom<br />
i drvnim proizvodima, te distribucija, može se možda govoriti<br />
o drvnom gospodarstvu.<br />
Drugo, Hrvatska je mala zemlja i mora biti visoko integrirana<br />
u svjetsko tržište. Rast izvoza je pretpostavka i oživljavanje<br />
gospodarske aktivnosti. Domaće tržište je premaleno za sve koji<br />
bi samo na njemu htjeli opstati.<br />
Drvno gospodarstvo je bitan segment gospodarstva naše<br />
zemlje. Svoj razvoj osniva na iskorištavanju domaćih prirodnih<br />
resursa (drvna sirovina). Tradicionalno je izvozno usmjereno. U<br />
operacionalizaciji smjernica gospodarskog razvoja <strong>Hrvatske</strong> i<br />
utvrđivanju strategije i politike revitalizacije drvnog gospodarstva<br />
s ekonomskog stajališta osobito značenje imaju ova njezina obilježja:<br />
1. vrlo visok udio domaće sirovine u proizvodima svih faza<br />
priredbe;<br />
2. trajna izvozna usmjerenost;<br />
3. dugoročna tendencija porasta potražnje proizvoda svih<br />
faza preradbe u .svijetu;<br />
4. široka disperzija poduzeća i profitnih centara u županijama<br />
R. <strong>Hrvatske</strong>;<br />
5. mogućnost visokog stupnja zapošljavanja u malim mjestima,<br />
gdje je to jedini izvor prihoda stanovnika, gdje nema infrastrukture,<br />
ostalih sirovina, stručnog osoblja i si. da bi se organizirala<br />
neka druga proizvodnja (model kombinacije individualne i<br />
poljoprivredne proizvodnje i preradbe drva);<br />
se za promjenu trgovanja<br />
između šumarstva i preradbe drva, za<br />
ugovaranje sirovine višegodišnjim<br />
ugovorima ili koncesijama dobivenim<br />
licitacijom<br />
6. relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne proizvodne<br />
objekte i po zaposlenome;<br />
7. ekološki relativno čista djelatnost.<br />
Nesumnjivo je da su do sada ostvareni učinci drvnog gospodarstva<br />
velikim dijelom rezultat komparativnih prednosti (velik<br />
udio domaćih sirovina, relativno niska ulaganja u pojedine objekte<br />
itd.). No, te tzv. komparativne prednosti nisu dovoljne za<br />
daljnji opstanak i razvoj. Otuda i potreba za analizom konkurentskih<br />
sposobnosti u budućnosti.<br />
Provedena strateška analiza drvnog gospodarstva kao postupak<br />
za razumijevanje strateškog položaja drvnoga gospodarstva<br />
dala je uvid u sve ključne čimbenike koji utječu na sadašnju i<br />
buduću konkurentnost pojedinih podsektora. Osnovu strateške<br />
analize činila je analiza okruženja sektora i analiza glavnih resursa<br />
drvoprerađivačkih poduzeća, odnosno njihovih strateških spo-<br />
^^^^^^^^^^^^^^^^^ sobnosti, te je dala odgovore na<br />
sljedećih pet pitanja:<br />
1. Kakva je industrijska<br />
struktura sektora?<br />
2. U kojim strateškim segmentima<br />
konkuriraju hrvatski<br />
izvoznici drva i drvnih proizvoda?<br />
3. Koji su strateški segmenti<br />
atributivni za izvoznika?<br />
"^^^^^^^^^^^^^"^^^<br />
4. Koji su osnovni činitelji uspjeha drvnih izvoznika?<br />
5. S obzirom na evoluciju industrijske strukture preradbe<br />
drva, kakve su mogućnosti poduzeća preradbe drva u postojećim<br />
i novim strateškim segmentima, te koji su novi kritički činitelji<br />
uspjeha u tim proizvodnjama?<br />
Na osnovi toga može se konstatirati da se konkurentnost<br />
hrvatskog drvnog gospodarstva može postići oblikovanjem<br />
odgovarajuće politike gospodarskog restrukturiranja. Drvno gospodarstvo<br />
ima instalirane kapacitete za proizvodnju gotovo svih<br />
drvnih proizvoda za primarnu, doradnu i finalnu fazu. Instalirani<br />
kapaciteti <strong>Hrvatske</strong> dvostruko su veći od mogućih privatnih kapaciteta<br />
(potražnje) domaćeg tržišta, a u proizvodnji ambalažnog<br />
papira i trostruko veći.<br />
U uvjetima kada razvijeni svijet možda već dolazi do granica<br />
mogućnosti tehnološkog razvoja te povećava proizvodnost nalaženjem<br />
novih modela, tehnika i organizacija upravljanja, hrvatsko<br />
je drvno gospodarstvo suočeno s ograničenjima koja proizlaze<br />
iz zastarjelosti tehnologije opreme i strojeva. U ovom se trenutku<br />
opravdano može reći da je osuvremenjavanje domaće industrijske<br />
prerade drva preduvjet svih pretpostavki ne samo za<br />
povećanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, povećanja<br />
proizvodnje i izvoza, nego i za opstanak na već osvojenim<br />
tržištima.<br />
Najgora posljedica do koje bi mogla dovesti tehnološka zastarjelost<br />
hrvatske industrije jest eliminacija hrvatskih proizvoda s<br />
već osvojenih tržišta. Produktivnost starih strojeva više se ne<br />
može povećavati, kvaliteta se eventualno može poboljšati<br />
uvođenjem novih sustava osiguranja kvalitete, a cjenovna se<br />
konkurentnost gubi upravo na slabijoj proizvodnosti.<br />
Očito je da bez ulaganja u novu tehnologiju budućnost hrvatskog<br />
izvoza postaje vrlo upitna, kako u količinskom tako i u<br />
kvalitativnom smislu. Bez modernizacije industrijske proizvodnje,<br />
jedino što će inozemnim tržištima u Hrvatskoj ubuduće biti<br />
zanimljivo jesu sirovine, koje već sada čine dobar dio našeg<br />
izvoznog proizvoda.<br />
Stoga definirnje resursne politike dobiva još veće značenje.<br />
Analizom svekolike industrijske proizvodnje u našoj zemlji mogu<br />
se izvesti sljedeći zaključci o:<br />
• prekapacitiraiiosti pilanske proizvodnje,<br />
• prevelikom pojedinačnom kapacitetu i nefleksibilnosti finalne<br />
proizvodnje,<br />
• nedostatku marketinga i distribucijskih kanala,<br />
• slabom domaćem tržištu nabave (velikom uvozu reprodukcijskog<br />
inaterijala).<br />
12 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language