SADRŽAJ - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

SADRŽAJ AJ Sume uređene, ali sve više oštećene Sume - zelena pluća našeg planeta Državna uprava za zaštitu okoliša u akciji Uz lužnjak - i tartufi! Ne samo nedjeljom Budućnost u tehnologiji i tržištu Hrvatska devetnaesta, najbolji Ilija Lukić Malo šuma - profitno šumarstvo Tehnologija štiti ekosustav Uzorna mehanizacija Četvrt stoljeća rada 5 7 8 10 14 18 22 24 25 1 6 Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma« »Hrvatske šume« - javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljna im je zadaća gospodariti državnim šumama i šumskim zemljištem. »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospodare s oko 80 % svih šuma i šumskoga zemljišta Republike Hrvatske. Sume i šumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnene površine Republike Hrvatske. Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje. U skladu s tim. Zakon o šumama obvezuje na jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma. Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća pripremne radove u obnovi sastojina, sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku stabala i prosijecanje šume. Ti se radovi obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom osnovom koja vrijedi do 2005. godine na ploštini oko 328.000 ha. Proširena biološka reprodukcija obuhvaća plantažiranje i pošumljivanje neobraslih površina te konverziju i sanaciju sastojina na ploštini oko 97.918 ha. Sve su to šumskouzgojni radovi, koji s radovima na zaštiti šuma predstavljaju značajan dio šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova financira se prihodom od prodaje drva, budući da Zakon o šumama i načelo potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda u šumu. Od ostalih gospodarskih djelatnosti šumarstvo se razlikuje: - posebno dugom ophodnjom ili proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150 godina između početka i svršetka proizvodnoga procesa, od ulaganja kapitala do ostvarenja prihoda; obvezom održavanja proizvodne osnove na nepromijenjenoj razini, odnosno održanja opstojnosti šume i potrebne biomase za kakvoćni prirast drvcta; - obvezom obnove šuma na krškom šumskom zemljištu mediteranskog i submediteranskog pojasa od Savudrije do Prevlake, posebno značajnog za turizam; - obvezom održanja i poboljšanja općekorisnih i ekoloških fijnkcija šume. Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida, stvara kisik i pročišćava atmosferu, Štiti tlo, prometnice i druge objekte od erozije, bujica i poplava, održava zalihu pitke vode te čuva postojeći vodni režim i hidrocnergetski sustav, utječe na plodnost tla i poljoprivrednu proizvodnju, utječe na klimu, zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša, ona jc mjesto za razonodu i odmor, utječe na faunu i lov, ima rekreativnu, turističku i zdravstvenu funkciju i, napokon, pridonosi stalnosti globalnog ekosustava. Zato su »Hrvatske šume« dužne gospodariti šumama višenamjenski; - konačno, drvo kao tvorivo rijetka je obnovljiva tvar koja se može izravno tehnički rabiti. Šumarstvo ima energetsku pozitivnu bilancu te mali utrošak energije po jedinici proizvoda. Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, trostupanjski - Direkcija u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija. »Hrvatske šume« imaju oko 10.000 zaposlenika, pri čemu oko 1200 s akademskom naobrazbom. U 1996. godini »Hrvatske šume« su na gospodarenju šumama obavile oko 50 % radova vlastitim zaposlenicima i sredstvima rada, a 50 % radova putem usluga drugih. Poduzeće gospodari s 14.096 km tvrdih šumskih cesta, što je duljinski oko 50 % svih javnih prometnica Hrvatske. Tijekom 1996. izgrađeno je 242,5 km donjega stroja i 118,4 km gornjega stroja šumskih cesta. U 1996. godini sječni je etat »Hrvatskih šuma« iznosio 4.934.000 m', a prirast drvcta iznosio je 8.123.000 m^ »Hrvatske šume« financiraju znanstvenoistraživački rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga instituta u godišnjem iznosu od 7 mil. kn. One gospodare s dijelom, točnije 30 državnih lovišta, gdje se danas kao prvenstvena zadaća nameće obnova ratom uništenoga fonda divljači. Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem, kojim se podjednako osiguravaju ekološke, općekorisne i gospodarske funkcije šume, »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, uvećavaju nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti hrvatske države. Radilo se i za vrijeme rata Izumiru li trščaci Kopačkog rita? Plan velik - malo izvršitelja Nada za dijabetičare 26 27 30 31 ČASOPIS »HRVATSKIH SUMA«, p.o. Zagreb IZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREB DIREKTOR PODUZEĆA: ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. UREĐIVAČKI ODBOR: MILAN KRMPOTIĆ, DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING. IVICA TOMIĆ, DIPL. ING. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: MILAN rVKOŠIĆ REDAKCIJA ČASOPISA: ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆ MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE IVAN ŠIMIĆ ADRESA REDAKCIJE: LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB TEL.: 4828 481 FAKS: 4551 138 HRVATSKI LAVOUT: ZELJKA JORDAN ČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZI JEDNOM MJESEČNO OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK: HRVATSKA TISKARA NAKLADA: 5000 MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01 ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA PROMET. Naslovna strana: Lipanjski motiv s Krke, snimio Tomislav Lulić
RAZGOVOR V Razgovaramo s dr. Josom Gračanom, ravnateljem Šumarskog instituta Jastrebarsko Sume uređenCf ali sve više oštećene Naše šume su dobro i moderno uređene, sačuvane, i njima se stručno gospodari. Ali prema rezultatima motrenja u okviru međunarodnog projekta, zdravstveno se stanje pogoršalo, pa je trećina drveća oštećena i prijeti mu propadanje Razgovarao Miro MRKOBRAD Dr. Joso Cračan (1937.) ravnatelj je Šumarskog instituta Jastrebarsko od 1972. godine. Istaknutije šumarski znanstvenik koji se nakon završetka Šumarskog fakulteta i obrane doktorske dizertacije na temu Varijabilnost provenijencija obične smreke, posvetio znanstveno istraživačkom radu u šumarstvu. Sudjelovao je u velikom broju istraživačkih projekata u Hrvatskoj a surađuje i sa šumarskim institutima u inozemstvu (u Njemačkoj i Francuskoj). Za svoj rad i znanstveni doprinos više puta je nagrađivan, a ove je godine dobitnik godišnje državne nagrade za znanost. - Gdje je mjesto Šumarskog instituta Jastrebarsko u hrvatskome šumarstvu? - Znanost i znanstveno istraživački rad u hrvatskom šumarstvu imaju dugu i blistavu povijest i dali su značajan doprinos razvoju ne samo šumarstva nego i naše zemlje u cjelini. A šume su u razvoju Hrvatske imale i imat će veliko značenje. Prva ustanova za znanstveno-istraživački rad u šumarstvu Hrvatske utemeljena je 1921. godine u sastavu Gospodarskošumarskoga fakulteta u Zagrebu pod imenom Zavod za šumske pokuse. Sredinom 1945. osnovana je prva samostalna znanstveno-istraživačka ustanova kao Institut za praktična šumarska istraživanja sa sjedištem u Zagrebu, koji je imao devet istraživačkih stanica na području Hrvatske. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih utemeljeni su Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Institut za četinjače u Jastrebarskom (1961.). Sve te ustanove doživljavale su u razdoblju od 1945. do 1973. godine značajne ustrojbene i programske promjene. Razdoblje od 1974. do 1993. karakteristično je po utemeljenju stabilnijeg ustrojstva i programa istraživanja. U to vrijeme znanstveno-istraživačkim radom bave se Šumarski institut u Jastrebarskom (osnovan 1. siječnja 1974. spajanjem Instituta za šumarska istraživanja, Zavoda za kontrolu sjemena i Instituta za četinjače), Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Zavod za šumarstvo pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Centar za znanstveni rad Vinkovci i Arboretum Trsteno u sastavu HAZU, Znanstvena jedinica Bilje u sastavu »Hrvatskih šuma« u Osijeku. Temeljem više zakona posljednjih je godina došlo do promjena u ustroju znanstveno-istraživačkog rada. Tako je Šumarski institut Jastrebarsko 1993. godine proglašen javnim institutom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojem je na čelu Upravno vijeće od pet članova te ravnatelj kojeg na temelju natječaja imenuje ministar znanosti i tehnologije na razdoblje od 4 godine. Institut danas ima 67 zaposlenika, od čega četiri doktora znanosti, 11 magistra, devet diplomiranih inženjera, pravnika, 25 tehničkih suradnika te 27 ostalih zaposlenika. Ustrojen je u znanstveno-istraživačke, proizvodne i uslužne odjele kojima rukovode pročelnici, pa tako postoje odjeli za oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, za ekologiju i uzgoj šuma, zaštitu i lovstvo, uređivanje šuma i ekonomiku, za rasadničku proizvodnju te odjel za opće poslove. Institut je u dosadašnjem radu postigao niz značajnih rezultata ne samo u hrvatskom šumarstvu nego i šire. Ti se rezultati prenose i primjenjuju u našoj šumarskoj praksi, počev od sabiranja, dorade i uporabe kvalitetnog šumskog sjemena i proizvodnje šumskih sadnica, osnivanja i tehnologije šumskih kultura, prirodne obnove i uzgoja šuma, zaštite, uređivanja, tipologije šuma, prehrane i šumske fiziologije, šumske pedologije i hidropcdologije, šumarske ekonomike. Posebno ističem vrlo dobru suradnju s »Hrvatskim šumama«. Časopis Hrvatske šume 11
Page 4 and 5: - Tko predlaže što će Institut r
Page 6 and 7: 4). Obuhvaćene su, osim Hrvatske,
Page 8 and 9: ZAŠTITA OKOLIŠA Državna uprava z
Page 10 and 11: TURIZAM I ŠUMARSTVO Ne samo nedjel
Page 12 and 13: RAZGOVOR Razgovaramo s dr. prof. Ml
Page 14 and 15: Poslijediplomski i specijalistički
Page 16 and 17: NATJECANJA U Austriji održano svje
Page 18 and 19: Ilija Liikić lijekom kresanja ^ran
Page 20 and 21: SVJETSKA ISKUSTVA Šumarstvo u Repu
Page 22 and 23: Suma u okrugu Wkklow Stovarište sm
Page 24 and 25: ZNANSTVENI SKUP FORSITRISK II U FIR
Page 26 and 27: POSJET TVRTKI »BERGER« U AUSTRIJI
Page 28 and 29: ŠUMARIJA OGULIN Radilo se i za vri
Page 30 and 31: Tablica 1. Izrada snopova trske u l
Page 32 and 33: PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU KAMENSKA Pl
Page 34 and 35: Predstavljen »Lexicon silvestre«

SADRŽAJ - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?