You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Tablica 1. Izrada snopova<br />
trske u lovištu »Belje«<br />
Godina<br />
sjece<br />
1952.<br />
1953.<br />
1954.<br />
1955.<br />
1956.<br />
1957.<br />
1958.<br />
1959.<br />
1960.<br />
1961.<br />
Ukupno<br />
Prosječno<br />
snopova<br />
11.000<br />
211.000<br />
125.000<br />
75.000<br />
413.000<br />
94.000<br />
87.000<br />
58.000<br />
57.000<br />
167.000<br />
1.298.000<br />
Spaljena (opožarena) površina krute šašike (Carketum elatae) sjeverno od<br />
kanala Čonakut. U prošlosti je na tom mjestu bio veći trščak<br />
jutara^, a u Kopačkom ritu još i manje, odnosno svega 877,67 k. jutara-'.<br />
Razlike su očevidne i nevjerojatne i to se dogodilo za samo 150 godina.<br />
Trska se na »Belju« smatrala sporednim šumskim proizvodom pa joj<br />
se osim sječe i spaljivanja nije pridavala veća pozornost. Ovo posljednje se<br />
označavalo »njegom«. Uostalom, postojalo je mišljenje da se na rast i kvalitetu<br />
trske nije moglo utjecati pa je zbog toga i obrastaj polja pod trskom<br />
bio vrlo promjenljiv, što pokazuje slijedeća tablica.<br />
Prosječno godišnje sjeklo se od 77.800 do 129.800 snopova trske.<br />
Razlike između pojedinih godina su vrlo velike (od 6000 do 413.000 snopova),<br />
a mogu se protumačiti nepovoljnim klimatskim prilikama ili naprosto<br />
nezainteresiranošću tržišta za ovim proizvodom. Tako npr. vrlo je<br />
malo trske posječeno 1966. godine, najvjerojatnije zbog poznate katastrofalne<br />
poplove u 1965. godini koja je prema mnogima uništila glasovite<br />
trščake Kopačkog rita. Mnogi smatraju daje to bio jedan od razloga nestanku<br />
mnogih vrsta močvarica sa ovoga područja.<br />
Trščak, mjesto gniježđenja ptica<br />
močvarica<br />
Trska i trščaci su od posebnoga značaja u opstojnosti mnogih vrsta<br />
močvarica. Osim već prepoznatljivih trstenjaka (Locustella Kanp. 1829.,<br />
Acrocephalus J.A. i F. Naumann 1811.) u trščaku su redovito gnijezdile<br />
velike bijele čaplje (Egretta alba), male bijele čaplje (Egretta garzetta), žute<br />
čaplje (Ardeola ralloidas), gakovi (Nycticorax nycticorax) i sive čaplje<br />
(Ardea cincrea) (Slika 4). Vjerojatno i zbog nestanka trske jedan dio populacije<br />
sivih čaplji gnijezdi se danas u krošnjama stabla. U trščacima<br />
Kopačkog rita rado su gnijezdile čaplje dangube (Ardea purpurea)"*, čapljice<br />
voljci (Ixobrichus minutus), bijele žličarkc (Platalea leucorodia), blistavi<br />
ibisi (Plegadis falcinelus), poneki bukavac (Botarus stelaris), eja<br />
pijuljača (Circus aeruginosus). Otvorene vodene površine unutar trščaka<br />
koristile su kao zajednička gnijezdilišta: čigre (Chlidonias, Ref 1822.,<br />
Sterna L., 1758) i galebovi (Larus L., 1758). U trščak se rado zaklanja<br />
riječna riba progonjena od kormorana i drugih grabežljivaca.<br />
Za pretpostaviti je da su zbog nestanka trščaka (indirektnim)<br />
utjecajem čovjeka na hidrorežim rijeka Dunava i Drave i njegovo zaobalje<br />
iščezle one brojne naseobine čaplji, ibisa i žličarki poznate još 1954. godine<br />
(22 kolonije).<br />
Od pogodnih za gniježđenje trščaka preostala je glasovita »Banja«,<br />
trščak pored Ribnjaka »Podunavlje« (»Belje«), koji se nalazi u rubnoj zoni<br />
Posebnog zoološkog rezervata »Kopački rit«. Nažalost, i ovaj trščak,<br />
mjesto gniježđenja čaplji i drugih močvarica, postepeno propada, zamuljuje<br />
se i oplićava. Od 30 ha u vrijeme osnivanja kolonije 1968. god. u<br />
funkciji gniježđenja je samo polovica površine. Vrbak u južnom dijelu<br />
»Banje« se davno osušio, a nestala je trska. U šašiku koji je zamijenio<br />
prethodnu biljnu zajednicu ne gnijezde se ptice.<br />
Nesumnjivo da bi se ovaj lokalitet<br />
trebalo dovesti u prvobitno stanje koje bi<br />
odgovaralo pticama močvaricama. Pitanje<br />
je samo koliko mjerodavni imaju volje ali i<br />
novaca za to. Poneki ekolozi misle da to i<br />
nije neki ozbiljni problem jer će čaplje<br />
pronaći neko drugo mjesto za gniježđenje. Ne osporavamo tu mogućnost<br />
samo se pitamo gdje, kada je poznato da takvih mjesta više nema u<br />
Kopačkom ritu? Možda će se preseliti u novo nastali vrbak na Kopačkom<br />
jezeru?<br />
U ovom trenutku nitko ne zna što če biti sa čapljama iz »Banje«.<br />
Ptice imaju svoju logiku koja se najčešće rijetko podudara s našom, Iju-<br />
U euforiji topolarstva šezdesetih godina ovoga stoljeća za podizanje plantaža<br />
topola bili su zaoravani mnogi trščaci Lovišta »Belje«. Preoravanje trščaka u<br />
Tikvešu 1959. godine obavljeno je traktorima gusjeničarima dopremljenim s<br />
bojišta u Normandiji (pomoć FAO-a)<br />
Svaki trščak u vodi je idealno gnijezdište čaplji, žličarki, ibisa, divljih gusaka<br />
drugih ptica močvarica<br />
28 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language