Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZNANSTVENI SKUP FORSITRISK II U FIRENZI<br />
Tehnologija štiti ekosustav<br />
FORSITRISK II, utemeljen od strane skupnoga FAO/ECE/<br />
ILO Odbora za šumsku tehnologiiju, menedžment i izo-brazbu,<br />
nefinancirana je grupa znanstvenika i stručnjaka za pojedina<br />
područja koji se bave smanjivanjem štetnih utjecaja šumskih radova<br />
na ekosustav. Glavne su zadaće ove grupe u koju su trenutno<br />
uključeni predstavnici iz Belgije, Danske, Francuske, <strong>Hrvatske</strong>,<br />
Italije, Kanade, Njemačke, SAD-a, Švedske i Švicarske - priprema<br />
smjernica uporabnicima i konstruktorima šumskih<br />
strojeva i opreme s ciljem smanjivanja štetnih utjecaja na šumu te<br />
izrada preporuka za odabrane odgovarajuće teme, i priprema<br />
standardnih mjernih metoda i mjerila za procjenu<br />
oštcćivanja, i to za znanstvenike i praktičare.<br />
Ova je skupina ustrojena zbog povećane brige za <strong>šume</strong> i sve<br />
naglašenijega ekološkog pristupa vođenju šumskih radova. Jedna<br />
od temeljnih odrednica njenoga rada je svijest da samo nove tehnike<br />
i tehnologije mogu smanjiti negativne utjecaje na šumski<br />
ekosustav nastale tijekom iskorišćivanja šuma, izgradnje prometnica<br />
i mehaniziranih uzgojnih radova.<br />
Forsitrisk II skupini prethodila je skupina FORSITRISK I,<br />
utemeljena 1994. godine, koja je iste godine organizirala<br />
međunarodni seminar i znanstvenu raspravljaonicu<br />
Međudjelovanje tla, drveća i strojeva - Sto znamo? Što predlažemo? Na<br />
prvo se pitanje nastojalo odgovoriti tematskim pozivnim referatima,<br />
a na drugo slobodnim referatima te preporukama radnih grupa.<br />
Među sudionicima iz 25 zemalja prisustvovalo je i pet predstavnika<br />
iz <strong>Hrvatske</strong> (D. Horvat, Ž. Ivanovič, S. Sever, K. Štimac<br />
i Ž. Tomašić). O tijeku ovoga skupa pisao je u Mehanizaciji šumarstva<br />
prof đr. se. Stanislav Sever (br. 3/94), a zaključke i preporuke<br />
radnih skupina prenio je u istom časopisu mr. se. Zeljko Tomašić<br />
(br. 4/95). Upravo je temeljem tih zaključaka odlučeno da se nastavi<br />
s razvojem znanja i tehnologija u svrhu smanjivanja štetnoga<br />
utjecaja na šumski okoliš, ali u manjoj i učinkovitijoj skupini koja<br />
je nazvana Forsitrisk II.<br />
Rad se novoutemeljne skupine uglavnome odvijao preko<br />
osobnih kontakata te preko tzv. e-mail skupova. Prvi je zajednički<br />
suset održan 1997. u Feldafingu - Njemačka, gdje se odvijala i<br />
prva konferencija 1994. godine, a domaćin je bio Šumarski<br />
fakultet Ludwig-Maximilian sveučilišta u Miinchen-u. Iz <strong>Hrvatske</strong><br />
nije bilo predstavnika na tome skupu. Nakon prikaza tzv.<br />
State ofthe art referata iz osnovnih tema rada skupine doneseni su<br />
zaključci, među kojima treba spomenuti da su smjernice za<br />
smanjivanje štetnoga utjecaja na šumu podijeljene u tri podskupine:<br />
- oštećivanje stabla i korjenova sustava,<br />
- poremećaji u tlu,<br />
- tehnika i tehnologija.<br />
Za svaku je od ovih tema izabran voditelj. Odlučeno je da se<br />
o obavljenim prvim predradnjama za izradu smjernica izvijesti na<br />
znanstvenome skupu u Firenzi početkom 1998. godine te da se<br />
dogovori daljnja dinamika radova s posebnim naglaskom na<br />
završnu konferenciju i znanstvenu raspravljaonicu koja bi se<br />
održala krajem 1999. godine, a na kojoj bi se, uz znanstvene i<br />
stručne radove iz cijeloga svijeta, predstavile spomenute smjernice.<br />
Na konferenciiju Forsitrisk II u Firenzi od 22. do 25. travnja<br />
1998. pozvana su dva predstavnika iz <strong>Hrvatske</strong> koji su referatima<br />
sudjelovali na konferenciji Forsitrisk I - doc. dr. se. Dubravko<br />
Horvat i mr. se. Zeljko Tomašić. U četverodnevnome<br />
radu predviđena su tri dana konferencije u Šumarskome institutu<br />
u Firenzi te jednodnevna stručna ekskurzija.<br />
Nakon što je voditelj skupine prof dr. se. Iwan Wasterlunđ<br />
(Šumarski fakultet, Umea, Švedska) otvorio skup, te nakon<br />
prihvaćanja rasporeda rada konferencije, daljnji se tijek rasprave<br />
odvijao po podskupinama na približno sličan način. Voditelji su<br />
podskupina referirali o trenutnoj razini znanja iz područja podskupine<br />
te su izvijestili o stanju radova na izradi njihovoga dijela<br />
smjernica za smanjivanje oštećivanja šumskoga ekosustava.<br />
Nakon rasprave o prijepornim pitanjima, u kojoj su sudjelovali<br />
svi prisutni članovi Forsitriska II, usuglašena su neka sporna<br />
zajednička pitanja te je gotovo u potpunosti definiran sadržaj<br />
smjernica. Jedan od zaključaka je bio da se nakon e-mail skupa<br />
predviđenoga za rujan ove godine održi skup Forsitrisk II u<br />
Alberti, Canada, gdje voditelji podskupina trebaju donijeti predložene<br />
tekstove smjernica koji će se tiskati u jednoj knjizi.<br />
Nakon završnoga e-mail skupa predviđenoga za proljeće 1999.<br />
godine ova će se knjiga promovirati tijekom konferencije u Feldafingu,<br />
SR Njemačka, od 13. do 17. rujna 1999. Naslov će ove<br />
konferencije biti:<br />
Promjene na šumi i staništu zbog šumskih radova: sredstva,<br />
djelovanje, posljedice<br />
Ova se konferencija predviđa suorganizatori sa lUFRO<br />
P3.11.01 istraživačkom skupinom. Također je zaključeno da se<br />
prvi pozivi za spomenutu konferenciju pošalju tijekom svibnja<br />
1998. godine te da se za nju pripremi WEB stranica najkasnije do<br />
rujna.<br />
Rad konferencije će se odvijati u 4 radne podskupine:<br />
1. štete na drveću i korijenovom sustavu te njihova procjena,<br />
2. štete na tlu,<br />
3. štete na tlu i njihova procjena,<br />
4. poboljšanja na strojevima i načinima rada.<br />
Jednodnevnu stručnu ekskurziju na širemu području grada<br />
Pisc (talijanska pokrajina Toscana) vodio je domaćin đr. se. Raffaelle<br />
Spinelli (Instituto per la riccrca sul legno). Ovaj je terenski<br />
obilazak ponajprije bio namijenjen upoznavanju sudionika s<br />
načinom i postupcima proizvodnje te mehaniziranoga pridobivanja<br />
biomase za industrijsku preradbu. Četiri su razgledna mjesta<br />
obuhvaćala različite načine gospodarenja pri šumarskoj proizvodnji<br />
te stupnjeve mehaniziranosti radova:<br />
1. Crespina: čista sječa 12-godišnje<br />
plantaže topola (330 stabala/ha).<br />
šastojina je posječena motornim pilama. Gusjenični skider<br />
privlači i uhrpava oborena stabla u gušće redove koje zatim sjekač<br />
izrađuje motornom pilom. Od glavnih šumskih proizvoda<br />
izrađuju se kratkopiljeni trupci furnira za Ijuštenje i pilanski<br />
trupci. Kotačni bager s dizalicom izdvaja i slaže trupce prema razredima<br />
kakvoće koje zatim odvozi traktorska ekipaža na pomoćno<br />
stovarište. Isto sredstvo za odvožcnje prevozi sve neizradene<br />
dijelove stabla na posebno mjesto gdje ih ivera samohodni iverač<br />
Gandini 60 MŠS (520 hp) stvarajući velike hrpe iverja. Ovako<br />
dobiveno iverje koje se proizvodi od cjelokupne biomase (tzv.<br />
green chips), nakon tvorničke obrade služi za proizvodnju drvnih<br />
ploča, a prosječna cijena ivera ostvaruje se između 60 i 70 000<br />
ITL (60-70 DEM) po 1 toni isporučeno kupcu. Kamione za<br />
prijevoz proizvedenoga ivera tovari poseban utovarivač koji također<br />
služi i za utovar izrađenih trupaca (zamjena dizalične glave).<br />
Nakon ovako »pometene« sječine iverač panjeva (traktor s jakim<br />
svrdlom) uništava panjeve, a površina koja je ranije bila 12-<br />
22 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>
Change language