SADRŽAJ - Hrvatske šume

4). Obuhvaćene su, osim Hrvatske, Austrija, Finska,
Francuska, Slovenija, Mađarska, Njemačka, Grčka, Italija,
Švicarska i Češka.
PREGLED UDJELA ZDRAVIH I OŠTEĆENIH STABALA
Zemlja
Austrija
Finska
Francuska
Slovenija
Mađarska
Njemačka
Grčka
Italija
Hrvatska
Švicarska
Češka
Zdrava krošnja
(u % stupanj 0)
65,7
60,6
53,5
45,0
43,3
42,8
42,2
35,8
35,6
34,7
3,6
Znatno oštećena
(u % stupnjevi 2, 3 i 4)
7,9
13,2
17,8
19,0
19,2
20,4
23,9
29,9
30,1
20,8
71,9
Po mom mišljenju i prema raspravi na sastanku voditelja
odjela za ekologiju »Hrvatskih šuma«, u svibnju ove godine,
došlo se do zaključka kako je rezultate motrenja u Upravi
šuma Split potrebno još jednom provjeriti.
- Kao istaknuti znanstvenik koji je već dugo u
šumarstvu, prošli ste mnogo reorganizacija šumarstva.
Postoji li najbolja (idealna) organizacija?
- Potrebno je reći da organizacija šumarstva nije moje
područje djelovanja te stoga nisam u mogućnosti dati kvalificiranu
ocjenu. Međutim, kada se radi o pripremi, predlaganju
i izradi programa istraživačkoga rađa i njegovog financiranja,
objave i transfera rezultata u praksu, praćenja i osnivanja
terenskih pokusa, organizacije seminara, savjetovanja,
planiranja, proizvodnje i prodaje šumskog sjemena i sadnica,
kao i svekolike međusobne suradnje. Instituta i »Hrvatskih
šuma«, bez pretjerivanja može se reći daje sadašnje ustrojstvo
jedno od najboljih.
- Može li (treba li) šumarstvo biti profitabilno?
- Poznato je kako šumski ekosustavi spadaju u jedne od
najsloženijih. Temeljna je zadaća gospodarenja šumskim ekosustavima
očuvanje njihove stabilnosti, biološke raznolikosti i
potrajnosti ne samo za ovo vrijeme nego i za ono koje dolazi.
Ako se šumskim ekosustavima uspješno gospodari, što znači
da su naše šume zadržale svoju ekološku, socijalnu i
gospodarsku funkciju, onda je šumarstvo jedna od
najprofitabilnijih grana narodnoga gospodarstva. Ali, ako se
pod profitabilnosti smatra kako šumarstvo treba davati ekstra
profit u smislu svakogodišnje financijske dobiti, to
jednostavno znači ne vraćati šumi ono što je njezino, drugim
riječima, slabo gospodariti. Međutim, ako se radi o umjetno
podignutim rasadnicima s ciljem namjenske proizvodnje
biomase u kratkim ophodnjama, takva proizvodnja mora biti
profitabilna i ona je to u većini slučajeva.
- Surađuje li Institut sa sličnim ustanovama u inozemstvu,
kakva su iskustva?
- Tijekom svog djelovanja Institut je imao vrlo uspješnu
suradnju s mnogim stranim i domaćim sličnim ustanovama i
fakultetima, međunarodnim vladinim i nevladinim
udrugama. Dobra je suradnja ostvarena sa šumarskim
institutima u Europi (Slovenija, Norveška, Švedska,
Njemačka, Mađarska, Austrija i druge zemlje), SAD-u, Kini,
Japanu. Institut je član Međunarodne udruge šumarskih
znanstvcno-istraživačkih organizacija (lUFRO). Od 1993.
godine redovni je član Europskoga šumarskog instituta čije je
sjedište u Joenssu u Finskoj. Nakon potpisa Strasbourgške i
Helsinškc rezolucije u srpnju 1993. godine. Institut je
određen za koordinatora u Hrvatskoj u svezi s očuvanjem
biološke raznolikosti europskih šuma, te posebno očuvanjem
genetskog resursa naših šuma (genofonda). U tu je svrhu
utemeljen Međunarodni institut za šumske genetske resurse
(IPGRI) čije je sjedište u Rimu. Republika Hrvatska u okviru
projekta Očuvanje genofonda europskih šuma aktivno radi na
mrežnim istraživanjima u svezi s očuvanjem genofonda i crne
topole (Populus nigra), plemenitih tvrdih listača (domaći
orah, pitomi kesten, javori, jaseni, voćkarice i dr.), socijalne
listače (lužnjak, obična bukva), mediteranski hrastovi. Kao
promatrač Hrvatska je uključena u mrežna istraživanja za
neke druge vrste (obična smreka).
- Šumarski je institut pred kratko vrijeme tragično
izgubio šest znanstvenika. Hoće li se to osjetiti u radu?
Treba istaknuti da su »Hrvatske
šume« dale nemjerljiv doprinos u
struci; u tiskovnoj djelatnosti i
prezentaciji znanstvenih i stručnih
postignuća, što se iznimno cijeni i u
domaćoj i u inozemnoj javnosti
- Tragični događaj u kome je 10. veljače ove godine
živote izgubilo šest vrhunskih znanstvenika, kolega i prijatelja
- dr. Ante Krstinić, dr. Nikola Komlcnović, dr. Branimir
Mayer, dr. Petar Rastovski, mr. Zlatko Pcrić i mr. Goran
Bušić - potresao jc cijelu hrvatsku šumarsku znanost i
praksu, uzrokovao nenadoknadiv gubitak naročito
Šumarskom institutu, Šumarskom fakultetu kao i njihovim
poštovanim roditeljima i rodbini. Njihov se gubitak osjeća u
svim aktivnostima, a osobito u suradnji s međunarodnim
udrugama, institutima i fakultetima i međunarodnim
istraživačkim projektima. Posljedice će se dugo osjećati u
našoj šumarskoj znanosti i praksi i posebno će usporiti razvoj
znanstvenih disciplina ekologije, prehrane i fiziologije
šumskoga drveća, šumarske pedologije, hidropeđologije,
genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća. Mi se nadamo i
vjerujemo da će »Hrvatske šume«. Ministarstvo znanosti i
tehnologije. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Šumarski
fakultet i SVI naši poslovni partneri i suradnici pomoći
Institutu da u što kraćem roku ublaži posljedice te tragedije.
Prvi koraci već su poduzeti, radi se o zaposlenju pet
znanstvenih novaka, odobrenju tri poticajna projekta za
mlade znanstvenike, povećanju suradnje sa Šumarskim
fakultetom i »Hrvatskim šumama« kao i našim suradnicima.
I ovom prilikom se u ime obitelji stradalih znanstvenika
kao i u ime svih zaposlenika Instituta i svoje osobno još
jednom zahvaljujem gospodinu Anđelku Serdarušiću,
direktoru »Hrvatskih šuma« i svim djelatnicima, kolegama i
prijateljima na pomoći i dostojanstvenom oproštaju od
stradalih kolega.
4 / Časopis Hrvatske šume