SADRŽAJ - Hrvatske šume

SADRŽAJ AJ 

Sume uređene, 

ali sve više 

oštećene 

Sume - zelena pluća 

našeg planeta 

Državna uprava 

za zaštitu 

okoliša u akciji 

Uz lužnjak - i tartufi! 

Ne samo nedjeljom 

Budućnost u 

tehnologiji 

i tržištu 

Hrvatska devetnaesta, 

najbolji Ilija Lukić 

Malo šuma - profitno 

šumarstvo 

Tehnologija štiti 

ekosustav 

Uzorna mehanizacija 

Četvrt stoljeća rada 

5 

7 

8 

10 

14 

18 

22 

24 

25 

1 

6 

Osobna iskaznica »Hrvatskih šuma« 

»Hrvatske šume« - javno poduzeće za 

gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. 

Zagreb, djeluju od 1. siječnja 1991., a temeljna 

im je zadaća gospodariti državnim 

šumama i šumskim zemljištem. 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, gospodare 

s oko 80 % svih šuma i šumskoga 

zemljišta Republike Hrvatske. Sume i 

šumsko zemljište zauzimaju 43 % kopnene 

površine Republike Hrvatske. 

Temeljno je načelo hrvatskoga šumarstva 

potrajno gospodarenje. U skladu s tim. 

Zakon o šumama obvezuje na jednostavnu 

i proširenu biološku reprodukciju šuma. 

Jednostavna biološka reprodukcija obuhvaća 

pripremne radove u obnovi sastojina, 

sadnju i sjetvu, njegu sastojina, doznaku 

stabala i prosijecanje šume. Ti se radovi 

obavljaju u skladu sa šumskogospodarskom 

osnovom koja vrijedi do 2005. godine 

na ploštini oko 328.000 ha. Proširena 

biološka reprodukcija obuhvaća plantažiranje 

i pošumljivanje neobraslih 

površina te konverziju i sanaciju sastojina 

na ploštini oko 97.918 ha. Sve su to 

šumskouzgojni radovi, koji s radovima na 

zaštiti šuma predstavljaju značajan dio 

šumarske djelatnosti. Najveći dio ovih radova 

financira se prihodom od prodaje 

drva, budući da Zakon o šumama i načelo 

potrajnosti nalažu vraćanje stečenih prihoda 

u šumu. 

Od ostalih gospodarskih djelatnosti 

šumarstvo se razlikuje: 

- posebno dugom ophodnjom ili 

proizvodnim ciklusom; katkad prođe i 150 

godina između početka i svršetka proizvodnoga 

procesa, od ulaganja kapitala do 

ostvarenja prihoda; 

obvezom održavanja proizvodne 

osnove na nepromijenjenoj razini, odnosno 

održanja opstojnosti šume i potrebne 

biomase za kakvoćni prirast drvcta; 

- obvezom obnove šuma na krškom 

šumskom zemljištu mediteranskog i submediteranskog 

pojasa od Savudrije do Prevlake, 

posebno značajnog za turizam; 

- obvezom održanja i poboljšanja 

općekorisnih i ekoloških fijnkcija šume. 

Suma veže znatnu količinu ugljičnog dioksida, 

stvara kisik i pročišćava atmosferu, 

Štiti tlo, prometnice i druge objekte od erozije, 

bujica i poplava, održava zalihu pitke 

vode te čuva postojeći vodni režim i hidrocnergetski 

sustav, utječe na plodnost tla i 

poljoprivrednu proizvodnju, utječe na klimu, 

zaštitu i unapređenje čovjekova 

okoliša, ona jc mjesto za razonodu i odmor, 

utječe na faunu i lov, ima rekreativnu, 

turističku i zdravstvenu funkciju i, napokon, 

pridonosi stalnosti globalnog ekosustava. 

Zato su »Hrvatske šume« dužne 

gospodariti šumama višenamjenski; 

- konačno, drvo kao tvorivo rijetka je 

obnovljiva tvar koja se može izravno 

tehnički rabiti. 

Šumarstvo ima energetsku pozitivnu 

bilancu te mali utrošak energije po jedinici 

proizvoda. 

Ustroj je »Hrvatskih šuma« - javnog 

poduzeća za gospodarenje šumama i 

šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, 

p.o. Zagreb, trostupanjski - Direkcija 

u Zagrebu, 16 uprava šuma i 171 šumarija. 

»Hrvatske šume« imaju oko 10.000 zaposlenika, 

pri čemu oko 1200 s akademskom 

naobrazbom. 

U 1996. godini »Hrvatske šume« su na 

gospodarenju šumama obavile oko 50 % 

radova vlastitim zaposlenicima i sredstvima 

rada, a 50 % radova putem usluga drugih. 

Poduzeće gospodari s 14.096 km tvrdih 

šumskih cesta, što je duljinski oko 50 % 

svih javnih prometnica Hrvatske. Tijekom 

1996. izgrađeno je 242,5 km donjega stroja 

i 118,4 km gornjega stroja šumskih cesta. 

U 1996. godini sječni je etat »Hrvatskih 

šuma« iznosio 4.934.000 m', a prirast drvcta 

iznosio je 8.123.000 m^ »Hrvatske 

šume« financiraju znanstvenoistraživački 

rad Šumarskoga fakulteta i Šumarskoga 

instituta u godišnjem iznosu od 7 mil. kn. 

One gospodare s dijelom, točnije 30 državnih 

lovišta, gdje se danas kao prvenstvena 

zadaća nameće obnova ratom uništenoga 

fonda divljači. 

Višenamjenskim potrajnim gospodarenjem 

šumama i šumskim zemljištem, 

kojim se podjednako osiguravaju ekološke, 

općekorisne i gospodarske funkcije šume, 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, uvećavaju 

nacionalno bogatstvo i pridonose opstojnosti 

hrvatske države. 

Radilo se i za vrijeme 

rata 

Izumiru li trščaci 

Kopačkog rita? 

Plan velik - 

malo izvršitelja 

Nada za dijabetičare 

26 

27 

30 

31 

ČASOPIS »HRVATSKIH SUMA«, p.o. Zagreb 

IZDAVAČ: »HRVATSKE ŠUME« P.O. ZAGREB 

DIREKTOR PODUZEĆA: 

ANĐELKO SERDARUŠIĆ, DIPL. ING. 

UREĐIVAČKI ODBOR: MILAN KRMPOTIĆ, 

DIPL.ING. IVAN ZOVAK, DIPL. ING. 

IVICA TOMIĆ, DIPL. ING. 

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: 

MILAN rVKOŠIĆ 

REDAKCIJA ČASOPISA: 

ANTUN ZLATKO LONČARIĆ IVICA TOMIĆ 

MIROSLAV MRKOBRAD VESNA PLEŠE 

IVAN ŠIMIĆ 

ADRESA REDAKCIJE: 

LJ. F. VUKOTINOVIĆA 2, ZAGREB 

TEL.: 4828 481 

FAKS: 4551 138 

HRVATSKI 

LAVOUT: ZELJKA JORDAN 

ČASOPIS »HRVATSKE ŠUME« IZLAZI 

JEDNOM MJESEČNO 

OBLIKOVANJE, PRIPREMA I TISAK: 

HRVATSKA TISKARA 

NAKLADA: 5000 

MIŠLJENJEM MINISTARSTVA PROSVJETE, 

KULTURE I ŠPORTA BROJ 532 - 03 - 1/7 - 93 -01 

ČASOPIS JE OSLOBOĐEN PLAĆANJA 

OSNOVNOG I POSEBNOG POREZA NA 

PROMET. 

Naslovna strana: Lipanjski motiv s Krke, snimio Tomislav Lulić

RAZGOVOR 

V 

Razgovaramo s dr. Josom Gračanom, ravnateljem Šumarskog instituta Jastrebarsko 

Sume uređenCf 

ali sve više oštećene 

Naše šume su dobro i moderno uređene, sačuvane, i njima se stručno gospodari. Ali 

prema rezultatima motrenja u okviru međunarodnog projekta, zdravstveno se stanje 

pogoršalo, pa je trećina drveća oštećena i prijeti mu propadanje 

Razgovarao Miro MRKOBRAD 

Dr. Joso Cračan (1937.) ravnatelj 

je Šumarskog instituta Jastrebarsko 

od 1972. godine. Istaknutije 

šumarski znanstvenik 

koji se nakon završetka Šumarskog 

fakulteta i obrane doktorske 

dizertacije na temu Varijabilnost 

provenijencija obične smreke, posvetio 

znanstveno istraživačkom 

radu u šumarstvu. Sudjelovao je 

u velikom broju istraživačkih 

projekata u Hrvatskoj a surađuje i sa šumarskim 

institutima u inozemstvu (u Njemačkoj i Francuskoj). 

Za svoj rad i znanstveni doprinos više puta je 

nagrađivan, a ove je godine dobitnik godišnje državne 

nagrade za znanost. 

- Gdje je mjesto Šumarskog instituta Jastrebarsko u 

hrvatskome šumarstvu? 

- Znanost i znanstveno istraživački rad u hrvatskom 

šumarstvu imaju dugu i blistavu povijest i dali su značajan 

doprinos razvoju ne samo šumarstva nego i naše zemlje u 

cjelini. A šume su u razvoju Hrvatske imale i imat će veliko 

značenje. 

Prva ustanova za znanstveno-istraživački rad u šumarstvu 

Hrvatske utemeljena je 1921. godine u sastavu Gospodarskošumarskoga 

fakulteta u Zagrebu pod imenom Zavod za 

šumske pokuse. Sredinom 1945. osnovana je prva samostalna 

znanstveno-istraživačka ustanova kao Institut za praktična 

šumarska istraživanja sa sjedištem u Zagrebu, koji je imao 

devet istraživačkih stanica na području Hrvatske. Krajem 

pedesetih i početkom šezdesetih utemeljeni su Zavod za 

kontrolu šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Institut za 

četinjače u Jastrebarskom (1961.). Sve te ustanove 

doživljavale su u razdoblju od 1945. do 1973. godine značajne 

ustrojbene i programske promjene. Razdoblje od 1974. do 

1993. karakteristično je po utemeljenju stabilnijeg ustrojstva i 

programa istraživanja. U to vrijeme znanstveno-istraživačkim 

radom bave se Šumarski institut u Jastrebarskom (osnovan 1. 

siječnja 1974. spajanjem Instituta za šumarska istraživanja, 

Zavoda za kontrolu sjemena i Instituta za četinjače), Zavod za 

istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 

Zavod za šumarstvo pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju 

krša u Splitu, Centar za znanstveni rad Vinkovci i 

Arboretum Trsteno u sastavu HAZU, Znanstvena jedinica 

Bilje u sastavu »Hrvatskih šuma« u Osijeku. 

Temeljem više zakona posljednjih je godina došlo do 

promjena u ustroju znanstveno-istraživačkog rada. Tako je 

Šumarski institut Jastrebarsko 1993. godine proglašen javnim 

institutom u vlasništvu Republike Hrvatske, kojem je na čelu 

Upravno vijeće od pet članova te ravnatelj kojeg na temelju 

natječaja imenuje ministar znanosti i tehnologije na razdoblje 

od 4 godine. 

Institut danas ima 67 zaposlenika, od čega četiri doktora 

znanosti, 11 magistra, devet diplomiranih inženjera, pravnika, 

25 tehničkih suradnika te 27 ostalih zaposlenika. Ustrojen je 

u znanstveno-istraživačke, proizvodne i uslužne odjele 

kojima rukovode pročelnici, pa tako postoje odjeli za 

oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, za ekologiju i uzgoj 

šuma, zaštitu i lovstvo, uređivanje šuma i ekonomiku, za 

rasadničku proizvodnju te odjel za opće poslove. 

Institut je u dosadašnjem radu postigao niz značajnih 

rezultata ne samo u hrvatskom šumarstvu nego i šire. Ti se 

rezultati prenose i primjenjuju u našoj šumarskoj praksi, 

počev od sabiranja, dorade i uporabe kvalitetnog šumskog 

sjemena i proizvodnje šumskih sadnica, osnivanja i 

tehnologije šumskih kultura, prirodne obnove i uzgoja šuma, 

zaštite, uređivanja, tipologije šuma, prehrane i šumske 

fiziologije, šumske pedologije i hidropcdologije, šumarske 

ekonomike. Posebno ističem vrlo dobru suradnju s 

»Hrvatskim šumama«. 

Časopis Hrvatske šume 11

- Tko predlaže što će Institut raditi, s kim se 

dogovara program znanstveno-istraživačkog rada? 

- Hrvatsko šumarstvo već 35 godina organizirano i 

smišljeno radi na odabiru i financiranju istraživačkih 

projekata, potprojckata, tema i zadataka od interesa za praksu. 

Šumarski institut zajedno sa Šumarskim fakultetom i 

»Hrvatskim šumama« priprema (putem Komisije za 

znanstveno-istraživački rad) i donosi petogodišnji program 

znanstveno-istraživačkog rada koji potvrđuje Upravni odbor. 

Sadašnji je program usvojen 1996. i vrijedi do 2000. godine. 

Program se sastoji od dva projekta i osam potprojekata. 

Prvi projekt je Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u 

ulozi podržavanja višestrukih uloga i fitnkcija šuma koji 

osobno koordiniram. Tu su četiri potprojekta: Osiguranje 

obnove kao mjere stabilnosti i potrajne proizvodnje fitomase 

u prirodnim šumskim ekosustavima (koordinator mr. Vlado 

Krejči); Podržavanje učinkovitog povećanja šumskih površina 

(koordinator dr. Stevo Orlić); Izloženost šuma štetnim 

utjecajima i povećanje njihove zaštite (koordinator mr. Boris 

Vrbck); Osiguranje održivog asortimana proizvodnje i 

uporabe prirodnih sastojina po ekološko-gospodarskim 

tipovima šuma (koordinator dr. Miroslav Bcnko). Drugi 

projekt je Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu s 

potprojektom Vrednovanja kapitalnih dobara šuma i gubitaka 

uzrokovanih utjecajem štetnih činitelja, kojim koordinira mr. 

Ankica Krznar. 

Program znanstveno-istraživačkog rada, koji zajednički 

obavljaju Šumarski fakultet i Šumarski institut u suradnji s 

»Hrvatskim šumama«, pretežno je primijenjenoga i 

razvojnoga karaktera, ali sadrži i temeljna istraživanja. Institut 

kao državna javna ustanova radi na programu istraživačke 

djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Ta su 

istraživanja pretežno temeljnoga karaktera. U ovom 

trogodišnjem raizdoblju (1996-1999.) Institut provodi 

istraživanja na jednom programu s pet tema istraživačke 

skupine. Program se bavi Obnovom i zaštitom šumskih ekosustava, 

a vodi ga dr. Gračan, kao i temu Oplemenjivanje i 

šumsko sjemenarstvo, dok ostale teme vode dr. Stevo Orlić 

(Unapređenje rasadničke proizvodnje i uzgoja šumskih 

kultura te Trajno motrenje podzemnih i površinskih voda u 

nizinskim šumama), dr. Juraj Medvedović (Utjecaj 

onečišćenja na šumske ekosustave) i dr. Miroslav Benko, koji 

vodi temu Rast i razvoj šuma posebne namjene. 

Ministarstvo znanosti i tehnologije prihvatilo je dva 

poticajna projekta za mlade istraživače: Zakonitost razvoja 

strukture krošanja hrasta lužnjaka i graba s obzirom na 

starost, koji vodi mr. Tomislav Dubravac, i Odnosi prirasta u 

šumarstvu hrasta lužnjaka bjelovarske regije, koji vodi mr. 

Vladimir Novotny. 

U okviru međunarodnog projekta Obnova i zaštita 

obalnih šuma (Coastal Forest Rcconstracion and Protection 

Project), koji financiraju Svjetska banka, Vlada RH i 

»Hrvatske šume«, započela su znanstvena istraživanja na 

dijelu projekta Sumsko-uzgojna, genetska i uporabna 

istraživanja šuma alepskog bora na području Mediterana. 

Pored znanstveno istraživačkog rada, Institut se vrlo 

uspješno bavi proizvodnjom i prodajom šumskih sadnica za 

potrebe operative. 

- Kako se Institut financira, ima li dovoljno 

sredstava? 

- Iz programa znanstveno-istraživačkog rađa razvidno je 

kako se Insitut, iako državna ustanova, pretežno financira 

obavljanjem istraživačkoga rada za »Hrvatske šume« i 

prodajom sadnica, uglavnom istom poduzeću, te nešto manje 

fizičkim osobama. Tijekom 1997. godine Institut je ostvario 

ukupni prihod od 9.037,857,00 kuna, od čega je prodajom 

sadnica te od »Hrvatskih šuma« ostvareno 68 posto, a iz 

proračuna Republike Hrvatske 32 posto prihoda. Tijekom 

1997. godine nabavljena su kapitalna sredstva, računala i 

informatička oprema te traktor s priključcima u vrijednosti od 

preko milijun kuna. Kako bi se Šumarski institut mogao i 

dalje uspješno razvijati. Ministarstvo znanosti i tehnologije i 

»Hrvatske šume« trebali bi uz financiranje redovnih 

istraživanja do 2000. godine osigurati sredstva za kapitalna 

ulaganja u iznosu od oko četiri milijuna kuna (za 

rekonstrukciju staklenika, kotlovnice i gospodarske zgrade, 

nabavu nove opreme, prijevoznih sredstava, knjiga, časopisa i 

drugog). 

- Rekli ste da surađujete sa Šumarskim fakultetom. 

Kako? 

- Spomenuo sam da sa Šumarskim fakultetom imamo 

zajednički program znanstveno-istraživačkoga rada koji organizirano 

financira hrvatsko šumarstvo, odnosno »Hrvatske 

šume« od 1963. godine. Fakultet i Institut zajednički rade na 

2 / Časopis Hrvatske šume

dijelu projekta Obnova i zaštita obalnih šuma koji se odnosi 

na šumsko-uzgojna, genetska i uporabna istraživanja alepskog 

i brucijskog bora na području Mediterana, a istraživanja su 

počela 1. svibnja ove godine i trajat će do 2003. godine. 

Posebno ističem suradnju na Međunarodnom projektu 

procjene i praćenja utjecaja zračnog onečišćenja na šume koji 

se provodi u okviru UN i Europske komisije (UN/ECE). 

- Kako se i koliko primjenjuju u praksi rezultati 

znanstvenih istraživanja? 

- Kada se radi o primjeni rezultata istraživanja može se 

reći da su rezultati istraživanja, bez obzira radi li se o Institutu 

ili Fakultetu, dostupni našoj šumarskoj operativi, ali i šire. Svi 

rezultati i postignuća, neovisno o izvoru financiranja, 

redovito se objavljuju i predstavljaju u časopisima 

Šumarskom listu. Glasniku za šumske pokuse. Radovima, 

Mehanizaciji šumarstva, kao i na brojnim simpozijima, 

seminarima, savjetovanjima i posebno u direktnim 

kontaktima na terenu. Čini mi se potrebnim istaći da su 

»Hrvatske šume« dale nemjerljiv doprinos u tiskovnoj djelatnosti 

i prezentaciji znanstvenih i stručnih postignuća. Gotovo 

da i nema znanstvene manifestacije koju »Hrvatske šume« 

nisu financijski i stručno potpomogle. Posebno valja istaći 

kako je u proteklom vremenu objavljeno mnogo znanstvenih 

i stručnih tiskovina, prigodnih izdanja, zbornika sa 

savjetovanja, monografija, fotogramerija. Sve su te tiskovine 

vrlo cijenjene ne samo u domaćoj nego i u inozemnoj 

javnosti (npr. Šume u Hrvatskoj, Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 

Znanstvena knjiga 11II, Višejezični šumarski rječnik i druge). 

- Jesu li, prema Vašim saznanjima, hrvatske šume 

zdrave. Možete li ih usporediti s europskima? 

- Nije nepoznato da naše šume spadaju među dobro gospođarene 

i očuvane šume u Europi. Potpisom Rezolucije o 

očuvanju biološke raznolikosti i potrajnoga gospodarenja. Republika 

Hrvatska se s drugim zemljama aktivno uključila u 

akciju očuvanja prirodnosti kako europskih tako i naših 

šuma. Bogatstvo naših šuma nije samo u vrlo vijednoj drvnoj 

zalihi i drugim koristima već i u velikoj i bogatoj raznolikosti 

flore i faune, što našu zemlju u tom smislu još više obvezuje. 

Naše šume su dobro i moderno uređene, sačuvane i 

stručno gospodarene, stoje zasluga mnogih generacija vrsnih 

šumarskih stručnjaka i znanstvenika. Prema rezultatima 

motrenja, ocjena i procjena zdravstvenoga stanja naših šuma 

u okviru međunarodnoga projekta, došlo je do određenog 

pogoršanja. Tako je, prema Prpiću i suradnicima (1988.), u 

Hrvatskoj jedna trećina šumskog drveća oštećena i prijeti mu 

propadanje. Najoštećenije vrste su obična jela te lužnjak i 

kitnjak, a najmanje su oštećeni obična bukva i hrast crnika. 

Kada su 1987. godine ova istraživanja započeta, u Hrvatskoj je 

bilo svega oko 6 posto oštećenog drveća. Jedan od značajnih 

razloga propadanja šuma je promjena »kemijske klime« (teške 

kovine, kiseline, fotoksidanti). Što se usporedbe naše zemlje 

tiče, Komlenović (1997.) navodi podatke za 11 europskih 

zemalja prema stanju udjela zdravih stabala (u postocima 

stupanj 0), i znatno oštećenih (u postocima stupnjevi 2, 3 i 

Časopis Hrvatske šume / 3,

4). Obuhvaćene su, osim Hrvatske, Austrija, Finska, 

Francuska, Slovenija, Mađarska, Njemačka, Grčka, Italija, 

Švicarska i Češka. 

PREGLED UDJELA ZDRAVIH I OŠTEĆENIH STABALA 

Zemlja 

Austrija 

Finska 

Francuska 

Slovenija 

Mađarska 

Njemačka 

Grčka 

Italija 

Hrvatska 

Švicarska 

Češka 

Zdrava krošnja 

(u % stupanj 0) 

65,7 

60,6 

53,5 

45,0 

43,3 

42,8 

42,2 

35,8 

35,6 

34,7 

3,6 

Znatno oštećena 

(u % stupnjevi 2, 3 i 4) 

7,9 

13,2 

17,8 

19,0 

19,2 

20,4 

23,9 

29,9 

30,1 

20,8 

71,9 

Po mom mišljenju i prema raspravi na sastanku voditelja 

odjela za ekologiju »Hrvatskih šuma«, u svibnju ove godine, 

došlo se do zaključka kako je rezultate motrenja u Upravi 

šuma Split potrebno još jednom provjeriti. 

- Kao istaknuti znanstvenik koji je već dugo u 

šumarstvu, prošli ste mnogo reorganizacija šumarstva. 

Postoji li najbolja (idealna) organizacija? 

- Potrebno je reći da organizacija šumarstva nije moje 

područje djelovanja te stoga nisam u mogućnosti dati kvalificiranu 

ocjenu. Međutim, kada se radi o pripremi, predlaganju 

i izradi programa istraživačkoga rađa i njegovog financiranja, 

objave i transfera rezultata u praksu, praćenja i osnivanja 

terenskih pokusa, organizacije seminara, savjetovanja, 

planiranja, proizvodnje i prodaje šumskog sjemena i sadnica, 

kao i svekolike međusobne suradnje. Instituta i »Hrvatskih 

šuma«, bez pretjerivanja može se reći daje sadašnje ustrojstvo 

jedno od najboljih. 

- Može li (treba li) šumarstvo biti profitabilno? 

- Poznato je kako šumski ekosustavi spadaju u jedne od 

najsloženijih. Temeljna je zadaća gospodarenja šumskim ekosustavima 

očuvanje njihove stabilnosti, biološke raznolikosti i 

potrajnosti ne samo za ovo vrijeme nego i za ono koje dolazi. 

Ako se šumskim ekosustavima uspješno gospodari, što znači 

da su naše šume zadržale svoju ekološku, socijalnu i 

gospodarsku funkciju, onda je šumarstvo jedna od 

najprofitabilnijih grana narodnoga gospodarstva. Ali, ako se 

pod profitabilnosti smatra kako šumarstvo treba davati ekstra 

profit u smislu svakogodišnje financijske dobiti, to 

jednostavno znači ne vraćati šumi ono što je njezino, drugim 

riječima, slabo gospodariti. Međutim, ako se radi o umjetno 

podignutim rasadnicima s ciljem namjenske proizvodnje 

biomase u kratkim ophodnjama, takva proizvodnja mora biti 

profitabilna i ona je to u većini slučajeva. 

- Surađuje li Institut sa sličnim ustanovama u inozemstvu, 

kakva su iskustva? 

- Tijekom svog djelovanja Institut je imao vrlo uspješnu 

suradnju s mnogim stranim i domaćim sličnim ustanovama i 

fakultetima, međunarodnim vladinim i nevladinim 

udrugama. Dobra je suradnja ostvarena sa šumarskim 

institutima u Europi (Slovenija, Norveška, Švedska, 

Njemačka, Mađarska, Austrija i druge zemlje), SAD-u, Kini, 

Japanu. Institut je član Međunarodne udruge šumarskih 

znanstvcno-istraživačkih organizacija (lUFRO). Od 1993. 

godine redovni je član Europskoga šumarskog instituta čije je 

sjedište u Joenssu u Finskoj. Nakon potpisa Strasbourgške i 

Helsinškc rezolucije u srpnju 1993. godine. Institut je 

određen za koordinatora u Hrvatskoj u svezi s očuvanjem 

biološke raznolikosti europskih šuma, te posebno očuvanjem 

genetskog resursa naših šuma (genofonda). U tu je svrhu 

utemeljen Međunarodni institut za šumske genetske resurse 

(IPGRI) čije je sjedište u Rimu. Republika Hrvatska u okviru 

projekta Očuvanje genofonda europskih šuma aktivno radi na 

mrežnim istraživanjima u svezi s očuvanjem genofonda i crne 

topole (Populus nigra), plemenitih tvrdih listača (domaći 

orah, pitomi kesten, javori, jaseni, voćkarice i dr.), socijalne 

listače (lužnjak, obična bukva), mediteranski hrastovi. Kao 

promatrač Hrvatska je uključena u mrežna istraživanja za 

neke druge vrste (obična smreka). 

- Šumarski je institut pred kratko vrijeme tragično 

izgubio šest znanstvenika. Hoće li se to osjetiti u radu? 

Treba istaknuti da su »Hrvatske 

šume« dale nemjerljiv doprinos u 

struci; u tiskovnoj djelatnosti i 

prezentaciji znanstvenih i stručnih 

postignuća, što se iznimno cijeni i u 

domaćoj i u inozemnoj javnosti 

- Tragični događaj u kome je 10. veljače ove godine 

živote izgubilo šest vrhunskih znanstvenika, kolega i prijatelja 

- dr. Ante Krstinić, dr. Nikola Komlcnović, dr. Branimir 

Mayer, dr. Petar Rastovski, mr. Zlatko Pcrić i mr. Goran 

Bušić - potresao jc cijelu hrvatsku šumarsku znanost i 

praksu, uzrokovao nenadoknadiv gubitak naročito 

Šumarskom institutu, Šumarskom fakultetu kao i njihovim 

poštovanim roditeljima i rodbini. Njihov se gubitak osjeća u 

svim aktivnostima, a osobito u suradnji s međunarodnim 

udrugama, institutima i fakultetima i međunarodnim 

istraživačkim projektima. Posljedice će se dugo osjećati u 

našoj šumarskoj znanosti i praksi i posebno će usporiti razvoj 

znanstvenih disciplina ekologije, prehrane i fiziologije 

šumskoga drveća, šumarske pedologije, hidropeđologije, 

genetike i oplemenjivanja šumskoga drveća. Mi se nadamo i 

vjerujemo da će »Hrvatske šume«. Ministarstvo znanosti i 

tehnologije. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Šumarski 

fakultet i SVI naši poslovni partneri i suradnici pomoći 

Institutu da u što kraćem roku ublaži posljedice te tragedije. 

Prvi koraci već su poduzeti, radi se o zaposlenju pet 

znanstvenih novaka, odobrenju tri poticajna projekta za 

mlade znanstvenike, povećanju suradnje sa Šumarskim 

fakultetom i »Hrvatskim šumama« kao i našim suradnicima. 

I ovom prilikom se u ime obitelji stradalih znanstvenika 

kao i u ime svih zaposlenika Instituta i svoje osobno još 

jednom zahvaljujem gospodinu Anđelku Serdarušiću, 

direktoru »Hrvatskih šuma« i svim djelatnicima, kolegama i 

prijateljima na pomoći i dostojanstvenom oproštaju od 

stradalih kolega. 


uz DAN ZAŠTITE ČOVJEKOVA OKOLIŠA 

Šume - zelena pluća našeg planeta 

V 

Samo četvrtina Švicarske pokrivena je šumom, a bar 50 posto šuma nestalo je u 

Francuskoj i Španjolskoj... Nekad su šume zauzimale 80 do 90 posto tla, a danas 

pokrivaju samo 33 posto površine europskog kontinenta 

Svjetski dan zaštite čovjekova okoliša, 5. lipnja, 

obilježava se u više od 50 svjetskih zemalja od 

1987. godine, a ovogodišnja proslava održava se u 

prijestolnici Ruske Federacije - Moskvi. Pojedincima 

koji su svojim djelovanjem značajno pridonijeli zaštiti 

okoliša dodijeljene su UNEP-ove nagrade, a »javnost se 

želi usmjeriti prema poticanju svijesti za očuvanje 

okoliša«. U Hrvatskoj je ovaj dan obilježen u Karlobagu, 

podno velebitskog parka prirode, gdje su također 

dodijeljena tradicionalna priznanja i nagrade. 

Slogan »Za život na Zemlji - spasimo naša mora« je 

tema ovogodišnje proslave Svjetskog dana zaštite 

okoliša, koja se pridružuje obilježavanju Međunarodne 

godine oceana. Naime, oceani pokrivaju 71 posto 

zemljinc površine i značajan su čimbenik klimatskih 

uvjeta, no i kolijevka života na Zemlji. Sadašnje stanje 

mora i oceana je takvo da je potrebno žurno pokrenuti 

proces njihova ozdravljenja. Uzroci takvog stanja su 

prekomjerni ulov ribe, zagađenja, sustavno uništavanje 

priobalja i dr. 

U neprestanoj utrci za što većom zaradom čovjek 

iscrpljuje Zemljina prirodna bogatstva te dovodi u 

pitanje svoj opstanak i opstanak života uopće. Nemali 

broj skupina biljnih i životinjskih vrsta postupno nestaje 

ili im prijeti čak potpuno izumiranje. Ugroženo je 53 

posto ribljih vrsta, 45 posto gmazova, 42 posto sisavaca i 

30 posto vodozemaca. Na obali ili na močvarnom 

području nastanjeno je više od 50 posto ugroženih ptica, 

a od 12.500 europskog visokog raslinja 21 posto je 

ugroženo. U posljednje vrijeme 27 biljnih vrsta na 

europskom kontinentu je izumrlo. Posebice su 

ugrožene biljke koje žive u vodi te na vapnenastom i 

kiselom tlu. U opasnosti je i više od 30 posto prijašnjih 

rijetkih, dosad neugrožcnih vođenih biljaka. 

Naš planet Zemlja osiromašen je stalnim 

uništavanjem šuma, zbog vremenskih nepogoda, kiselih 

kiša, požara, neracionalnog krčenja i sječe i drugih 

čimbenika. Tako danas Švicarska ima samo četvrtinu 

šuma na svom teritoriju, a bar 50 posto šuma nestalo je 

u Španjolskoj i Francuskoj. Na području Mediterana 

nestale su lovorove šume, kojih još nešto ima na 

Kanarskom otočju. Podatak koji zabrinjava je da su 

nekad šume zauzimale 80-90 posto tla, a danas 

pokrivaju samo 33 posto površine europskog 

kontinenta. Šumski pokrov planeta Zemlje zapravo su 

velika »zelena pluća« koja pročišćavaju sve zagađcniji 

zrak u atmosferi, opskrbljujući nas za život potrebnim 

kisikom. Šume su ekološki oslonac i koordinator 

funkcioniranja agroekosustava, hidroekosustava i 

urbano-tehnoloških zajednica. Riječ je o društvenim ili 

socijalnim i zaštitno-ekološkim funkcijama. Činjenica je 

da ekološka vrijednost šume danas višestruko premašuje 

njezinu sirovinsku vrijednost. 

Navedene općekorisne funkcije šume od životnog su 

značenja za očuvanje i održavanje tla, pitke vođe i zraka 

- bitnih ekoloških čimbenika - i stoga su nezamjenjive u 

zaštiti i unapređenju čovjekovog okoliša. 

I. Totnić 

Časopis Hrvatske šume 15

ZAŠTITA OKOLIŠA 

Državna uprava za zaštitu 

okoliša u akciji 

U akciju »Nacionalna strategija i plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti« uključit 

će se i »Hrvatske šume« 

agli razvoj, industrijalizacija i modernizacija života 

ljudskog roda kroz povijest značila je s jedne strane 

napredak, a s druge uništenje svega onoga što nas 

okružuje, prirode i okoliša. 

Danas na pragu 21. stoljeća možemo reći da nam je priroda 

onečišćena, mora i rijeke zagađene, da nam šume umiru... 

Šumski ekosustav propada zbog naglog razvoja tehničke civilizacije, 

urbanizacije, prometa, ali i zbog atmosferskih onečišćenja. 

Danas se u zraku zna naći i od 2000 do 5000 kemijskih spojeva. 

Treba spomenuti i ona zagađenja okoliša na koja izravno djeluje 

čovjek svojim ponašanjem, odlažući otpad tamo gdje mu nije 

mjesto i na taj način stvarajući divlja smctišta u prirodi. 

Samo na području Gorskog kotara ekolozi delničke Uprave 

šume pronašli su i zabilježili dvadesetak divljih deponija za 

smeće. Ova smetišta najčešće su locirana u blizini većih mjesta i 

naselja, a opasnost su ne samo za žitelje ovoga kraja, već i za divlje 

životinje koje obitavaju na ovim prostorima, na primjer za medvjeda. 

Pojedine životinje dolaze na te deponije, hrane se otpadom, 

mijenjaju na taj način svoje prehrambene navike i prirodno 

ponašanje te u konaćnici postaju opasne i za okolinu. Zato, zaista 

treba nešto napraviti da se situacija popravi i da se takvi deponiji 

očiste. U tom smislu vjerojatno je i potekla akcija Državne uprave 

za zaštitu okoliša pod nazivom »Nacionalna strategija i plan 

zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti«. Akcija je krenula u 

mjesecu ožujku osnivanjem radnih skupina za pojedina područja 

koja će izraditi nacionalnu strategiju i plan zaštite biološke i 

krajobrazne raznolikosti. Radne skupine imenovane su za 

područja (za udomaćene vrste i biotehnologiju, za šumske ekosisteme, 

oranice i travnjačke ekosisteme, za krške i podzemne ekosisteme, 

morske ekosisteme). 

U ove aktivnosti uključit će se i »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, 

a akcijski planovi zaštite bit će usmjereni ne samo za zaštitu šuma 

već i šumsku faunu. 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb bit će uključene i u druge aktivnosti 

čiji je cilj zaštita i uređenje okoliša. Sukladno zaključcima 

Vlada Republike Hrvatske od 5. ožujka 1998. g. donijet je Program 

mjera kojim se Poduzeće uključuje u uređenje okoliša i 

ostalog prostora uz prometnice, te otklanjanja otpada uz turističke 

prometne pravce. Osim glavnih prometnih pravaca čistit će se i 

prostor uz lokalne prometnice gdje prolazi veći broj turista. Uz 

glavne prometnice istaknut će se i znakovi zabrane odlaganja 

otpada, te znakovi zabrane loženja vatre. Bit će organizirane i 

pojačane čuvarskc službe da na vrijeme reagiraju u slučaju izbijanja 

požara ili upozoravajući ljude da ne bacaju otpad na nedozvoljena 

mjesta u prirodi. 

Ovakve akcije za svaku su pohvalu, pa bi primjer šumara trebali 

slijediti svi, svekoliko pučanstvo, od najstarijih do najmlađih. 

Zdrava priroda, zdrava hrana, i uredan okoliš garancija su bolje 

budućnosti za sve nas sadašnje i buduće generacije stanovnika na 

Zemlji. Zato krenimo svi dok nije kasno! 

V. Pleše 

Da šumari uređuju okoliš vidimo na primjeru 

šumarije Gomirje, delničke uprave šuma. Na slici: 

Upravna zgrada šumarije Gomirje. Prošle godine 

dobili su i priznanje općine Vrbovsko za lijepo 

uređen okoliš 

Snimila: V. Pleše 


Posljtdti)a 'sačuvana sastojina lužnjaka na Mediteranu: Motoi'unsk'a šuma 

Tartufe ovdašnji tra

TURIZAM I ŠUMARSTVO 

Ne samo nedjeljom... 

a obzoru dominantna crkva Sv. Eufemije prvi je izdaleka 

vidljiv simbol Rovinja. I mjesto koje ne propusti obići ni 

' jedan turist. Drugo kultno i na drugi način »sveto« mjesto 

koje će za vrućih ljetnih dana svi posjetiti jest Park šuma Zlatni rt. 

Za žitelje Rovinja, jednog u nizu istarskih turističkih bisera, to su 

pluća grada, mjesto za šetnju i odmor, ukras grada i krajolika. 

Oko 50 ha šume pripada gospodarskoj jedinici Sume posebne 

namjene priobalnog područja, koja se u dužini od oko 35 km 

proteže od vrha Limske drage na sjeveru do Barbarigc na jugu. U 

pojasu ne širem od 500 m tu su zaštićeni objekti prirode, Limski 

kanal kao značajni krajolik, močvara Palud kod Butonige kao 

ornitološki rezervat (19 ha), tu su i brojni turistički objekti, naselja, 

prometnice. Bolnica Rovinj. 

Povijest kaže daje Park šuma Zlatni rt zasađena krajem 19. 

stoljeća kada je austrijski admiral, grof Hyterot sa svojih brojnih 

putovanja po svijetu donosio biljke i ovdje ih sadio. U grofovo 

vrijeme, kaže priča, građani su u šumu mogli samo svetkom i 

nedjeljom. Danas, turisti je obilaze i danju i noću, i petkom i 

svetkom. Neizbrisiv trag ostavila je i grofica - na kamenim 

stijenama na kojima se danas kupaju Rovinjani i oni kojima je 

najljepše bez i jednog dijela odjeće, nudizam je još tamo 1898. 

propagirala i lijepa grofica. Danas tome svjedoče »Grofičine 

stijene« na kojima turisti oponašaju groficu. 

Svoj stoljetni život ovdje danas živi preko 280 egzota. 

Središnje mjesto u šumi ispresijecanoj uređenim stazama i prometnicama 

zauzima aleja piramidalnog čempresa te šestokraka 

zvijezda čije krakove ispisuju stoljetni cedrovi. Na klupama ispod 

eukaliptusa kartaši odrađuju svoje - ovdje su mirni, jer eterična 

ulja ovog drveta »tjeraju« komarce. Tu su i crnika, brucijski i alepski 

bor i mnoge druge vrste. 

- Ovdje vršimo samo sanitarne sječe. Stručno gledano, ovdje 

nema gospodarenja u klasičnom smislu, riječ je o urbanom 

šumarstvu, o estetskom dotjerivanju i održavanju šume za 

turističke potrebe, reći će upravitelj rovinjske šumarije ing. Marinko 

Markotić. Obavljamo zahvate u donjoj etaži. Crnika se javlja 

u podstojnoj sastojini i preuzet će ulogu bora. 

- S ekonomskog stajališta najznačajnija je i najzanimljivija 

turistička funkcija ove šume, govori revirnik Miljenko Pajić. I 

podsjeća da se od turizma ovdje i ranije živjelo. Pored postojećih 

prometnica i staza (radi se o edukacijskim stazama s imenima 

drveća i grmlja koje trebaju upotpuniti obrazovanje mladeži) u 

planu je izgradnja staze za bicikliste. Nekad je ovom šumom pa i 

dalje prema gradu i kampu prolazio turistički vlak, podsjeća Pajić, 

Drvored pinjola u Park šumi 

Mjesto koje turisti ne propuštaju obići: dio šume iznad Rovinja u proljeće 

U Park šumi obavljaju se samo sanitarne sječe 

»Grofičine stijene« 


koji je donosio ne mali prihod. Brojni turisti s dužim sjećanjem 

pitaju gdje je i hoće li opet voziti. Neće, jer je - prodan. 

Od atrakcija koje nitko ne propušta obići treba spomenuti da 

se na dijelu šume prema Crvenom otoku nalaze ostaci starog 

kamenoloma iz koga je kamen brodovima prevožen za Veneciju! 

Tu je i restoran, na mjestu gdje je nekad bila konjušnica već spomenutog 

i zaslužnog grofa. 

U područje urbanog šumarstva spada i briga o otocima 

ispred Rovinja, Katarini i Crvenom otoku na kojima se obavljaju 

sanitarne sječe i čišćenja. Isto se radi i u predjelu i uvali Cuvi gdje 

je smješten rekreacijski centar i čije će plaže do kojih dopire šuma 

ubrzo biti pune. Ovdje se 17 ha šume ureduje, rade se nove staze, 

a blizu plaže je raritetna mlada sastojina brijesta. U zaštićeni dio 

šuma rovinjske šumarije idu i one u Limskom zaljevu koje rovinjska 

šumarija dijeli s porečkom. Na zaljcvskim usjecima ne 

obavljaju se nikakvi radovi, to je područje makije, cera i medunca. 

U jedinstvenom Limskom kanalu turisti imaju što vidjeti, tu su 

umjetna uzgajališta kvalitetnih riba i školjaka, restorani. Na 

najvišim dijelovima su protupožarne promatračnice na kojima se 

posebno ljeti danonoćno dežura i dojavljuje ako negdje izbije 

požar. 

U šumariji Rovinj odavno su shvatili da šumarstvo »na obali 

mora« nikad nije bilo a ponajmanje je danas samom sebi svrha. 

Ekonomskih šuma ovdje nema - oko 500 ha visokih šuma, 

mahom crnog i alepskog bora mogu poslužiti tek kao podsjetnik 

kako to izgleda. A o hrastovim i bukovim furnirima da se i ne 

govori. 

Turizam je opća odrednica našeg najvećeg i najprosperitetnijeg 

poluotoka, ovdje se godina dijeli na turističku sezonu i 

vrijeme za pripremu turističke sezone. U orijentaciji i stalnom 

dokazivanju da šumarstvo sa svojom zaštitnom i ekološkom 

funkcijom mora izboriti svoje (posebno) mjesto u cjelokupnom 

koloritu djelatnosti koje su svaka posebno i sve zajedno usmjerene 

k jednom cilju - dovođenju što većeg broja turista i predstavljanje 

Istre svijetu - šumari su uspjeli. Estetika šumarstva kao 

dio urbanog šumarstva, kreiranje i oblikovanje krajolika, 

uređivanje i održavanje prostora uz prometnice, jest ono što je 

vidljivo na svakom koraku i što prvo upada u oči. I bez čega se ne 

može. 

Rovinjska šumarija koja u svemu tome participira svoj dio, 

gospodari s oko 6100 ha šuma u državnom vlasništvu u dvije 

gospodarske jedinice, Rovinju i već spomenutim Sumama posebne 

namjene priobalnog područja. O etatu se ovdje i ne govori, 

gospodarenje u stručnom pogledu znači u prvom redu obavljanje 

uzgojnih zahvata. U okviru jednostavne i proširene reprodukcije 

radi se na pošumljavanju i popunjavanju, njezi mladika i čišćenju 

koljika i letvika, rekonstrukcijama te ovdje iznimno značajnoj izgradnji 

protupožarnih prosjeka. Teško se dolazi do sezonske radne 

snage jer rad u turizmu ljeti je i isplativiji i privlačniji. Tu je 

i nezanemarivih 5800 ha privatnih šuma i sve ono što s njima ide. 

Prije svega neriješeni imovinsko-pravni odnosi koji se ovdje reflektiraju 

u posebnom svjetlu. Riječ je o dijelu šuma kojima upravljaju 

neke turističke organizacije, ali i šumama koje u najnovije 

vrijeme svojataju nove općine. Šumari misle da bi zbog opće 

dobrobiti njima trebala gospodariti šumarija. 

Miljenko Pajić i Marinko Markotić u predjelu i isloiiittnoj uvali iAivi, 

nadomak mom, u mladoj sastojini brijesta 

Limski kanal »dijele« šumarije Rovinj i Poreč 

Nove turističke i biciklističke staze u rekreacijskom centru Cuvi 

Časopis Hrvatske šume / 9

RAZGOVOR 

Razgovaramo s dr. prof. Mladenom Stjepanom Figuricom, dekanom Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu 

Budućnost je 

U tehnologiji i trztstu 

Razgovarao Ivan ŠIMIĆ 

Prof. dr. se. Mladen Stjepan Figurić, rođeni Zagrepčanin, na 

Šumarskom fakultetu je diplomirao 1966., magistrirao 1975. 

i obranio doktorsku disertaciju 1978. Uže područje rada mu 

je studij i mjerenja rada, projektiranje makro i mikro organizacije 

poduzeća te upravljanje proizvodnjom i poslovanjem. Od 1991. 

je predstojnik Zavoda za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji. 

Objavio je više od 120 znanstvenih i više od 100 stručnih 

radova uz izuzetno bogato iskustvo u međunarodnoj znanstvenoj 

suradnji. Istaknuti je član većine značajnih strukovnih udruga u 

Hrvatskoj i u inozeinstvu. Prvi put je izabran za dekana Šumarskog 

fakulteta 1992-1994. te mu je ovo drugo mandatno razdoblje. 

Gospodin Figurić je između ostalog član uredništva časopisa 

Šumarski list, Drvna industrija, Kvaliteta i Glasnik za šumske pokuse i 

kao takvog izuzetno zanimljivog sugovornika, zamolili smo ga za 

razgovor. 

- Profesore Figuricu, Vi ste Dekan jednog od najstarijih 

fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu, biste li za naše 

čitatelje mogli reći što znači Šumarski fakultet za 

Sveučilište, za Hrvatsku, ali i za ovaj dio Europe? 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu započinje svoj 

razvojni put 1860. godine u Križevcima, gdje je osnovano Gospodarsko-šumarsko 

učilište. Zbog potrebe obrazovanja hrvatskih 

šumarskih stručnjaka na sveučilišnoj razini te njihovog 

izjednačavanja sa šumarima drugih europskih zemalja, na 

Sveučilištu u Zagrebu osniva se Šumarska akademija 1898. godine. 

Iako je šumarska akademija bila »prislonjena« na ondašnji 

Mudroslovni fakultet (danas Filozofski fakultet), imala je veliku 

autonomiju. Ovo ističem s ponosom, jer ovaj podatak nas svrstava 

na četvrto (po nekima na peto) mjesto po starosti na 

Sveitčilištu u Zagrebi:. Također, posebno treba istaknuti da ove 

godine 21. listopada slavimo 100. obljetnicu postojanja 

visokoškolske šumarske nastave, s čime se može podičiti mali 

broj naroda u svijetu. Obljetnica će biti svečano i radno 

obilježena kako dolikuje šumarskoj struci. 

Također, treba istaknuti da je daljnjim razvojem Sveučilišta 

1918. osnovan Poljoprivredno-šumarski fakultet, a od 1960. godine 

Šumarski fakultet je ustrojen kao samostalan. 

Na osnovi toga očito je da je Šumarski fakultet jedan od 

nositelja razvoja moderne visokoškolske nastave u Hrvatskoj, a 

posebice na Sveučilištu u Zagrebu. 

Sveučilište u Zagrebu najveće je i stožerno javno sveučilište 

hrvatske države i svih Hrvata u svijetu, te stoga ima posebne 

zadaće i odgovornost u razdoblju materijalne i duhovne obnove u 

slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Uz temeljni cilj - razvoj i promicanje 

znanstvenog, stručnog i umjetničkog rada na svim 

područjima, te visokoškolsku izobrazbu mladih stručnjaka u jedinstvu 

nastave i istraživanja. Sveučilište mora biti i most za 

prijenos svjetskih iskustava i rezultata u procesu europskih i globalnih 

integracija, s posebnom ulogom u reintegraciji hrvatske 

mladeži i stručnjaka iz iseljeništva. 

Da bi uspješno ostvarivao te strateške ciljeve. Šumarski 

fakultet se mora obnavljati i modernizirati, te prilagodavati 

promjenama u svijetu, a posebno novim potrebama i zahtjevima 

hrvatske države. Te promjene moraju se temeljiti na postojećem 

realnom stanju, srednjoeuropskoj tradiciji hrvatskog sveučilišta, 

ali i prihvaćenim načelima organizacije modernog sveučilišta. 

U sklopu toga Šumarski fakultet ima svoje izražene posebnosti 

koje treba uzeti u obzir pri osmišljavanju i realizaciji puta u 

moderno sveučilište, a to su: povijesno naslijeđe, iseljavanje 

visokoškolovanog kadra, poratni problemi i posebice materijalni 

problemi. Ove posebnosti kriju u svojoj pozadini razloge zbog 

kojih Šumarski fakultet mora za svoj razvoj te razvoj znanosti 

odabrati sebi svojstven put. 

Koncepcija razvoja Šumarskog fakulteta temelji se na 

postojećoj situaciji i dugoročnoj projekciji potreba pojedinih 

struka (šumarska i drvnotehnološka) i povezanih ustanova u skladu 

s njihovim razvojem i potrebama hrvatskog naroda. 

10 / Časopis Hrvatske sume

Takva projekcija razvoja temelji se na osnovnim ulaznim 

podacima: 

• broju dodiplomskih studenata po strukama (šumarska i 

drvnotehnološka), 

• broju poslijediplomskih i doktorskih studenata po strukama, 

• potražnji za stručnjacima s visokoškolskom diplomom 

• promjenama ustroja, osnivanja novih odnosno ukidanju ili 

transformiranju postojećih programa, 

• predviđenoj infrastrukturi - objektima studentskog i 

nastavničkog standarda, učiniocama, knjižnicama, itd. 

• dugoročnim promjenama u znanosti i tehnologiji, razvoju 

novih i multidisciplinarnih studija i istraživanja. 

Iz tih razloga upravo izrađujemo novi nastavni plan za program 

diplomiranih inženjera šumarstva koji će trajati devet semestara 

i time ćemo ga izjednačiti s istovjetnim europskim šumarskim 

programima nastave. Moramo konstatirati da Šumarski 

fakultet u Zagrebu spada, ovo govorim bez lažne skromnosti, u 

vodeće šumarske fakultete u Europi, a ova neophodna promjena 

nije izvršena isključivo iz razloga administrativnog nerazumijevanja 

potrebe. 

Što se tiče nastavnog programa kojim obrazujemo diplomirane 

inženjere drvne tehnologije, on se izvodi prema novom nastavnom 

programu od osam semestara koji je prilagođen 

europskim i američkim standardima, a upravo smo pred izradom 

novog paralelnog programa za obrazovanje diplomiranih 

inženjera, dizajnera-projektanta stanovanja, s jakim naglaskom na 

osmišljavanje i projektiranje kućnih ambijenata uz naglašeni 

marketing i business. 

Ova temeljna polazišta su posljedica našeg ugleda i srateške 

važnosti šumarske i drvnotehnološkc struke za budućnost 

hrvatskog naroda i gospodarstva. Uvjeren sam da će Šumarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dalje ostati moderni i kvalitetni 

fakultet te da će i dalje ostati stožerni šumarski fakultet svih 

Hrvata u okviru duhovne i materijalne obnove hrvatskog naroda 

i države. 

Jedan od osnovnih uvjeta za prijelaz s 

nacionalnog na globalno tržište jest 

poticanje konkurencije. U budućnosti bit 

će sve manje protekcionizma, zaštite 

»nacionalnih« proizvodnja. Povijest 

pokazuje da u zaštićenim granama nije 

zabilježen razvoj 

Iz tih razloga posebno ističem da nam treba Šumarski fakultet 

u Zagrebu, i da će nam u budućnosti, bez obzira na 

trenutačnu situaciju, trebati diplomirani inženjeri šumarstva i 

drvne tehnologije, jer si ne mogu promisliti Hrvatsku u kojoj u 

šumarstvu i preradi drva Hrvati rade samo niskokvalificirane poslove, 

a da diplomirani inženjeri koji upravljaju sustavom dolaze 

sa stranih sveučilišta. To bi bio povrat u povijest prije osnivanja 

Gospodarskog učilišta u Križevcima. 

- Možemo li biti zadovoljni odnosima u trokutu Ministarstvo 

znanosti, Fakultet i šumarska praksa? 

Ovo pitanje zaslužuje iscrpnu i vrlo složenu elaboraciju, što 

je u ovom slučaju ograničeno prostorom u vašim novinama. No, 

na simbolično i figurativno pitanje o trokutu, moram istaknuti da 

se ovdje ne radi o trokutu, ovdje se radi o mreži odnosa između 

puno većeg broj subjekata. Tu svakako treba dodati Ministarstvo 

poljoprivrede i šumarstva. Hrvatsku gospodarsku komoru, 

Šumarski institut a posebno ističem da Šumarski fakultet pripada 

organizacijskom ustroju Sveučilišta u Zagrebu. Uz to Šumarski 

Bez ulaganja u novu tehnologiju 

budućnost hrvatskog izvoza postaje vrlo 

upitna, i u količini i u kakvoći. U 

protivnom, jedino što će inozemnim 

tržištima biti zanimljivo jesu sirovine 

fakultet u .svom ustroju ima i dva različita odsjeka. Iz tog aspekta 

moram istaknuti da u takvoj matričnoj organizaciji postoji niz 

odnosa i situacija kada se istovremeno pojavljuju i moraju 

zadovoljiti zadaću koja zbog vremenske nesinkronizacije 

iscrpljuje naše kadrovske resurse u neracionalnom korištenju 

potencijala. Također dolazi do zadataka i zahtjeva sa suprotnim 

predznacima, pa često dolazi do konfliktnih situacija u kojima bi 

znanost trebala imati odlučujuću riječ. 

Napominjem da je matrična struktura u kojoj se nalazimo 

najkompleksniji i nakonfliktniji organizacijski mehanizam, i to iz 

razloga što u njoj svi subjekti nastoje maksimizirati nekoliko strategijski 

važnih, ali različitih zahtjeva odjednom. 

Na osnovi toga, mogu govoriti isključivo o pojedinačnim 

odnosima Šumarski fakultet-Ministarstvo znanosti i tehnologije i 

Šumarski fakultet-»Hrvatske šume« p.o. Tu posebno ističem da 

sustav znanstvenih projekata koji se realiziraju ugovaranjem s 

Ministarstvom znanosti funkcionira na jedan, a s »Hrvatskim 

šumama« p.o. na drugi način. 

Smatram da bi se za uspješnije funkcioniranje matričnih 

odnosa između velikog broja navedenih subjekata prvenstveno 

trebalo izraditi osnovu dugoročnog razvoja šumarstva i preradbe 

drva Hrvatske i nakon toga raditi na zajedničkim ciljevima kroz 

sinkronizaciju svih istraživanja. Za to bi po meni trebalo osnovati 

jedno koordinacijsko vijeće od najistaknutijih stručnjaka. 

Nacionalna je obveza i narav znanstvenika da se prihvati 

zadaće promišljanja gospodarskog razvitka, analize gospodarskih 

okolosti i aktivno sudjeluje u formuliranju nacionalnih ciljeva, i 

tu vidim svoju ulogu i ulogu znanstvenika Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu. 

- Kakvi su odnosi Fakulteta s poduzećem »Hrvatske 

šume« i imate li neke prijedloge za kvalitetniju suradnju? 

Ovo je pitanje povezano s prethodnim, pa ću ga sada detaljnije 

objasniti. Smatram da su postojeći odnosi postavljeni na 

odličnim načelima kojih se i dalje treba držati. Polazište tih temelja 

ogleda se u definiciji šumarstva, kao znanosti, struke i 

umijeća gospodarenja i čuvanja šuma te s njima povezanog 

zemljišta za trajno dobro gospodarstva, društva i okoliša. Tu posebno 

želim istaknuti šumarstvo kao znanost i struku. Često je to 

nedjeljivo. Na osnovi toga, osvrnut ću se s isključivo svojom 

ocjenom pojedinih odnosa. 

Znanstveno-istraživački rad - smatrani da je postojeći 

model suradnje dobar i da daje očekivane rezultate. Međutim, 

mislim da bi u budućnosti oblikovanje projekata trebalo svesti na 

manji broj dugoročnih i veći broj kratkoročnih projekata u suglasnosti 

s programom razvoja šumarstva Hrvatske, s tim da bi 

dugoročni projekti bili pretežito fundamentalnog značaja, a 

kratkoročni stručnog. Financijska valorizacija projekata trebala bi 

težiti u modelu financiranja prema stvarnim troškovima i značaju 

projekta na uštrb sustava, tzv. glavarina, prema broju istraživača i 

kompromisa. 

Uz to trebalo bi uključiti potrebe Ministarstva znanosti i tehnologije, 

te Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te tako objedinjene 

zahtjeve postaviti kao prioritetne. 

Publicistička i izdavačka djelatnost - smatram da je 

postojeći model izvrstan i osobno ga ne bih mijenjao. 

Stručni rad - smatram daje postojeći model odgovarajući, 

ali isto tako smatram da bi i jačim angažiranjem znanstvenika bio 

učinkovitiji. 


Poslijediplomski i specijalistički studiji - zalažem se za 

smišljeno vođenje razvoja šumarstva tako da se šumarstvo kvalitetno 

izgradi kao sustav koji uči. Ta zadaća je ostvariva samo s 

ljudima koji stalno uče i neprekidno vrše korekcije nepoželjnih 

stanja i promjena. 

Iz tih razloga smatram da je potrebno izraditi dugoročne 

potrebe trajnog obrazovanja diplomiranih inženjera šumarstva i 

drugih, te postaviti obveze da se svi djelatni šumarski inženjeri 

specijaliziraju odnosno znanstveno usavršavaju kroz poslijediplomske 

studije. Ovo obrazlažem iskustvima američkog i europskog 

šumarstva. 

Terenska nastava studenata šumarstva s ponosom 

ističem izvanrednu suradnju i svekoliku pomoć šumarskih 

stručnjaka iz poduzeća »Hrvatske šume« p.o. pri izvođenju i organiziranju 

nastave. Tu se najčešće stvara i održava struka. 

Ostala suradnja - ovo ^^^^^^^^^^^^^^^^^^ 

pitanje sam ostavio za kraj i 

pomalo je nedefinirano, ali Zauzimam 

ostavlja mogućnosti i poziv svim 

šumarima za poboljšanja i 

razvijanje suradnje između Šumarskog 

fakulteta i poduzeća 

»Hrvatske šume«. Iz tih razloga 

predlažem da oformimo obvezu 

tzv. okruglih stolova na kojima "^^^^^^^^""^^^^^^^^ 

bi se unapređivali odnosi iz područja suradnje. 

Na kraju moram istaknuti da sam osobno vrlo zadovoljan 

suradnjom s djelatnicima »Hrvatskih šuma«. 

Kao profesor organizacije i ekonomike, možete li prokomentirati 

sadašnje stanje u drvnoj industriji i bi li »Hrvatske 

šume« trebale mijenjati svoj odnos prema toj grani 

gospodarstva? 

To su u stvari dva pitanja. 

Kao prvo želim istaknuti daje pojam drvna Industrija arhaičan 

a često i neodređen termin, a ne odražava čak ni statističke 

pojmove koje pratimo u godišnjacima raznih zemalja, pa i naše. 

Iz tih razloga prvo želim pojasniti da po nacionalnoj klasifikaciji 

ne postoji drvna industrija nego: 

• preradba drva i proizvodi od drva 

• proizvodnja namještaja 

• proizvodnja celuloze, papira i kartona, proizvoda od papira 

i kartona itd. 

Iz tih, a i nekih drugih razloga, ako se uključi i trgovina drvom 

i drvnim proizvodima, te distribucija, može se možda govoriti 

o drvnom gospodarstvu. 

Drugo, Hrvatska je mala zemlja i mora biti visoko integrirana 

u svjetsko tržište. Rast izvoza je pretpostavka i oživljavanje 

gospodarske aktivnosti. Domaće tržište je premaleno za sve koji 

bi samo na njemu htjeli opstati. 

Drvno gospodarstvo je bitan segment gospodarstva naše 

zemlje. Svoj razvoj osniva na iskorištavanju domaćih prirodnih 

resursa (drvna sirovina). Tradicionalno je izvozno usmjereno. U 

operacionalizaciji smjernica gospodarskog razvoja Hrvatske i 

utvrđivanju strategije i politike revitalizacije drvnog gospodarstva 

s ekonomskog stajališta osobito značenje imaju ova njezina obilježja: 

1. vrlo visok udio domaće sirovine u proizvodima svih faza 

priredbe; 

2. trajna izvozna usmjerenost; 

3. dugoročna tendencija porasta potražnje proizvoda svih 

faza preradbe u .svijetu; 

4. široka disperzija poduzeća i profitnih centara u županijama 

R. Hrvatske; 

5. mogućnost visokog stupnja zapošljavanja u malim mjestima, 

gdje je to jedini izvor prihoda stanovnika, gdje nema infrastrukture, 

ostalih sirovina, stručnog osoblja i si. da bi se organizirala 

neka druga proizvodnja (model kombinacije individualne i 

poljoprivredne proizvodnje i preradbe drva); 

se za promjenu trgovanja 

između šumarstva i preradbe drva, za 

ugovaranje sirovine višegodišnjim 

ugovorima ili koncesijama dobivenim 

licitacijom 

6. relativno niska vrijednost ulaganja u pojedinačne proizvodne 

objekte i po zaposlenome; 

7. ekološki relativno čista djelatnost. 

Nesumnjivo je da su do sada ostvareni učinci drvnog gospodarstva 

velikim dijelom rezultat komparativnih prednosti (velik 

udio domaćih sirovina, relativno niska ulaganja u pojedine objekte 

itd.). No, te tzv. komparativne prednosti nisu dovoljne za 

daljnji opstanak i razvoj. Otuda i potreba za analizom konkurentskih 

sposobnosti u budućnosti. 

Provedena strateška analiza drvnog gospodarstva kao postupak 

za razumijevanje strateškog položaja drvnoga gospodarstva 

dala je uvid u sve ključne čimbenike koji utječu na sadašnju i 

buduću konkurentnost pojedinih podsektora. Osnovu strateške 

analize činila je analiza okruženja sektora i analiza glavnih resursa 

drvoprerađivačkih poduzeća, odnosno njihovih strateških spo- 

^^^^^^^^^^^^^^^^^ sobnosti, te je dala odgovore na 

sljedećih pet pitanja: 

1. Kakva je industrijska 

struktura sektora? 

2. U kojim strateškim segmentima 

konkuriraju hrvatski 

izvoznici drva i drvnih proizvoda? 

3. Koji su strateški segmenti 

atributivni za izvoznika? 

"^^^^^^^^^^^^^"^^^ 

4. Koji su osnovni činitelji uspjeha drvnih izvoznika? 

5. S obzirom na evoluciju industrijske strukture preradbe 

drva, kakve su mogućnosti poduzeća preradbe drva u postojećim 

i novim strateškim segmentima, te koji su novi kritički činitelji 

uspjeha u tim proizvodnjama? 

Na osnovi toga može se konstatirati da se konkurentnost 

hrvatskog drvnog gospodarstva može postići oblikovanjem 

odgovarajuće politike gospodarskog restrukturiranja. Drvno gospodarstvo 

ima instalirane kapacitete za proizvodnju gotovo svih 

drvnih proizvoda za primarnu, doradnu i finalnu fazu. Instalirani 

kapaciteti Hrvatske dvostruko su veći od mogućih privatnih kapaciteta 

(potražnje) domaćeg tržišta, a u proizvodnji ambalažnog 

papira i trostruko veći. 

U uvjetima kada razvijeni svijet možda već dolazi do granica 

mogućnosti tehnološkog razvoja te povećava proizvodnost nalaženjem 

novih modela, tehnika i organizacija upravljanja, hrvatsko 

je drvno gospodarstvo suočeno s ograničenjima koja proizlaze 

iz zastarjelosti tehnologije opreme i strojeva. U ovom se trenutku 

opravdano može reći da je osuvremenjavanje domaće industrijske 

prerade drva preduvjet svih pretpostavki ne samo za 

povećanje konkurentnosti na svjetskom tržištu, povećanja 

proizvodnje i izvoza, nego i za opstanak na već osvojenim 

tržištima. 

Najgora posljedica do koje bi mogla dovesti tehnološka zastarjelost 

hrvatske industrije jest eliminacija hrvatskih proizvoda s 

već osvojenih tržišta. Produktivnost starih strojeva više se ne 

može povećavati, kvaliteta se eventualno može poboljšati 

uvođenjem novih sustava osiguranja kvalitete, a cjenovna se 

konkurentnost gubi upravo na slabijoj proizvodnosti. 

Očito je da bez ulaganja u novu tehnologiju budućnost hrvatskog 

izvoza postaje vrlo upitna, kako u količinskom tako i u 

kvalitativnom smislu. Bez modernizacije industrijske proizvodnje, 

jedino što će inozemnim tržištima u Hrvatskoj ubuduće biti 

zanimljivo jesu sirovine, koje već sada čine dobar dio našeg 

izvoznog proizvoda. 

Stoga definirnje resursne politike dobiva još veće značenje. 

Analizom svekolike industrijske proizvodnje u našoj zemlji mogu 

se izvesti sljedeći zaključci o: 

• prekapacitiraiiosti pilanske proizvodnje, 

• prevelikom pojedinačnom kapacitetu i nefleksibilnosti finalne 

proizvodnje, 

• nedostatku marketinga i distribucijskih kanala, 

• slabom domaćem tržištu nabave (velikom uvozu reprodukcijskog 

inaterijala). 


• nepostojanju proizvodnje visokotehnoloških alatnih 

strojeva za obradu drva (kompletna orijentacija na uvoz alatnih 

strojeva). 

Pritom se odmah postavlja pitanje može li se uopće doći do 

proizvodnje svjetske kvalitete bez odgovarajitćih alatnih strojeva i 

bez odgovarajućeg alata svjetske klase. Kao zaključak se nameće 

odgovor da industrija mora, kad prestane biti područje spretnih 

majstora i postane područje što se oslanja na visoku znanost, 

imati sofisticiranu kompletnu infrastrukturu ili se mora vratiti 

spretnim majstorima, što praktički znači da će se današnja preradba 

drva podijeliti na industrijsku preradbu drva i obrtništvo. 

Struktura izvoza drvnog gospodarstva vrlo je promjenjiva iz 

godine u godinu, pa se ne može govoriti o tendencijama, već o 

stanju koje upućuje na zaključak da je izvoz velikim dijelom 

nužnost, a ne orijentacija na više stupnjeva obrade. Uglavnom 

i:dio primarne preradbe iznosi cea 40%. Smatra se da je to vrlo 

nepovoljan strukturni pokazatelj. To znači da će drvno gospodarstvo 

svoj opstanak i dalje morati vezati za izvoz proizvoda i usluga 

na svjetsko tržište ali višeg stupnja obrade. Pri tome treba promijeniti 

i odrediti ciljeve na novi način i povećati uki:pni izvoz i 

poboljšati strukturu izvoza uz korist proizvoda i usluga višeg i 

visokog stupnja obrade te višeg stupnja kvalitete proizvoda, uz 

izuzetno jaku racionalizaciju troškova, što bi omogućilo ulaz 

proizvoda u više cjenovne razrede te omogućilo ostvarivanje profila 

koji će poticati razvoj. 

Uz to, potrebno je istaknuti kada se govori o drvnom gospodarstvu 

da profit stvara proizvod i pojedino poduzeće a ne grana 

ili grupacija, te tu treba razlikovati uspješne od neuspješnih 

poduzeća. Svako poopčavanje i uprosječenje ukupnog stanja vodi 

u zablude. Mi danas u drvnom gospodarstvu imamo uspješnih i 

neuspješnih poduzeća, programa i proizvoda. 

Drugo, kada se govori o odnosu prema šumarstvu mora se 

posebno promatrati odnose u I. skupini preradbe drva, a posebno 

u III. grupi proizvodnje, jer se tu radi o bitno različitim interesima 

i odnosima između šumarstva i preradbe drva. 

Postavlja se hipotetično pitanje je li moguće predvidjeti sve 

moguće uočene i identificirane probleme i intenzitet odnosa prema 

navedenim skupinama ili to treba spustiti na razinu pojedinog 

poduzeća. Jedno je sigurno, da postoje određeni problemi i odnosi 

koji se moraju rješavati na višoj a niz drugih problema na nižoj 

razini suradnje. Isto tako je sigurno da su to odnosi zajedništva i 

suprotnih interesa na dugoročnoj osnovi. Međutim, jedno je sigurno 

- upravljanje i iskorištavanje obnovljivih prirodnih resursa 

postaje prvorazredan problem u pokušaju stvaranja novog odnosa 

prema nacionalnoj politici upravljanja prirodnim resursima. Zato 

je potrebno raskinuti sa starom logikom prema kojoj će država 

regulirati cijene sirovina, rokove plaćanja, odobravati ili obustavljati 

uvoz, ili stimulirati izvoz. 

Jedan od osnovnih uvjeta za prijelaz s nacionalnog na globalno 

tržište jest poticanje konkurencije. Zato konkurenciju ne treba 

ograničavati, već poticati. To znači da će u budućnosti biti sve 

manje protekcionizma, zaštite »nacionalnih« proizvodnja. Povijest 

pokazuje da u zaštićenim granama nije zabilježen razvoj. Upravo 

slobodna trgovina potiče nacionalnu proizvodnju na inoviranje i 

učinkovitije djelovanje u sklopu cjelokupnog tržišta. 

Supstitucija uvoza i ograničenje izvoza drvne sirovine do 

sada se smatralo dobrim putem prema razvoju preradbe drva u 

nas. Koncepcija zaustavljanja uvoza i »pomoć« domaćim 

poduzećima da počnu proizvoditi istu robu i tako stranu proizvodnju 

zamijene domaćom zastarjela je. Ograničavanje uvoza nigdje 

gdje je iskušano nije uspjelo. Budući da su djelovali na 

zaštićenim tržištima, domaći proizvođači nikada nisu postali 

djelotvorni. Koreja, Tajvan i Singapur pokazali su put prema 

djelotvornosti - razvoj putem izvoza i otvorenosti tržišta. Da bi 

poduzeća mogla izvoziti na svjetsko tržište, morala su postati 

učinkovitija, a kad su jednom to postala, tu su sposobnost mogla 

prenijeti i na domaće tržište. 

To ujedno znači da bi se strategija u preradbi drva trebala 

osnivati ne samo na tzv. komparativnim prednostima, nego bi se. 

naprotiv, korištenjem komparativnih prednosti trebala uspostaviti 

strategija konkurentnih prednosti. To znači da će u preradbi drva 

u budućnosti konkurencijske prednosti na svjetskom tržištu sve 

više ovisiti o novim proizvodima, njihovu dizajnu, višem stupnju 

obrade, novim tehnologijama te novim oblicima distribucijskih 

kanala. 

Prihvaćanjem kriterija svjetskog tržišta poduzeća za preradu 

drva trebalo bi usmjeriti na to da povećavaju kvalitetu proizvoda 

kao i proizvodnost, a to se ne može bez tehnološke preobrazbe. 

Današnja izvozna orijentacija pokazuje da se prema izvozu 

najčešće odnosilo kao prema općem cilju, danom samome sebi. 

Izvoz se pretvorio u cilj radi preživljavanja, a to je uvjetovalo 

neodgovarajuću izvoznu strukturu. 

U razvoju utemeljenom na izvozu dostupnost tržištu ključna 

je točka. Poduzeća za preradbu drva moraju se organizirati tako 

da prihvate koncepciju »veće konkurentnosti«, a ne da se govori o 

»komparativnim prednostima« preradbe drva kao pretpostavci 

razvoja. 

Poznato je daje u prošlosti bilo zemalja koje su se obogatile 

korištenjem ili preradbom prirodnih resursa. Međutim, s obzirom 

na dugoročne trendove kretanja cijena i korištenje prirodnih 

resursa nije vjerojatno da će na popis najbogatijih zemalja ući 

samo zbog obilja prirodnih resursa. 

Na osnovi toga zalažem se za uvođenje tržišne koncepcije u 

svim mogućim odnosima između šumarstva i drvnog gospodarstva, 

zalažem se za dosljedno definiranje vlasništva i u šumarstvu 

i u preradi drva, te u restrukturiranju drvnog gospodarstva i 

šumarstva vidim izlaz iz današnjih po meni neprihvatljivih odnosa 

i želja za administrativnim reguliranjem odnosa. 

Također se zalažem za promjene načina trgovanja između 

šumarstva i preradbe drva, jer postojeći, po meni, nije 

odgovarajući. Zalažem se da se na osnovi inozemnih iskustava 

primijeni ugovaranje sirovine putem višegodišnjih ugovora ili 

koncesija dobivenih licitacijom i time omogući vlasnicima primarnih 

kapaciteta u preradbi drva potrajno gospodarenje, jer ulaganje 

u primarne kapacitete bez osiguranja sirovine je promašena 

investicija. Uz to sam za donošenje novih normi za šumske sortimcnte 

i njihovu dosljednu primjenu. 

Time bi se postigle realne cijene i za kvalitetnije i za manje 

kvalitetne sortimente, a njihovo reguliranje i cijenama dovelo bi 

do prestrukturiranja drvnih proizvođača, jer se zbog 

neodgovarajućih cijena svi natječu za svu sirovinu. 

Time se ujedno sprečava ujednačavanje i uprosječivanje 

pojedinih poduzeća za preradbu drva i naprotiv povećava se 

njihova konkurentska sposobnost uz minimalne državne instrumente 

ili utjecaje ma kojeg organizacijskog ustroja. 

Zagovarajući iznesene postavke kao preduvjet suvremenog 

razvoja gospodarskog sustava šumarstva i drvnog gospodarstva 

nisam mogao govoriti o svim postupcima i načinima te Vam i 

ubuduće stojim na raspolaganju po bilo kojem od navedenih 

problema. 


NATJECANJA 

U Austriji održano svjetsl

strojenom zboru natjecatelja visoko podignuti našu, hrvatsku zastavu. 

Tom prigodom grad i građani su upriličili dojmljivu svečanost 

s glazbom, povorkom, špalirima, t'olklorom i narodnim 

veseljem. Svečano raspoloženje se nastavilo na večeri u sportskoj 

dvorani dodjelom diploma i pehara te darovima sponzora. Zanimljivo 

je spomenuti da je jedan od najznačajnijih sponzora i donatora 

mnogih ekipa, firma »Stihl«, zapazila motornu pilu »Stihl 0 

64«, kojom je Darko Paulič obarao stablo te mu uručila prigodan 

dar. 

U ukupnom plasmanu u obaranju stabla natjecatelj Ilija 

Lukić osvojio je deveto mjesto, što je izvrstan rezultat, dok je u 

ovoj disciplini podbacio Antun Aleksič, osvojivši 73. mjesto. 

Obaranje stabla po novim međunarodnim pravilima bila je 

novost za naše natjecatelje, jer se radilo na živom stablu a ne na 

modelu. Premda su se tako natjecali prvi put, dva naša natjecatelja 

bila su uspješna. Treći natjecatelj, Antun Aleksić, bio je zatečen 

stablom crnogorice, mekog drva, i bojao se da ne prepili 

prijelomnicu. Zato čini pogrešku te kod usmjeravanja stabla dva 

puta ponavlja radnju »probadanja« vodilicom, koristeći u dva 

maha klin i sjekiru, čime gubi na vremenu i preciznosti. Doduše, 

i njegovo stablo pada svega 128 cm od markacije. Na lošiji rezultat 

vjerojatno je utjecalo i dugo vrijeme čekanja na red, jer je u 

svojoj grupi bio posljednji, a čekalo se od 9 do 16 sati. 

U svom radnom stažu sva ti natjecatelja rade sječu i izradu 

na tvrdim listačama, pa im susret s mekim drvom crnogorice remeti 

preciznost. Tome pridonosi i snaga motorne pile Stihl 0 64, 

koju si: naši natjecatelji izabrali. Bile su odabrane najteže i najjače 

motorne pile, među svim motornim pilama koje su koristili drugi 

natjecatelji. Premda je takva pila još odgovarajuća za disciplinu 

obaranje stabla, bit će dosta presudan takav odabir u ostalim disciplinama. 

Za disciplinu obaranje stabla mogli bismo konstatirati da je 

najstručnija (»najšumarskija«), blisko vezana uz svakodnevni rad 

naših .sjekača. Zato možemo zaključiti da im je postignuti rezultat 

izvanredan. 

Uspoređujući zaštitnu odjeću, obuću, alate, kacigu i potreban 

pribor s drugim ekipama, valja naglasiti da su mnoge ekipe, 

osobito srednjoeuropske i nordijske, praćene sponzorima, 

proizvođačima zaštitne odjeće, obuće i opreme, koji su se gotovo 

natjecali u isticanju firnkcionalnosti, praktičnosti i dizajnu. Pored 

nužne funkcionalnosti, naglašavan je športski imidž natjecatelja. 

Poligon je odabran u šumskoj kulturi obične smreke, starosti 

oko 80 godina, ujednačenog promjera i visine, prorijeđene do 

moguće razine za nesmetano obaranje. U našim uvjetima teško bi 

se mogla naći takva sastojina, kultura crnogorice. 

Zamjena lanca, okretanje vodilice 

Natjecanje u tri discipline održane su na borilištu, trgu 

ispred gradske vijećnice u Gmunđenu (Gmunden - Rathausplatz). 

Na povi.šenom podiju održavalo se natjecanje u zamjeni lanca, 

okretanju vodilice. Naši natjecatelji su po osvojenim bodovima 

slijedeći: 

1. Ilija Lukič 77 bodova, 2. Darko Paulič, 73 boda, 3. Antun 

Aleksić, 21 bod 

Najviši broj bodova u ovoj disciplini je 116, a zadatak je 

učinjen u roku 16 sekundi, bez ijednog kaznenog poena, na 

motornoj pili I. kategorije (laka pila nužno duge vodilice, zub 

lanca okruglog profila). Premda je to disciplina s najmanjom 

mogućnosti osvajanja bodova, važna je stoga što se tako postavljenim 

lancem i vodilicom trebaju završiti dvije iduće discipline, 

kombinirani i precizni rez. IVloglo bi se reći da smo u toj disciplini 

kao ekipa i pojedinci bili medu najlošijima, što zaslužuje poseban 

komentar. 

U zaiTijeni lanca i okretanju vodilice traže se od natjecatelja 

znatne motorne sposobnosti, brzina pokreta, preciznost i dugo 

uvježbavanje. Na rezultat utječe težina i oblik motorne pile, 

dužina vodilice i lanca, fizička konstitucija i starosna dob natjecatelja. 

Naši natjecatelji nisu imali dovoljno vremena za vježbanje 

ove discipline, upotrcbljeni su novi lanac i vodilica, nova teška 

Najstariji naš natjecatelj bio je sjekač Antun Alehsić 

Snimio: J. Zelić 

Darko Paulič' - najmlađi u ekipi Hrvatske - tijekom zamjetic lanca 

Snimio: /. Zelić 

Prevoditelj piof 

^»l/ L jnlhu uka izvještaj o nziiltattnia u divipltni »piecizni 

rez« 

pila, s dugom vodilicom, nedovoljno razrađenih dijelova, matica 

i navoja. Neki od vrhunskih majstora su dotjerali ovu disciplinu 

do savršenosti, studirajući svaki pokret tijela i ruku uz istovremeno, 

paralelno obavljanje nekih pokreta i radnji. 

Točno su utvrdili položaj i nagib pile, alata, motoriku i 

redoslijed radnji. Mahom su to mlađi ljudi, njegovanih ruku i 


Ilija Liikić lijekom kresanja ^rana 

Snimio:]. 

Zelić 

prstiju, došli iz škola za obuku šumskih radnika i laboratorija za 

studij pokreta pri radu motornom pilom. Naši natjecatelji došli 

su iz sječine, s radnog zadatka. Jedan od njih je još prethodnog 

mjeseca obavio sječu i izradu 400 kubika drvnih sortimenata. 

Budući da je za ukupan plasman važan svaki bod, nužno je u 

budućnosti ovoj disciplini posvetiti više pozornosti. 

Kombinirani prerez stabla 

Kombinirani prerez stabla odvijao se neposredno nakon 

promjene lanca i okretanja vodilice. Traži se brzina izvođenja, 

preciznost prereza i protokol ponašanja u borilištu (prijenos pile 

od člana sudačke ekipe, ulazak na poziv suca, nošenje kacige i 

zaštitnih rukavica, štitnik na lancu motorne pile, pribora za prvu 

pomoć, polazak sa startne linije), a moguće je osvojiti 200 bodova. 

Najbolji natjecatelj je osvojio 194, a naši natjecatelji imali su 

ovakav redosljcd: 

1. Antun Aleksić, 169 bodova, 2. Ilija Lukić, 153 boda, 3. 

Darko Paulić, 109 bodova. 

I ovdje su naši natjecatelji bili zatečeni »lakoćom« prereza 

crnogoričnog drva. Stoga se dogodila pogreška kod Darka Paulića 

pri spajanju gornjeg s donjim rezom, kada mu je vodilica »za 

dlaku« propala ispod zeleno označene spojne linije. To je donijelo 

kaznu od 50 bodova. 

Natjecatelju Iliji Lukiću se u ovoj disciplini dogodio drugi 

»peh«, jer mu se usred kombiniranog prereza na prvom trupcu 

ugasila motorna pila, koju je ponovno startao u četvrtom 

pokušaju. Unatoč tome, naš natjecatelj je u solidnom vremenu i 

precizno obavio zadaću. 

Premda su organizatori dali obvezu da će svakom natjecatelju 

osigurati jednake uvjete, moglo se konstatirati da su 

pogoršani vremenski uvjeti, pljusak s gradom u vrijeme obavljanja 

kombiniranog prereza kod Darka Paulića utjecali na djelić 

nepažnje kod spajanja gornjeg reza. 

Mjerenje preciznosti može u ovoj disciplini ovisiti o subjektivnosti 

sudaca. Mjeri se na milimetar točno, a samo malo veći 

pritisak »šublera« u meko drvo može dati razliku od 2 mm. 

Nova, »ncuhodana« motorna pila može izazvati teže startanje 

poslije nesmotrenog gašenja za vrijeme rada. To se dogodilo i 

natjecatelju Antunu Aleksiću, pred disciplinom preciznog prereza. 

Treniranje valja izvoditi na istoj vrsti drva kakva če biti na 

natjecanju. Naši su trenirali na oljuštenim trupcima bukve. 

Važno je posvetiti pažnju zatcgnutosti lanca, jer suci po svojoj 

Proglašenje pobjednika u disciplini »kresanje grana« u gradiću Riedii (Gornja 

Austrija) 

Snimio:]. Zelić 

subjektivnosti mogu konstatirati daje lanac nedovoljno zategnut 

i kazniti natjecatelja sa 50 bodova. 

Precizni rez 

Disciplina precizni rez slijedila je odmah nakon discipline 

kombinirani rez. Pored drugih međunarodnih sudaca u ovoj disciplini, 

sudačku zadaću dobio je i naš tehnički vođa ekipe Ivan 

Hodić, dipl. ing. šum. Mjeri se brzina i preciznost reza. Maksimalni 

osvojen broj bodova je 222, Naši natjecatelji osvojili su 

sljedeći broj bodova: 

1. Darko Paulić 148 bodova, 2. Ilija Lukić, 140 bodova, 3. 

Antun Alesić, 127 bodova 

I ovu disciplinu su naši natjecatelji vježbali na furnirnom 

trupcu tvrdog liščara bukve, a natjecanje je provedeno na tritpcu 

smreke. Poslije obilnog pljuska, na mokrom borilištu, natjecatelj 

Ilija Lukić je na klizavoj dasci, pri izvlačenju pile iz drugog propiljka, 

dodirnuo lancem dasku izvan polja mjerenja, no dovoljno 

za negativnih 50 bodova. I za ovu disciplinu može biti odlučan 

izbor motorne pile. Natjecatelji su koristili motorne pile 

proizvođača Stihl, Husqvarna, Jonsereds i Solo. Motorne pile 

razne snage, težine i dužine vodilice, često puta podešene na 

odgovarajući (uglavnom veći) broj okretaja radilice, bile su 

konkurentne našim pilama Stihl 064. Zanimljiva je usputna primjedba 

jednog međunarodnog suca našem natjecatelju: »Rezultat 

je dobar, premda ste upotrijebili dosad najtežu pilu u ovoj disciplini«. 

I u ovoj disciplini važna je dugotrajna vježba, usklađenost 

pokreta i položaja tijela. 

Kresanje grana 

Kresanje grana se održavalo posljednjeg dana natjecanja, 23. 

svibnja, u gradu Rcidu, na poliginu pripremljenom unutar kruga 

Reider Messe (poljoprivrednog sajma). 

Za svakog natjecatelja osigurano je jedno stablo. I ova disciplina 

je modificirana po novim međunarodnim pravilima. Na 

deblu smreke s korom usađene su grane slučajnim rasporedom 

na gornjoj površini, u opsegu 240°. Grane su modelirane, tokarene 

od bukve, s promjerom 960 mm. Naši natjecatelji su vježbali 

na modelu koji nije imao navedene karakteristike. I ova disciplina 

je bila svakodnevnim šumarskim operacijama sječe i izrade, te je 

bodovana sa znatnim brojem brodova. Maksimalno su osvojena 

434 boda, a naši natjecatelji imali su sljedeći broj bodova: 

1, Antun Aleksić, 366 bodova, 2. Darko Paulić, 352 boda, 3. 

Ilija Lukić, 338 bodova. 


Vozač-serviser Boris Pahanić (u naočalama) promatra startanje motorne pile 

Snitnio: J. Zelić 

Sjekač Darko Paulić - šesti u ukupnotn plasmanu u 

disciplini obaranja stabla 

Snimio: J. Zelić 

Pored motorne pile, prikladne dužine vodilice, lanca 

određene dužine zuba i profila zupca, odlučnu ulogu u kresanju 

grana ima vježba položaja tijela, pokreta, hoda i preciznosti reza 

grane. Zanimljivo je spomenuti daje ukupni pobjednik Svjetskog 

natjecanja, Nizozemac John van Kampen, pored brzine okresao 

grane tako da ni najednom mjestu nije oštetio koru debla. Rekosmo 

daje grane majstorski »obrijao«, no za njega smo obaviješteni 

da se profesionalno bavi obukom šumskih radnika, kao učitelj 

rada. Njegove pokrete snima firma Stihl te ih laboratorijski 

raščlanjuje i studira. Koristi motornu pilu Stihl 046. Unatoč već 

iznijetim nepovoljnostima, naši su natjecatelji u ovoj disciplini 

polučili dobar rezultat i približili se broju bodova nekim natjecateljima 

koji se u ukupnom plasmanu nalaze među prvih dvadeset. 

To još jednom potvrđuje činjenicu da su za one discipline, koje 

su za šumskog radnika životne, svakodnevne, bliže za dobro 

izvođenje i na natjecanju. Vježbanje na pravom modelnom stablu 

dalo bi još bolje rezultate, te se preporučuje da za sljedeće 

međunarodno natjecanje pripreme natjecatelja započnu ranije. 

Između 28 država, s dvije austrijske ekipe, na Svjetskom prvenstvu 

šumskih radnika i 83 natjecatelja, naši natjecatelji su se plasirali 

kako slijedi: 

1. Ilija Lukič, 39. mjesto, 1355 bodova, 2. Darko Paulič, 44. 

mjesto, 1332 boda, 3. Antun Aleksić, 66. mjesto, 1095 bodova. 

U ukupnom poretku država koje su sudjelovale na 

Svjetskom prvenstvu šumskih radnika. Hrvatska je na 19. mjestu 

s ukupno osvojenih 3782 bodova. 

Pojedinačno su tri najbolja: 

1. John van Kampen, Nizozemska, 1558 bodova, 2. Arjan 

Esscnstam, Nizozemska, 1552 bodova, 3. Vesa Kurki, Finska, 

1538 bodova. 

Poredak prvih triju zemalja: 

1. Nizozemska, 4565 bodova, 2. Austrija I, 4543 boda, 3. Finska, 

4443 boda. 

Mnogo popratnih priredaba 

U ukupnom poretku navodimo neke ekipe lošije plasirane 

od naše; to su npr. Poljska, Slovenija, Rusija, Bugarska, Kanada i 

Bjelorusija. 

Uspoređujući ekipe iz zemalja istočne Europe, bivšeg 

»socijalističkog lagera« s ekipama srednje Europe i Skandinavije, 

moglo se zamijetiti razlika u kulturnoj, radnoj i natjecateljskoj 

razini. Zemlje srednje Europe su prišle natjecanju u športsko- 

radnom duhu, prethodno istrenirane i iskusne. Za ekipom Švicarske 

je pored kombibusa za prijevoz došlo kompletno voziloradionica 

za opremu, alat, odjeću i obuću iz škole za obuku 

šumskih radnika. Hrvatska ekipa je dobro obavila zadatak, časno 

reprezentirala Hrvatsku i »Hrvatske šume«. Imala je kolektivan 

duh, te dopuštala pokazivanje sposobnosti pojedinaca. Po 

društvenom komuniciranju, ljudskim vrijednostima bila je zapažena 

i s mnogim ekipama uspostavila je u relativno kratkom 

vremenu bliskije odnose (Italija, Slovenija, Estonija, Nizozemska, 

Njemačka, Austrija...). 

Pored natjecanja, uz borilišta su se odvijale druge manifestacije: 

reklamiranje i prodaja opreme za šumarstvo, suvenira i prigodnih 

poklona, odjeće i obuće. Dvije ekipe modelara drva motornom 

pilom, Austrian Timber Show i Canadian West Coast 

Logging Show, sve su vrijeme uz borilišta pokazivali svoje 

vještine u izradi skulptura iz drva. Svim natjecateljima ostat će 

nezaboravan vatromet priređen poslije svečane večere na otvaranju 

natjecanja u Toskana parku. Istog dana, neposredno poslije 

otvaranja, upriličena je za sve sudionike plovidba brodom jezerom 

Traunsee, na kojem se nalazi grad Gmunden. 

Održavanjem natjecanja na sajmu u Riedu bilo je natjecateljima 

i ekipama moguće pokazati dostignuća u poljoprivredi i 

dijelu šuiTiarstva Gornje Austrije. Uz sajam je cijeli kompleks 

zabavišta s raznim neobičnim manifestacijama. Zanimljiva je bila 

i prigodna večera pod velikim šatorom u Bierhalle, zajedno s 

mnogobrojnim posjetiteljima sajma, koji uz obilje piva i glazbu 

potiču narodno veselje. Uz tradicionalnu folklornu glazbu s valcerima 

i polkama, u dvije večeri sudionici su zabavljani dobrim 

jazzom, modernim plesom te glazbom »uz uho« po specifičnoj 

želji zemlje sudionice. 

Zanimljiva je bila priredba Canadian West Croast Loging 

Show, kao parodija na održavanje natjecanja šumskih radnika. Uz 

zavidne vještine rada motornom pilom i sjekirom, izvođači su 

zabavljali mnogobrojnu publiku, dočaravajući težak i uzbudljiv 

život drvosječe. Svečanost otvaranja i zatvaranja uveličali su padobranci 

svojim skokovima. 

Zanimanja nije manjkalo ni za priredbi: pcnjača-drvosjcča u 

prepoznatljivoj austrijskoj nošnji (s kratkim kožnim hlačama i 

naramenicama), na visoko podignuti jarbol blizu borilišta u Riedu, 

tik kojeg se vijorila hrvatska zastava. 

J. Zelić, I. Hodić, I. Tomić 


SVJETSKA ISKUSTVA 

Šumarstvo u Republici Irskoj 

Malo šuma - 

profitno šumarstvo 

0povijesnim prilikama i sadašnjem trenutku irskog šumar 

stva te posebno o načinu rada u tvrtki koja gospodari 

šumama u Republici Irskoj, Coillte Irish Forestry Board, 

hrvatskim su šumarima, rukovoditeljima i stručnim suradnicima 

u direkciji te upraviteljima uprava Hrvatskih šuma, krajem 

svibnja održali predavanje irski šumarski stručnjaci dr. Michael 

CAREV, izvršni direktor Coillte, Kevm COLLINS, šef 

informatičke službe u poduzeću i Tim HICKEV, zadužen za 

međunarodnu suradnju u Coillteu. Tvrtka Coillte Irish Forestry 

Board javno je (ne i državno) poduzeće koje gospodari irskim 

šumama. Organizacijskom strukturom i položajem u irskom 

gospodarstvu najbliže bi odgovaralo našem pojmu privatnog 

poduzeća s ograničenom odgovornošću. Irski šumari boravili su 

u Hrvatskoj na poziv Hrvatskih šuma i tijekom sedinodnevnog 

boravka obišli su šume na Medvednici te posjetili uprave šuma 

Strojno vađenje sadnica smreke u rasadniku Ballinteniple u okrugu Carloiv 

PRORAČUN 

Coillte Irish Forestry 

Board ne mora od svog 

profita na kraju godine 

ništa davati u državni 

proračun (premda, kažu irski 

šumarski stručnjaci, 

Vlada u novije vrijeme pokazuje 

interes za dividende 

u tvrtki). 

PLAN 

Dobar plan je ključ 

uspješnog poslovanja firme, 

kažu irski šumari. I 

stoga »želimo da naš plan 

bude što tanji, i realniji. 

Ako ne bi bilo tako, bili bi 

jako nesretni«. 

Koprivnicu, Split i Vinkovci. O nekim irskim iskustvima u 

gospodarenju šumama govorimo o nastavku. 

Povijest - kad nije bilo šuma 

Dr. Carey drugi put je u Hrvatskoj. Prvi put bio je još 1971. 

godine i u ovih tridesetak godina dogodilo se, konstatirao je, 

puno promjena i u njegovoj zemlji i u Hrvatskoj. 

Uspoređujući neke osnovne pokazatelje, dr. Carey je rekao 

da Hrvatska ima nešto više stanovnika nego Irska, da je 

površinom Irska veća od Hrvatske (70,280 km^ prema 56.540), 

bruto nacionalni proizvod u Irskoj iznosi 60 milijardi američkih 

dolara prema onom u Hrvatskoj od 21,4 milijarde. Irska je 1995. 

godine izvezla roba u vrijednosti 43,5 milijarde dolara. Hrvatska 

4,6 milijardi, te uvezla roba u vrijednosti 32,7 milijardi, Hrvatska 

7,6 milijardi. Irska je članica EU od 1973. godine i to je imalo 

velik utjecaj na njihovo gospodarstvo. 

- U posljednjih 60 godina Irska je napravila velik pomak od 

poljoprivredne prema industrijskoj zemlji s razvijenim uslužnim 

djelatnostima, konstatirao je dr. Carey. Strani kapital odigrao je 

značajnu ulogu i za ovako malu zemlju velika je stvar biti drugi u 

svijetu po izvozu softwarea. Zbog brzine razvoja i jačine irskoga 

gospodarstva često se kaže daje ekonomija jaka i često su ponaša 

»poput keltskog tigra«. Uspjeh 

je počeo 1988. godine, kada se 

nacionalna ekonomija suočila s 

velikim teškoćama. Tada je postignut 

nacionalni konsenzus, 

što je potrebno učiniti da bi se 

izašlo iz krize. U posljednje tri 

godine imali smo najveću 

stopu rasta u zemljama 

OECD-a od 5 posto, a očekuje 

se da će tako biti i dalje do 

2003. godine. Niska kamata 

omogućila je razvoj industrije. 

Većina irskih šuma posječena 

je u razdoblju od 16. 

do 19. stoljeća, a to nisu učinili 

domaći ljudi nego »posjetitelji«. 

Početkom 17. stoljeća 

pokrivenost površine šumama 

iznosila je 16 posto, početkom 

ovog stoljeća pala je na 1 

(jedan) posto zbog prekomjernog 

iskorišćivanja, 1998. 

godine je zahvaljujući velikim 

naporima irske vlade na pošumljavanju 

povećana na 8 

posto a dugoročnim planom 

predviđeno je da se 2030. godine 

ponovno dosegne pokrivenost 

od 16 posto. Najvažnije 

pitanje s kojim su se početkom 

stoljeća suočili irski šumari 

bilo je kojim vrstama po- 

PLACE 

Netko tko se nalazi u 

nekoj srednjoj razini upravljanja 

u tvrtki, recimo voditelj 

odjela iskorištavanja 

šuma čija je godišnja odgovornost 

proizvodnja nekih 

4000 m^, ima godišnju 

brutto plaću od 240.000 

kuna. Takav čovjek ima na 

raspolaganju i automobil. 

Kad se odbije trećina ovog 

iznosa, dobije se godišnja 

netto plaća. 

Upravitelj na višoj razini 

ima godišnju brutto 

plaću oko 360.000 kuna. 

Šumski radnik zarađuje 

u brutto iznosu 

1500-2000 kuna tjedno, 

odnosno 6000-8000 kuna 

mjesečno. 

No s obzirom na to da 

je u posljednje vrijeme 

ekonomija, kažu Irci, 

procvala, teško se dolazi do 

radnika, jer se puno veća 

plaća može dobiti u nekim 

drugim djelatnostima, na 

primjer u građevinarstvu. 


šumljavati. Naša istraživanja i eksperimenti u posljednjih 70 

godina su čvrsto pokazali da su naši uvjeti povoljni za 

sjevernoameričku smreku i bor. Izbor ovih vrsta uvjetovalo je i 

zemljište na kome se pošumljavalo, koje jc što se hranjivosti i 

fertilnosti tiče, najvećim dijelom bilo siromašno. Ovih 8 posto 

pokrivcnosti danas znači 500.000 ha šuma. 

Irske su šume, sa zdravstvenog stajališta gledano, konstatirao 

je dr. Carcy, jako zdrave. Jedan od razloga tome je i geografski 

položaj i vjetrovi koji pusu tako da ne donose zagađenje. U Irskoj 

je 70 posto šuma javno vlasništvo, što ne znači državno, nego 

vlasništvo njihove tvrtke, 30 posto je u privatnom vlasništvu, 

odnosno vlasništvu farmera. Smreka sudjeluje sa 60 a bor sa 20 

posto u sastojinama, dok su preostalih 20 posto različite listače. 

devet direktora od kojih su neki poslovni ljudi, farmeri, 

financijaši, a dva mjesta rezervirana su za žene. On je zatim govorio 

o stanju upravljanja irskim šumama prije 1989. godine, 

rekavši da jc Šumska uprava gospodarila svim javnim šumama. I 

ja sam radio u toj Upravi, rekao je on, od 1970. godine, baveći se 

istraživanjima. Uprava je tada bila »visoko birokratizirana, administrativna 

i neučinkovita«. Upravni dio bio je podijeljen na dva 

dijela, jedan se bavio pravno-administrativnom politikom 

poduzeća i tu je bilo puno razina administracije, dok su na drugoj 

strani bile profesionalne osobe, šumari, također na puno razina. 

Od inženjera gore do operativaca dolje bilo jc čak devet razina. 

Takvo stanje potrajalo jc do 1986. godine, kada jc Vlada formirala 

jednu radnu grupu koja je trebala napraviti analizu stanja. Jedan 

od prijedloga grupe bio je da se šumarstvo organizira na komer- 

Ured tvrtke Coillte u Newtoivnomounthkenedyu, 

okrug VVkkloiv 

Krajolik, okrug Tipperar}' 

ariš i jela. U Irskoj su ponosni proizvodnošću od 10 do 30 kubika 

po hektaru, ili prosjekom od 14,5 kubika/ha. Dužina ophodnje za 

četinjače je od 30 do 40 godina. Od 1990. godine javlja se veliki 

interes zemljoposjednika za pošumljavanje poljoprivrednih 

površina, a jedan od razloga tomu je i naknada-kompenzacija 

koju dobivaju od Europske unije. Takva darovnica pokriva sve 

troškove pošumljavanja. U sljedećih 20 godina farme će za svaki 

pošumljeni hektar dobivati naknadu od 2000 kuna godišnje. 

Razlog tomu je što u Europi postoji prevelika proizvodnja hrane, 

pa se na ovaj način pokušava stimulirati pošumljavanje. Ova darovnica 

jc zapravo naknada za gubitak na proizvodnji hrane. Na 

ovaj način pošumljava se godišnje oko 15.000 ha, a jedna trećina 

otpada na našu tvrtku, obrazlaže irski stručnjak. A tvrtka do 

površina dolazi jednostavno otkupljivanjem zemlje od farmera 

koji su je spremni prodati, ili s njim ulazi u partncrski odnos. U 

ovom drugom slučaju, zemljoposjednik zadržava sva vlasnička 

prava, a tvrtka gospodari pošumljenom površinom. Darovnicu u 

tom slučaju dobiva tvrtka. Kad završi ophodnja i drvo se posječe, 

partneri dijele profit i to tako da farmeru pripada 65 posto a tvrtki 

35 posto dobiti. Visina naknade ovisna je također i o vrsti kojom 

se pošumljava. U zadnje vrijeme stranka Zelenih vrši pritisak da 

se sadi što više listača i što više vrsta, pa ako se sadi ariš i smreka, 

naknada će iznositi 1600 kn/ha a ako se odluče za hrast ili bukvu 

naknada bi mogla narasti i do 2400 kn. 

Promjene - osnivanje nove tvrtke 

U nastavku izlaganja dr. Carcy govorio je o osnivanju tvrtke 

Coillte Irish Forestry Board i njenom radu. Osnovana je 1989. 

godine kao privatna tvrtka s ograničenom odgovornosti, a kao 

dioničar se pojavljuje Ministarstvo financija. Postoji Upravni 

odbor tvrtke koga vodi predsjednik i pet direktora. Dvije su razine 

upravljanja. Stariji savjetnici odgovaraju odboru direktora a 

direktori su političke osobe koje imenuje Vlada. Postoji zapravo 

KLASE 

Postoje tri klase u koje 

se klasificira drvo U prvo 

ide drvo za celulozu (do 13 

cm promjera), u drugu tanka 

oblovina (do 19 cm) i 

trupci (iznad 20 cm). Trupac 

smreke bi na panju 

koštao oko 320 kn/m^, sitno 

tehničko drvo je 200 kn/m^. 

TROŠKOVI 

Po odluci Vlade svi 

šumarski poslovi koje obavlja 

Coillte idu na javno 

nadmetanje. Približni troškovi 

nekih radova iznose, 

za proredu 80-100 kuna/ 

m^, za čistu sječu 60 kn/m^, 

za sječu i izvlačenje do 100 

kn/m^. 

cijalnoj osnovi. Bile su potrebne dvije godine da bi se postigao 

politički konsenzus i konačno početkom 1989. osnovana jc nova 

tvrtka Coillte Forcst. 

Od tvrtke se najprije tražilo da komercijalno posluje i to jc 

osnova na kojoj se dogodila preobrazba. Također, prišlo se osnivanju 

drvne industrije. Osim toga, bilo im je dozvoljeno da se 

bave i drugim poslovima i rade s drugim firmama. Konačno, gospodarenje 

šumama moralo je biti u suglasju s ekološkim principima 

i principima čuvanja okoliša. 

Na početku naslijedili su 99 posto imovine bivše Uprave i 98 

posto zaposlenih kojima je bilo jamčeno da u ovim promjenama 

neće izgubiti mjesto. Vrijednost imovine procijenjena je na 5700 

milijuna kuna, što je jako važno za moguće buduće događaje. 

Firma je također naslijedila šumske parkove, dvije male pilane i 

mnogo rasadnika te stari, tradicionalno šumarski način ponašanja 

koji nije bio u skladu s novom politikom. Troškovi poslovanja 

bili su vrlo visoki, tako da je nova firma uspjela to smanjiti za 

polovicu. Također je u starom načinu upravljanja bila jako 

izražena centralizacija odlučivanja. Svi su radili tako da su samo 

čekali upute što i kako raditi, »a takvih je uputa bilo mnogo«. 


Suma u okrugu 

Wkklow 

Stovarište smrekouog celulozno^ drveta kod rasadnika Ballintemple 

Šuma u okrugu Gahvay 

PRODAJA 

Prodaja drveta najvećim dijelom se obavlja na javnim 

nadmetanjima koja se održavaju svaka dva tjedna. Licitacija 

se obavlja putem računala, i to tako da svakog četvrtLa firma 

ponudi određenu drvnu masu, s opisom i svim podacima, 

na panju. Sve pilane na svojim terminalima mogu 

vidjeti ponudu i svaki drugi tjedan licitirati (svi vide 

svačiju ponuđenu cijenu). Od ponuđenih cijena tvrtka 

formira prosječnu cijenu i ponovno nudi pilanama drvo - 

tko ovaj put ponudi najvišu cijenu, kupuje. Ako tvrtka nije 

zadovoljna ponuđenim cijenama, može odustati od prodaje! 

Tvrtka inače svoju minimalnu cijenu formira na 

osnovi dva faktora: prema prethodnoj licitaciji te prema 

cijeni na svjetskom tržištu. Na ovaj način proda se oko 60 

posto ponude. Ono što se ne proda na jednoj licitaciji ide 

na drugu, po novoj cijeni. 

PRODAJA (2) 

Mimo javne licitacije može se prodavati samo tanka 

oblovina, rudno drvo. S nekom firmom, ili više njih napravi 

se ugovor o prodaji određenih količina takvog drveta. 

- Od 1989. godina do danas nije izdana nijedna takva uputa. 

Zaposlenici su u to vrijeme bili loše motivirani. 2570 zaposlenika, 

od čega su 1470 bili šumski radnici, htjelo je promjene. I to je 

bilo iznimno važno za daljnje akcije. 

Promjene su počele imenovanjem stečajnog direktora. U to 

vrijeme nije bilo informatičkog sustava, stoje imalo za posljedicu 

beskrajno sastančenje. Stečajni upravitelj nije bio šumar, nije bio 

postavljen već izabran na natječaju, bio je čovjek koji je slušao 

mnoga mišljenja. Najprije ukinuo je dvostruku administraciju i 

osnovao radnu grupu od tri člana koja je radila godinu dana. Cilj 

je bio povećati prihod za 35 posto i smanjiti troškove poslovanja 

za 35 posto. U rasprave su bili uključeni i šumski radnici »koji o 

šumi mnogo toga znaju«, održano je preko 80 sastanaka. Istovremeno 

je formirana privremena upravljačka struktura poduzeća i 

počelo se razmišljati o novom razvojnom i informatičkom sustavu. 

Dr. Carey posebno naglašava važnost uspostave 

informatičkog sistema, i svatko tko kreće u procese promjena a 

nema dobar sustav upravljanja informacijama, sukobit će se s 

velikim problemima. To je fundamentalno pitanje svakog upravljanja 

i planiranja. 

Godine 1990. firmaje izvodila šumske radove u sedam regija, 

28 okruga i 240 šumarija. Prvi put tada se dogodilo da su rasadnici 

postali samostalne jedinice koje, iako dio tvrtke, prodaju sadnice 

po tržišnim cijenama i posluju kao poduzeća. To su bile i druge 

poslovne jedinice, kao što su pilane, inženjerske jedinice, jedinice 

koje vođe brigu o komercijalizaciji rekreacije u šumi. Sve te jedinice 

financijski su autonomne. Broj zaposlenih trebalo je 

značajno smanjiti, ali u tvrtki nikako nisu htjeli ući u sukob sa 

sindikatom. Uspostavljen je dijalog, rezultat čega je da se bez 

sukoba i štrajkova broj zaposlenika za devet godina smanjio 55 

posto. 

U ovih devet godina zaposleni na višim funkcijama, kao 

manageri, tehnički upravitelji (kod nas upravitelji uprava!), morali 

su se obučavati. Godine 1992. započelo je stalno unapređivanje 

procesa rada ali i osoblja, koje traje i danas. 

Od osnivanja firme, kako je već rečeno, broj uposlenika 

smanjio se, i to na dobrovoljnoj bazi, 55 posto. Dio radnika 

prijevremeno je umirovljen, što je bilo financijski atraktivno. 

Sadašnja struktura tvrtke bitno je drugačija u odnosu na onu 

1990. Prije se sav prihod ostvarivao prodajom drveta. Kada je 

1993. došlo do pada cijene drveta na svjetskom tržištu i kada je 

potražnja bila mala, mnogi su se zapitali može li se prihod ostvarivati 

i na druge načine, na primjer, prodajom građevinskih 

zemljišta (ako ih ima), prodajom lovišta itd. To je bio temelj za 

novu organizaciju tvrtke koja svoj profit ostvaruje u četiri vrste 

djelatnosti. U prvu spada proizvodnja i prodaja drveta, druga jedinica 

su sporedne djelatnosti (proizvodnja božičnih drvaca i 


Irski stručnjaci u Hrvatsko} 

slično), trcčc su pomoćne asocijacije (prodaja znanja, posuđivanje 

novca itd) i konačno prateće djelatnosti (kadrovska služba i 

slično). Od 1989. tvrtka više nema subvencije od države (koje je 

prije toga imala) i od tada je vrijednost tvrtke povećana sa 817 

milijuna dolara na 1234 milijuna. To se dogodilo povećanjem 

površina pod šumama (od 1988. do dana,s pošumljeno je oko 

100.000 ha - proširena biološka reprodukcija). Povećanje prirast, 

plan sječa značajno je manji od prirasta. 1989. godine firmaje bila 

negativna, 1993. još jednom, zbog pada cijene drvcta, i tada su 

krenuli prema gore. Ove godine ostvarena je dobit od preko 20 

milijuna dolara, a od te cifi"e značajan dio otpada na ncšumarske 

(sporedne) djelatnosti. 

Informatika ključ svega 

O upravljanju i geografskom informativnom sustavu govorio 

je Kevin C^oUins, koji je hrvatske šumare upoznao s načinom 

transformacije od državnog sistema upravljanja prema komercijalnom 

sustavu. Organizacijom nove firme pojavila se potreba 

za sistemom upravljanja informacijama. Informacijski sustav koji 

smo naslijedili nije nam pružao mogućnost da firmom komercijalno 

poslujemo, rekao je CoUins. Imali smo mnogo sustava 

koji međusobno nisu bili koinpatibilni. S druge strane sami upravitelji 

šumarija morali su sami donositi mnoge odluke. Raštrkani 

smo po cijeloj zemlji, imamo šumariju u svakoj župi. Svi naši 

menadžeri zahtijevaju sve informacije na svim razinama, da budu 

vremenski usklađene. Većina tih podataka 1989. bilaje ili netočna 

POLITIKA 

Politička vlast nema nikakvog utjecaja na izbor i rad 

menadžera. Predlažu ih i izabiru ljudi koji rade u firmi. 

^ POVRŠINA ^ 

Srednja veličina šumske 

površine jedne šumarije 

iznosi između 3500 i 

5000 ha. Očekuje se da će 

se ta prosječna veličina do 

kraja ove godine povećati 

na 10 000 ha, a onih 28 

okruga koji su za sada kao 

neka mcdurazina između 

regija i šumarija će nestati 

iz procesa poslovanja. 

JBR 

Godišnje se za jednostavnu 

biološku reprodukciju 

izdvaja 7 milijuna 

funti (oko 70 milijuna 

kuna) a za proširenu reprodukciju 

3-5 milijuna funti 

(30-50 milijuna kuna). No 

u proširenoj reprodukciji 

oni koji sade dobivaju još i 

naknade od Europske unije, 

(m) 

dr. Mifhacl Carey 

ili zakašnjela. U kasnim 80-im godinama pokušali smo uvesti više 

decentralizirani sustav baziran na osobnim računalima. On je, na 

žalost, duplicirao podatke i nije bio dobar. Prišlo se organiziranju 

novog sustava u čijem su kreiranju sudjelovali ljudi na svim razinama. 

Danas imamo centralno procesiranje, u našoj direkciji 

imamo dvije kompjutorske sobe i pet mini kompjutora. Svaki 

kompjutor ima svoju skupinu i programe koje obrađuje, ali su se 

programi još uvijek međusobno integrirali. Sretni smo što u Irskoj 

imamo dobre telekomunikacije koje nam omogućavaju da 

imamo centralno procesiranje. Time se stvari za krajnje korisnike 

potpuno pojednostavljuju. 

Postoji 20 raznoraznih ureda koji su na taj način izravno 

povezani s direkcijom, kaže Collins, i za svaki od njih iznajmljena 

je posebna linija, a iznajmljene su od telekomunikacijske firme i 

posvećene su isključivo tvrtki. Imamo 50 uređaja koji su direktno 

povezani s Dublinom, kaže on, 46 terminala, četiri glasovne linije 

i to sve radi u isto vrijeme. Nema nikakve stanke u odgovorima. 

Na svakoj od 20 iznajmljenih linija i lokacija imamo određeni 

broj terminala i printcra i svi su u svakom trenutku povezani s 

centralom. Iznajmljene linije koje se godišnje fiksno plaćaju 

(50.000 kuna godišnje) kompletno se koriste pa omogućavaju i 

besplatne razgovore. Izvan Dublina ne postoji nijedno računalo. 

Kako se u tvrtki Coillte sastavlja godišnji plan, pojasnio je 

ukratko dr. Carey. Plan je izjava o namjerama, kaže on, a očekuje 

se da se te namjere i ostvare. U lipnju ćemo napraviti osnovne 

smjernice plana za iduću godinu. U srpnju i kolovozu će radnici 

odgovorni za izradu plana napraviti plan rada (šumsko-uzgojni 

radovi, kupnja nove zemlje, itd.). Do 15. rujna .svi upravitelji 

šumarija moraju unijeti sve podatke potrebne za plan. Tjedan 

dana nakon toga ljudi koji odlučuju u poduzeću moraju imati 

uvid u sve podatke i do sredine prosinca mora se donijeti konačan 

plan s kojim se ide pred Upravni odbor sa svim podacima o 

proračunu. U zbilji uvijek postoji razlika između onog što se želi 

i može napraviti. U takvoj situaciji bez dobrog informacijskog 

sustava trebala bi cijela vojska koja bi pomirivala te suprotstavljene 

interese. Sistem nam omogućava da u »letu« možemo 

nešto promijeniti i sav sistem planiranja bitno je pojednostavljen 

primjenom ovog informacijskog sustava bez kojeg, misli dr. Carey, 

takav plan ne bi ni bilo moguće napraviti. 

Miro Mrkobrad 


ZNANSTVENI SKUP FORSITRISK II U FIRENZI 

Tehnologija štiti ekosustav 

FORSITRISK II, utemeljen od strane skupnoga FAO/ECE/ 

ILO Odbora za šumsku tehnologiiju, menedžment i izo-brazbu, 

nefinancirana je grupa znanstvenika i stručnjaka za pojedina 

područja koji se bave smanjivanjem štetnih utjecaja šumskih radova 

na ekosustav. Glavne su zadaće ove grupe u koju su trenutno 

uključeni predstavnici iz Belgije, Danske, Francuske, Hrvatske, 

Italije, Kanade, Njemačke, SAD-a, Švedske i Švicarske - priprema 

smjernica uporabnicima i konstruktorima šumskih 

strojeva i opreme s ciljem smanjivanja štetnih utjecaja na šumu te 

izrada preporuka za odabrane odgovarajuće teme, i priprema 

standardnih mjernih metoda i mjerila za procjenu 

oštcćivanja, i to za znanstvenike i praktičare. 

Ova je skupina ustrojena zbog povećane brige za šume i sve 

naglašenijega ekološkog pristupa vođenju šumskih radova. Jedna 

od temeljnih odrednica njenoga rada je svijest da samo nove tehnike 

i tehnologije mogu smanjiti negativne utjecaje na šumski 

ekosustav nastale tijekom iskorišćivanja šuma, izgradnje prometnica 

i mehaniziranih uzgojnih radova. 

Forsitrisk II skupini prethodila je skupina FORSITRISK I, 

utemeljena 1994. godine, koja je iste godine organizirala 

međunarodni seminar i znanstvenu raspravljaonicu 

Međudjelovanje tla, drveća i strojeva - Sto znamo? Što predlažemo? Na 

prvo se pitanje nastojalo odgovoriti tematskim pozivnim referatima, 

a na drugo slobodnim referatima te preporukama radnih grupa. 

Među sudionicima iz 25 zemalja prisustvovalo je i pet predstavnika 

iz Hrvatske (D. Horvat, Ž. Ivanovič, S. Sever, K. Štimac 

i Ž. Tomašić). O tijeku ovoga skupa pisao je u Mehanizaciji šumarstva 

prof đr. se. Stanislav Sever (br. 3/94), a zaključke i preporuke 

radnih skupina prenio je u istom časopisu mr. se. Zeljko Tomašić 

(br. 4/95). Upravo je temeljem tih zaključaka odlučeno da se nastavi 

s razvojem znanja i tehnologija u svrhu smanjivanja štetnoga 

utjecaja na šumski okoliš, ali u manjoj i učinkovitijoj skupini koja 

je nazvana Forsitrisk II. 

Rad se novoutemeljne skupine uglavnome odvijao preko 

osobnih kontakata te preko tzv. e-mail skupova. Prvi je zajednički 

suset održan 1997. u Feldafingu - Njemačka, gdje se odvijala i 

prva konferencija 1994. godine, a domaćin je bio Šumarski 

fakultet Ludwig-Maximilian sveučilišta u Miinchen-u. Iz Hrvatske 

nije bilo predstavnika na tome skupu. Nakon prikaza tzv. 

State ofthe art referata iz osnovnih tema rada skupine doneseni su 

zaključci, među kojima treba spomenuti da su smjernice za 

smanjivanje štetnoga utjecaja na šumu podijeljene u tri podskupine: 

- oštećivanje stabla i korjenova sustava, 

- poremećaji u tlu, 

- tehnika i tehnologija. 

Za svaku je od ovih tema izabran voditelj. Odlučeno je da se 

o obavljenim prvim predradnjama za izradu smjernica izvijesti na 

znanstvenome skupu u Firenzi početkom 1998. godine te da se 

dogovori daljnja dinamika radova s posebnim naglaskom na 

završnu konferenciju i znanstvenu raspravljaonicu koja bi se 

održala krajem 1999. godine, a na kojoj bi se, uz znanstvene i 

stručne radove iz cijeloga svijeta, predstavile spomenute smjernice. 

Na konferenciiju Forsitrisk II u Firenzi od 22. do 25. travnja 

1998. pozvana su dva predstavnika iz Hrvatske koji su referatima 

sudjelovali na konferenciji Forsitrisk I - doc. dr. se. Dubravko 

Horvat i mr. se. Zeljko Tomašić. U četverodnevnome 

radu predviđena su tri dana konferencije u Šumarskome institutu 

u Firenzi te jednodnevna stručna ekskurzija. 

Nakon što je voditelj skupine prof dr. se. Iwan Wasterlunđ 

(Šumarski fakultet, Umea, Švedska) otvorio skup, te nakon 

prihvaćanja rasporeda rada konferencije, daljnji se tijek rasprave 

odvijao po podskupinama na približno sličan način. Voditelji su 

podskupina referirali o trenutnoj razini znanja iz područja podskupine 

te su izvijestili o stanju radova na izradi njihovoga dijela 

smjernica za smanjivanje oštećivanja šumskoga ekosustava. 

Nakon rasprave o prijepornim pitanjima, u kojoj su sudjelovali 

svi prisutni članovi Forsitriska II, usuglašena su neka sporna 

zajednička pitanja te je gotovo u potpunosti definiran sadržaj 

smjernica. Jedan od zaključaka je bio da se nakon e-mail skupa 

predviđenoga za rujan ove godine održi skup Forsitrisk II u 

Alberti, Canada, gdje voditelji podskupina trebaju donijeti predložene 

tekstove smjernica koji će se tiskati u jednoj knjizi. 

Nakon završnoga e-mail skupa predviđenoga za proljeće 1999. 

godine ova će se knjiga promovirati tijekom konferencije u Feldafingu, 

SR Njemačka, od 13. do 17. rujna 1999. Naslov će ove 

konferencije biti: 

Promjene na šumi i staništu zbog šumskih radova: sredstva, 

djelovanje, posljedice 

Ova se konferencija predviđa suorganizatori sa lUFRO 

P3.11.01 istraživačkom skupinom. Također je zaključeno da se 

prvi pozivi za spomenutu konferenciju pošalju tijekom svibnja 

1998. godine te da se za nju pripremi WEB stranica najkasnije do 

rujna. 

Rad konferencije će se odvijati u 4 radne podskupine: 

1. štete na drveću i korijenovom sustavu te njihova procjena, 

2. štete na tlu, 

3. štete na tlu i njihova procjena, 

4. poboljšanja na strojevima i načinima rada. 

Jednodnevnu stručnu ekskurziju na širemu području grada 

Pisc (talijanska pokrajina Toscana) vodio je domaćin đr. se. Raffaelle 

Spinelli (Instituto per la riccrca sul legno). Ovaj je terenski 

obilazak ponajprije bio namijenjen upoznavanju sudionika s 

načinom i postupcima proizvodnje te mehaniziranoga pridobivanja 

biomase za industrijsku preradbu. Četiri su razgledna mjesta 

obuhvaćala različite načine gospodarenja pri šumarskoj proizvodnji 

te stupnjeve mehaniziranosti radova: 

1. Crespina: čista sječa 12-godišnje 

plantaže topola (330 stabala/ha). 

šastojina je posječena motornim pilama. Gusjenični skider 

privlači i uhrpava oborena stabla u gušće redove koje zatim sjekač 

izrađuje motornom pilom. Od glavnih šumskih proizvoda 

izrađuju se kratkopiljeni trupci furnira za Ijuštenje i pilanski 

trupci. Kotačni bager s dizalicom izdvaja i slaže trupce prema razredima 

kakvoće koje zatim odvozi traktorska ekipaža na pomoćno 

stovarište. Isto sredstvo za odvožcnje prevozi sve neizradene 

dijelove stabla na posebno mjesto gdje ih ivera samohodni iverač 

Gandini 60 MŠS (520 hp) stvarajući velike hrpe iverja. Ovako 

dobiveno iverje koje se proizvodi od cjelokupne biomase (tzv. 

green chips), nakon tvorničke obrade služi za proizvodnju drvnih 

ploča, a prosječna cijena ivera ostvaruje se između 60 i 70 000 

ITL (60-70 DEM) po 1 toni isporučeno kupcu. Kamione za 

prijevoz proizvedenoga ivera tovari poseban utovarivač koji također 

služi i za utovar izrađenih trupaca (zamjena dizalične glave). 

Nakon ovako »pometene« sječine iverač panjeva (traktor s jakim 

svrdlom) uništava panjeve, a površina koja je ranije bila 12- 


godišnja kultura topole (kratka ophodnja) duboko se zaorava i 

pretvara, u ovome slučaju, u poljodjelsko zemljište gdje će se 

sljedećih godina uzgajati šećerna repa, kukuruz ili druge žitarice, 

a poslije toga (možda) opet kakva kultura brzorastućih drva. 

U svrhu poboljšanja proizvodne učinkovitosti i povišenja 

stupnja mehaniziranosti radova preporučuje se uvođenje u radni 

proces jednozahvatnoga harvestera kao zamjenu za rad više posebnih 

strojeva (sječa i izradba motornom pilom, uhrpavanje 

gusjcničnim forvardcrom i sortiranje dizaličnim bagerom). 

Osobito je dojmljiva ova prilagodljivost u prenamjeni (relativnoga) 

šumskog tla i promjeni poduzetničke djelatnosti u neke druge, 

u ovome trenutku isplativije uporabne oblike i svrhe, uz visok 

stupanj iskorištenja biomase. 

2. S. Rossore: prva prorjeda u plantaži 

bora pinije 

Plantaža je geometrijskoga oblika kvadratne sadnje 2,5 x 2,5 

m u dobi od 9 godina. Namijenjena je proizvodnji sjemena 

»pinjola«, ali se u njoj, ponajprije zbog ekološke stabilnosti i veće 

biološke otpornosti, nastoji uspostaviti biološko raznovrsje i 

umanjiti loše strane monokultura. Naročito se štiti i potiče na rast 

za ovo područje domaćinski hrast crnika te rjeđa pojava ponekoga 

stabla hrasta medunca. 

Iver se u kamione utovara utovarivačem koji između dvaju 

odvoženja priprema i uređuje stovarište. 

I ustanovljeni su nedostaci slični onima s prve razgledne 

točke. Veliki broj uporabljenih strojeva i različitih postupaka 

unutar radnoga procesa, a time i razmjerno visoka troškovna strana 

nastoje se smanjiti uvođenjem u rad jednozahvatnoga harvestera 

(kao stoje i ranije napomenuto). 

I ovdje se može razmišljati o ovdašnjoj dosljednosti u nastojanjima 

potpunoga iskorištenja biomase i njenom (uspješnom) 

trženju iako je razmjerno slabe kakvoće, kratke ophodnje i pridobivena 

u teškim okolišnim uvjetima. 

4. Uzgajanje i pokusno korištenje biomase 

brzorastućih drvnih vrsta unutar iznimno 

kratke ophodnje 

Na posljednjoj je razglednoj točki predstavljeno pokusno 

uzgajalište nekoliko brzorastućih vrsta drva rodova Eucalyptus (E. 

globulus i E. amygdalina) i Populus (P. alba i P. nigra), koje se 

uzgajaju u iznimno kratkoj ophodnji od 2 do 3 godine, ponajprije 

glede ispitivanja mogućnosti korištenja njihove biomase za energo-opskrbu. 

Zbog toga je i nositelj financiranja ovoga projekta 

ustanova talijanske državne elektroprivrede. 

Plantaža se prvi put prorjcdujc, i to na dva načma: ostavlja se 

ili 50% ili 75% biljaka u redovima. Najprije se sitnilicom Seppie 

naprave prolazi u vrlo gusto sklopljenu mladu plantažu. Bager 

zatim prolazi redovima i čupa određena cjelokupna stabalca s 

korijenom iz zemlje (vrlo propusno pjcskovito tlo). Iza njega 

voze usporedo iverač, koji ivera izvađena stabalca i traktor s 

prikolicom u koju se ubacuje iver, a čiji je kapacitet oko 40 stabalaca 

i: iverju na jedni: prikolicu. 

Cijenajcdnc tone sjemena pinije je oko 8 000 000 ITL (8 000 

DEM). 

Opisani način rada i njegova svrhovitost, predočen 

nazočnicima na ovoj razglednoj točki, navodi na razmišljanje o nemalim 

mogućnostima za proširenje izbora u šumarskoj proizvodnji, 

koji, uvijek kada se govori o glanvim šumskim proizvodima, 

ne mora u isto vrijeme značiti samo i proizvodnju drva. 

3. Cista sječa topolove kulture na nagnutome 

terenu 

Postupci i upotrijebljeni strojevi pri čistoj sječi slični su onima 

viđenima na 1. razglednoj točki. Razlika je ponajprije u tome 

što ovdje poseban mali buldožer, zbog nagnutosti i razvedenosti 

dotične površine, pravi prolaz za iverač i traktor s prikolicom sa 

sandukom za iver koji dolaze do samih posječenih stabala. 

Budući su malih promjera i bez značajnijih tehničkih vrijednosti, 

iveraju se cjelokupna stabla, a traktor s prikolicom iver odvozi na 

posebno stovarište odakle se odvozi kamionima izravno kupcu. 

Pokus se doima veoma uvjerljivo i zanimljivo: spomenute 

brzorastuće vrste uzgajaju se i: vrlo gustome sklopu, s velikim 

brojem biljaka po jedinici površine i u dobi od 2-3 godine kada se 

»žanju« njihova visina iznosi prosječnih 3-4 m i do 5 cm u 

promjeru. Dosadašnja su ispitivanja pokazala vrlo dobre rezultate 

i učinke u energetskim potencijalima. U Italiji se u ovodobnim 

prilikama projektira i gradi značajan broj postrojenja vezanih za 

različite alternativne energetske izvore, a posebito glede 

korištenja drvne biomase, što naročito podupire država. 

Posebno su zanimljiva iskustva stečena na zadnjoj, ali i svima 

ostalima razglednim točkama koja se odnose na sveopći odnos prema 

mogućnostima i korištenju dobrobiti proizišlih iz prirodne i/ili 

usmjeravane i ljudskom rukom vodene prirodne proizvodnje. U 

Lijepoj našoj se drvna biomasa kao samoobnovljivi energetski izvor 

vrlo slabo koristi za pretvorbu u ostale korisnije nedostajuće oblike 

energije. Ovu je činjenicu potrebno naglasiti poglavito u ovodobnim 

prilikama, kada slaba tražnja drva s »niskom« tehničkom 

vrijednošću, sa stajališta poduzeća koje radi i djeluje na gospodarskim 

načelima, gotovo postavlja upitnim mogućnosti gospodarskih 

zahvata koji se odnose na čišćenja i tanje prorjede, dok se istovremeno 

predlažu izgradnje elektrana na ugljen koji se u cijelosti mora 

uvoziti, a predstavlja i znatno opasniji izvor ispuštanja tvari štetnih 

za okoliš. 

Vrijeme je konačno na vlastitu dobrobit prihvatiti, usvojiti i 

primijeniti dokazane spoznaje i pozitivna iskustva drugih 

izbjegavajući pri tome njihove znane pogreške i promašaje. 

mr. se. Zeljko Tomašić 


POSJET TVRTKI »BERGER« U AUSTRIJI 

Uzorna mehanizacija 

Tvrtka Bergcr iz Schwancnstadta u Austriji početkom godine preko 

svog poduzeča Berger Kran d.o.o., Društvo za trgovinu i zastupanje 

Zagreb, pontidilo je »I Irvatskim šumama«, p.o. Zagreb, jednodnevnu 

prezentaciju kamionskih hidrauličkih dizalica marke Loglift i Jonseredcargo 

iz sastava svjetski poznatog koncerna i vlasnika nekoliko tvrtki 

hidrauličnih naprava, Partec iz Švedske. 

U posjetu i prezentaciji dizalica sudjelovalo je deset poduzeča, odnosno 

društava s ograničenom odgovornošću u vlasništvu »Hrvatskih 

šuma«, p.o. Zagreb, Proizvodna služba. Sastav putnika činili su direktori 

d.o.o., vozači dizaličari i voditelji organizacijskih jedinica transporta, neki 

od poslovođa radionica i stručni suradnici za iskorištavanje šuma i 

šumsku mehanizaciju. 

Organizaciju prijevoza i samog putovanja obavilo je poduzeče Berger 

kran d.o.o. iz Zagreba, uz izuzetno zalaganje direktora Danijela 

Svaljeka, dipl. ing., i njegova suradnika Zlatka Dejaka. 

Iz Gospodarske komore timu putnika pridrtjžio se Milan Jakopovič, 

dipl. ing., a sa Šumarskog fakitlteta Zagreb, Zavoda za matematiku i radne 

strojeve, asistent mr. Ankica Pcrvan Kos. 

Iz privatne tvrtke Hidraulika Kurelja kao putnik pridružio se direktor, 

koji je ujedno i poslovni partner tvrtke Berger sa svojim montažama 

i nadogradnjama, kako šumarske tako i druge opreme. 

Na svom putu u Austriji smo posjetili dvije lokacije na kojima posluje 

tvrtka Berger. Tako su nas pri dolasku u gradić Licboch, gdje je u 

industrijskoj četvrti radionica za servisiranje dizalica i nadogradnju opreme 

za kamione i druga sredstva rada, dočekali domaćini koji su u svakom 

trenutku iskazali punu pozornost a i skrb da stručni dio posla bude obavljen 

znalački. 

Tvrtku Berger predstavio nam je domaćin prokurist GiJnther Koller 

sa svojim suradnicima gospodinom Horstom Kollerom i Aloisom Remeni, 

koji su tvrtku vrlo vjerno prikazali prema pozicijama tehničkih 

značajki. 

U programu tvrtke Berger, osim proizvodnje nadomjesnih i 

pričuvnih dijelova i sklopova, montaže opreme i nadogradnje opreme u 

transportnim sustavima, jest i prodaja komunalnih mašina, više tipova 

viličara, poljoprivrednih i građevinskih strojeva. U tom programu su 

strojevi vrlo poznatih svjetskih tvrtki, kao što su Gase, Poclain, Kato i 

Hiab. 

U sastavu radionice u Liebochu posluje i skladište pričuvnih i ugradbenih 

dijelova, koje je u trenutku posjeta i razgledavanja bilo opskrbljeno 

sa sedam tisuća pozicija. 

Značajno je bilo čuti da je skladište povezano računalskom tehnikom 

s glavnim skladištem u Schwanenstadtu, te drugim skladištem u 

mjestu Wiener Ncudorf. 

Glavno skladište opskrbljeno je sa sto tisuća pozicija pričuvnih i 

ugradbenih dijelova. Tako je u svakom trenutku moguće izmještanje i 

premještanje dijelova na bilo koju od triju skladišnih lokacija, pa tako i do 

kupaca. 

Poslije stručnog boravka u Liebochu, gdje nam seje priključila jedna 

grupa slovenskih kolega koji obavljaju poslovne usluge u šumskom transportu 

i privlačenju drvnih sortimcnata te održavanju strojeva i opreme 

na području Šumskog gospodarstva Postojna, povezli smo se u gradić 

Dcutschlandsberg, gdje smo bili u prilici vidjeti prikaz i prezentaciju utovara, 

istovara i pretovara dizalicom marke Loglift i Jonsereds. Prezentacija 

dizalica a i rad s njima predstavljen je u proizvodno-prcradbenom kompleksu 

za drvo vlasnika Princa Liechtensteina. 

Dakle, sve planirano pokazano je na privatnom imanju, te su se u 

krugu tog kompleksa mogli vidjeti vrijedni sadržaji koji se koriste u 

iskorištavanju šuma i preradi drva i drvnih sortimcnata. U sklopu privatnog 

imanja radi centralno mehanizirano stovarište za drvo četinjača 

(smreka, ariš i bor) sa sustavom mehanizama za otkoravanje, sortiranje i 

mjerenje drvnih sortimcnata po dužinama i debljinskim razredima. Tako 

sortirani drvni sortimenti u boksove dalje putem transportne tračne linije 

ulaze na preradbenu liniju pilane, gdje se prema narudžbama i ugovorima 

kupaca prerađuju u piljenu građu. 

Piljena grada pretežno se prodaje na tržište arapskih zemalja. Vidjeli 

smo da se na toj lokaciji prerađuje sve što se od drva nalazi na stovarištu. 

Dakle, prerađuje se kora i piljevina te otpaci kod obrade dasaka. 

Kraj stovarišta za trupce sagrađene su garaže za traktore i ostalu 

opremu za rad na privlačenju i iznošenju drvnih sortimcnata iz šume. U 

garažnim boksovima zatekli smo nekoliko zglobnih traktora za privlačenje 

drva. Primijetili smo jedan sasvim novi Timberjack 360, što znači da obnova 

mehanizacije nije upitna, a da je raznovrsnost opreme značajna vidjelo 

se po vlastitoj žičari koja se koristi za rad na vrlo strmim šumskim 

predjelima. 

Od sredstava za prijevoz drvnih sortimcnata pokazana su nam dva 

kamiona marke MAN 33462 i MAN 33403. Kamioni su opremljeni sa 

poluprikolicama posebne izvedbe i nadogradnje za prijevoz drvnih sortimcnata. 

Na prezentaciji kamionskih hidrauličkih dizalica vidjeli smo dva tipa 

dizalica od kojih je jedna bila Loglift lOOZ, postavljena na krajnjem dijelu 

poluprikolice, a druga dizalica Loglift 165Z bila je ugrađena na kamionskoj 

šasiji iza kabine. Kod prezentacije bilo je omogućeno i našim 

vozačima dizaličarima da najdirektnije, makar na kratko, osjete određene 

kvalitete dizalice. 

Uz predstavljanje sredstava za rad, osobito su se dojmile nadogradnje 

poluprikolica proizvođača tvrtke LENART iz Graza. 

Sustav kompozcije je riješen tako da se kamion može višenamjenski 

koristiti jer se vrlo brzo i jednostavno može odvajati šumarska poluprikolica, 

a isto se tako brzo može priključiti poluprikolica za drugu namjenu 

te prijevoz drugačijih roba nego što su to drvni sortimenti. 

Na trećem voznom sustavu pokazan je rad sa cargo dizalicom Jonsered, 

koja je bila postavljena iza kabine i njome se rukuje stajanjem kraj 

vozila. 

Za prijevoznike je taj tip dizalice interesantan kod prijevoza roba 

koja je smještena na paletama, a dimenzije robe su takve da se lako tovare 

i skidaju s predstavljenim utovarno-istovarnim napravama. 

S gostovanja smo donijeli nekoliko rješenja koja se u radu mogu 

primijeniti i kod nas i u našim proizvodnim uvjetima. 

Uz dužnu zahvalu gospodinu direktoru. Upravnom odboru, te tvrtki 

Berger i Berger Kran d.o.o. Zagreb, držim daje dan još jedan doprinos 

razvoju suradnje s inozemnim tvrtkama i otvaranju daljnjih mogućnosti 

za poboljšanje i unapređenje proizvodnje u našim uvjetima. 

Stjepan Puljak, dipl. ing. šum. 

Poluprikolica LHN.-{RT 

i dizalice Loglift lOOZ

GALANTERIJA d.o.o. VRBOVSKO 

Četvrt stoljeća rada 

ve godine navršit će se 25 godina rada Galanterije d.o.o. 

L 

_ Vrbovsko. Osnovana je 1973. g. kao pogon drvne galantc 

-• rije u sastavu Šumskog gospodarstva Vrbovsko. Započelo 

se skromno, radom u bivšoj Mehaničkoj radionici AMD-a Vrbovsko 

u neadekvatnim prostorijama veličine 200 m^. Tijekom godina 

započela je gradnja novog poslovnog prostora od 1600 m^, 

nabavljena je nova oprema, uvedena odgovarajuća tehnologija... 

U počecima proizvode se čačkalice, štapići za sladoled, 

štapići za roštilj. Godišnje se proizvodilo i do 2 milijuna kutija 

čačkalica, 300.000 setova za roštilj i milijun štapića za sladoled. 

Do 1991. pogon posluje pozitivno, no izbijanjem Domovinskog 

rata situacija se mijenja. Gubi se tržište na području bivše 

Države, a padom turističkog prometa na području Lijepe naše 

potražnja za proizvodima se smanjuje. Proizvodnja drvne galanterije 

pada na četvrtinu nekadašnje, a tako je i do današnjeg dana. 

Prošle godine od nekadašnje Zaštitne radionice Vrbovsko 

osnovano je d.o.o. Galanterija Vrbovsko. Uz »stari« proizvodni 

pogon, počela je i proizvodnja elemenata za namještaj. Da bi se 

moglo krenuti u novu proizvodnju trebalo je nabaviti i određenu 

opremu i alat za pripremu pila (oštrilice), u što se uložilo dosta 

novaca, što gotovine, što kredita. 

»Ova ulaganja uskoro su nam se isplatila, a stoje bilo vidljivo 

i na kraju godine, kada smo ostvarili dobit od 60.000 kn, i to samo 

u pola godine samostalnog poslovanja. No dobar poslovni rezultat 

najviše su osjetili naši zaposlenici na svojim plaćama, koje su 

bile manje za 25 posto zbog spomenutih investicijskih ulaganja«, 

govori direktor Petar Matešić, dipl. ing. šum. 

U 1998. g. poslovanje nam je otežano zbog pomanjkanja 

obrtnih sredstava. Naši dugovi prema dobavljačima iznose 

600.000 kn, dok mi u isto vrijeme od kupaca potražujemo 

950.000 kn. Strojevi i tehnologija su zastarjeli, pa nam je trenutno 

prioritetan zadatak ulaganje u proizvodnju i nabava novih 

strojeva. Raditi nam je ipak lakše jer smo se na vrijeme osigurali 

zalihama trupaca i piljene građe potrebne za proizvodnju tijekom 

ljeta. 

Ove godine u Galanteriji d.o.o. Vrbovsko planiraju realizirati 

proizvodnju u vrijednosti od 4 milijuna kn. U tu svrhu planiraju 

utrošiti 3300 m^ bukovih pilanskih trupaca i 2500 m^ jelovih 

pilanskih trupaca. 

Glavni opskrbljivač sirovinom su »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. 

Budućnost Galanterije d.o.o. Vrbovsko ing. Matešić vidi u 

potpunoj privatizaciji Pogona, dokapitalizaciji, a po potrebi, što 

opet ovisi o financijama, i o otvaranju novih radnih mjesta. Prostora 

za to ima, posla je dovoljno, a prednost im je, kaže, i dobar 

prometni položaj, blizina cesta 

i željezničke pruge. Samo 

sve te prednosti treba znati 

iskoristiti na dobrobit ne 

samo zaposlenika ovog Pogona 

već i samog kraja. Gorski 

kotar ima mogućnosti svoga 

razvoja, i zadržavanja mladih 

ljudi kod kuće u svome 

kraju. 

V. Pleše 

Drvna galanterija u Vrbovskom usvojila je odnedavna proizvodnju lovačkih visokih čeka i hranilica 

za srneću i jelensku divljač. Tijekom prošle godine isporučeno je na području Uprave šuma Delnice nekoliko 

ovih objekata i montirano u njihovim lovištima. 

Lovačka visoka čeka ima tlocrtnu površinu 2x2, postavlja se na pripremljeno postolje obično podignuto 

iznad zemlje oko 3 m. Stijena je obložena sindrom s vanjske strane, kao i krov, a iznutra tapisonom. 

Izolacija je od mineralne vune debljine 5 cm. Ostakljeni prozori su u izo-staklu s prednje strane. 

Ostali detalji dogovaraju se s naručiocima. Za sve informacije obratiti se Galanteriji d.o,o. Vrbovsko 

na tel, 051/875-102, fax, 051/875-852, 


ŠUMARIJA OGULIN 

Radilo se i za vrijeme rata 

Qd šest šumarija Uprave šuma Ogulin tijekom rata radila je 

na cijeloj svojoj površini jedino ogulinska, 

o, raditi u vrijeme agresije nije bilo nimalo lako, jer se crta 

bojišnice »protezala« sve do rijeke Mrežnice na području g. j. 

»Mcđuvode«, govori upravitelj šumarije Milan Kolić, dipl. ing. 

šum. Velik dio zaposlenika bio je angažiran i u postrojbama Hrvatske 

vojske. 

Šumarija Ogulin najveća je od šest šumarija ogulinske Uprave 

šuma. Prostire se na površini od 18.107 ha, a podijeljena je u 

šest gospodarskih jedinica. U gospodarskim jedinicama »Josipovac«, 

»Zagorska kosa« i »Klek« prevladavaju mješovite sastojine 

crnogorice i bjclogorice, i to jclc, smreke, bukve, a ima i javora, 

graba i jasena. U gospodarskim jedinicama »Bukovača«, »Krpel«, 

»Meduvodc« prevladava bjclogorica, ponajviše bukva, ali ima i 

hrasta kitnjaka i cera. Od crnogoričnih vrsta zastupljen je borovac 

i ariš. 

Etat šumarije Ogulin tijekom 1997. g. iznosio je 56.000 m' 

brutto drvne mase, a prosječni godišnji prirast 74.000 m\ 

Tijekom prošle godine plan proizvodnje u potpunosti je 

izvršen. Početkom godine bile su velike štete od ledoloma. Stradala 

je bjclogorica, i to 12.000 m^. Zbog izuzetno dobrih vremenskih 

prilika u prva četiri mjeseca ove godine godišnji plan na sječi 

i izradi izvršenje sa 38 posto. Poslovi na sječi i izradi izvršeni su 

vlastitim kapacitetima sa 65 posto, dok su se poslovi na vuči i 

otpremi izvršavali uz korištenje vanjskih usluga. 

Pozornost uzgojnim radovima 

U prva četiri mjeseca ove godine uzgojni radovi odvijali su 

se sukladno planiranoj dinamici. Pošumljavanje će se izvršiti na 

65 ha. Tijekom proljeća pošumljavanje je obavljeno na 41 ha, a 

ostatak površine pošumiti će se ujesen. Pošumljavanje će se obaviti 

sadnicama smreke, običnog bora i duglazije, a sadni materijal 

se nabavlja u Rasadniku Oštarije ogulinske uprave šuma. 

Tijekom 1998. g. izvršit će se i poslovi njege na kulturama na 

123 ha. Poslovi izgradnje i održavanja protupožarnih pruga u 

potpunosti su i izvršeni, kako je to bilo i planirano, na 61 km. 

Zdravstveno stanje šuma zadovoljavajuće 

»Zdravstveno stanje šuma je zadovoljavajuće, jedini problem 

predstavlja jače sušenje jele u g. j. Josipovac. Ovaj problem rješava 

se sanitarnim sječama, što godišnje iznosi oko 6.000 m^«, 

govori upravitelj. 

Na području šumarije Ogulin privatne šume zauzimaju 443 

ha, a zaštitne šume 675 ha. Najviše zaštitnih šuma ima u g. j. 

Klck. Gospodarska jedinica Klek poznata je i po istoimenoj planini, 

koja se visoko i ponosno uzdigla iznad grada Ogulina i na neki 

način je njegov zaštitni znak. 

Najbolja šumarija ogulinske uprave šuma 

Tijekom ove godine na području šumarije bilo je desetak 

manjih požara u kulturama, ali bez većih materijalnih šteta. U 

vrijeme trajanja Domovinskog rata požari su bili češći i s mnogo 

Milan Kolić dipl. in^., upravitelj šumarije Ogulin 

Sume na području šumarije Ogulin uglavnom su zdrave 

Snimke: V Pleše 

težim posljedicama. Zbog nedostupnosti terena ponekad su 

gašeni i po nekoliko dana. 

Šumarija Ogulin ima 66 zaposlenika, 17 sjekača radi u proizvodnji. 

Od stručnog osoblja imaju 3 šumarska inženjera i 27 

šumarskih tehničara. 

»Problema u radu ima, a najveći su zastarjeli vozni park te 

zbog nedovoljno financijskih sredstava nemogućnost većeg ulaganja 

u gradnju šumskih cesta. 

Znakovit je i problem zaliha koje na pomoćnom stovarištu 

iznose oko 4000 m', i to uglavnom bukove celuloze. Osim lokalnoj 

drvnoj industriji, najveći dio sirovine proda se na ogulinskom 

području vlasnicima malih pilana. 

Bez obzira na probleme, ova šumarija dobro radi i posluje, a 

o tome najbolje govore financijski pokazatelji iskazani krajem 

godine, kada je ostvarena brutto dobit od 2.773.332 kn. 

Upravitelj šumarije ing. Kolić optimist je i kaže da se nada i 

ove godine ovako dobrom poslovnom rezultatu. 

V. Pleše 


UGROŽENO BILJE 

Izumiru li trščaci Kopačkom rita 

Od 32.000 jutara 

možda i manje 

pod trskom na početku prošloga stoljeća, preostalo je 4000 jutara. 

U 

starijim napisima iz prošloga stoljeća područje Kopačkog rita je 

opisivano kao beskonačno more trske. Trska (Phragmites commu 

nis, Trin.) bila je dominantna biljka u ondašnjim biljnim zajednicama 

(Slika 1). U Baranji je imala vrlo veliki privredni značaj. Mnoge kuće 

u Baranji u prošlom i sredinom ovoga stoljeća bile su prekrivene trskom. 

Od trske su se pleli tz. »reketzi« i »weisevi« za lov ribe. Plotovi od reketza 

bili su dugački 50 i više metara. Posljednje reketze zatekli smo 1967. godine 

oko Kopačkogjczera, na Santi i Keresztesu. Od sječe i prodaje trske 

živjele su mnoge obitelji iz sela Kopačeva, Vardarca i drugih okolnih 

mjesta. 

Sječa se obavljala tijekom zime (prosinac - veljača). Sjekli su je radnici 

sezonci i od nje pravili snopove. Snopovi bi se izvozili konjskom 

zapregom do obale rijeke Drave i Dunava gdje se trska sortirala po kvaliteti. 

Otpremala se brodovima (šlepovima) do odredišta ali i na druge 

načine. Manja količina trske upotrebljavala se za vlastite potrebe za pokrivanje 

krovova, nadstrešnica, hranilišta za divljač, promatračnica, gradnju 

ledenica, za zaštitu sadnica od divljači, itd. Kasnije (1958.) nabavljeni su 

strojevi za proizvodnju štukatur-trske i trščanih ploča. Jedan veći pogon 

nalazio se u Zlatnoj Gredi (u Tikvešu) koji je u razdoblju 1958.-1971. 

godine proizveo 1.299.400 trščanih ploča (100 tisuća godišnje). 

Premda trska ima izvanredne građevne osobine (lagana je, lako se 

reže, odličan toplinski i izolacioni materijal, podnosi opterećenje, teže 

sagorijeva zbog većeg postotka silicija, itd.), ipak je danas zamijenjena 

nekim jeftinijim građevinskim materijalom. Još služi u dekorativne svrhe. 

U proljeće bi se trščak zapalio kako bi se izbjeglo miješanje stare i 

ovogodišnje trske. Običaj paljenja ostao je do danas samo što se umjesto 

Trščak II šiiffiskonj in'ini ^>Drai'iuU( 

trske sve više pale polja šaša (Carex sp) koji je potisnuo trsku. (Slika 2) 

Razlozi izumiranja trske 

Najveće ekološke promjene u habitatu trske izazvane su opsežnim 

isušivanjima ritova (hidromelioracijama). Gradnjom obrambenih nasipa 

»Dravskog«, zatim nasipa »Zmajevac-Kopačevo«, »Drava-Dunav« 

zapriječeno je izlijevanje rijeke Drave i Dunava u nekadašnje prostrano 

zaobalje koje je u dunavskom ritu dosezalo sve do sela Varadarca (Daroc), 

Luga (Lasko), Zmajevca (Vorosmarth) i obala Baranjskoga brda. Rijeka 

Drava se razlijevala do sela Darde i drugih danas već nepostojećih naselja 

i pustara. Zbog izgradnje spomenutih nasipa (započetih 1712. god.) u 

Baranji, Bačkoj i Slavoniji, koji gotovo paralelno slijede tokove rijeka, zaobalje 

je znatno suženo zbog čega su vodostaji u vrijeme poplave vrlo 

visoki. Poplave su sve kratkotrajnije (manje od 30 dana), neredovite, što 

ne odgovara opstojnosti i razvoju trščaka. Ustanovljeno je da trska 

zahtijeva određeni režim naplavljivanja koji ne smije biti ni prekratak ni 

predugačak. Vodostaji ne smiju biti visoki, a isto tako otplavljivanje ne 

smije biti naglo, jer će doći do loma slabašnih stabalca koja još nisu 

površinski inkrustrirana savitljivom celulozom. O tome je još davno pisao 

Ervin Rossler^ glasoviti ribarski stručnjak i ornitolog. 

Prema podacima iz literature (Payr, 1824.) pod trskom se još 

početkom 19. stoljeća na području bivšeg Vlastelinstva »Belje« nalazilo 

32.785,29 k. jutara zemljišta. Paralelno s gradnjom obrambenih nasipa i 

hidrotchničkim uređenjem zemljišta (u branjenom području) smanjivala 

su se polja pod trskom. (Slika 3) Do 1977. godine preostalo je 4.172,69 k 


Tablica 1. Izrada snopova 

trske u lovištu »Belje« 

Godina 

sjece 

1952. 

1953. 

1954. 

1955. 

1956. 

1957. 

1958. 

1959. 

1960. 

1961. 

Ukupno 

Prosječno 

snopova 

11.000 

211.000 

125.000 

75.000 

413.000 

94.000 

87.000 

58.000 

57.000 

167.000 

1.298.000 

Spaljena (opožarena) površina krute šašike (Carketum elatae) sjeverno od 

kanala Čonakut. U prošlosti je na tom mjestu bio veći trščak 

jutara^, a u Kopačkom ritu još i manje, odnosno svega 877,67 k. jutara-'. 

Razlike su očevidne i nevjerojatne i to se dogodilo za samo 150 godina. 

Trska se na »Belju« smatrala sporednim šumskim proizvodom pa joj 

se osim sječe i spaljivanja nije pridavala veća pozornost. Ovo posljednje se 

označavalo »njegom«. Uostalom, postojalo je mišljenje da se na rast i kvalitetu 

trske nije moglo utjecati pa je zbog toga i obrastaj polja pod trskom 

bio vrlo promjenljiv, što pokazuje slijedeća tablica. 

Prosječno godišnje sjeklo se od 77.800 do 129.800 snopova trske. 

Razlike između pojedinih godina su vrlo velike (od 6000 do 413.000 snopova), 

a mogu se protumačiti nepovoljnim klimatskim prilikama ili naprosto 

nezainteresiranošću tržišta za ovim proizvodom. Tako npr. vrlo je 

malo trske posječeno 1966. godine, najvjerojatnije zbog poznate katastrofalne 

poplove u 1965. godini koja je prema mnogima uništila glasovite 

trščake Kopačkog rita. Mnogi smatraju daje to bio jedan od razloga nestanku 

mnogih vrsta močvarica sa ovoga područja. 

Trščak, mjesto gniježđenja ptica 

močvarica 

Trska i trščaci su od posebnoga značaja u opstojnosti mnogih vrsta 

močvarica. Osim već prepoznatljivih trstenjaka (Locustella Kanp. 1829., 

Acrocephalus J.A. i F. Naumann 1811.) u trščaku su redovito gnijezdile 

velike bijele čaplje (Egretta alba), male bijele čaplje (Egretta garzetta), žute 

čaplje (Ardeola ralloidas), gakovi (Nycticorax nycticorax) i sive čaplje 

(Ardea cincrea) (Slika 4). Vjerojatno i zbog nestanka trske jedan dio populacije 

sivih čaplji gnijezdi se danas u krošnjama stabla. U trščacima 

Kopačkog rita rado su gnijezdile čaplje dangube (Ardea purpurea)"*, čapljice 

voljci (Ixobrichus minutus), bijele žličarkc (Platalea leucorodia), blistavi 

ibisi (Plegadis falcinelus), poneki bukavac (Botarus stelaris), eja 

pijuljača (Circus aeruginosus). Otvorene vodene površine unutar trščaka 

koristile su kao zajednička gnijezdilišta: čigre (Chlidonias, Ref 1822., 

Sterna L., 1758) i galebovi (Larus L., 1758). U trščak se rado zaklanja 

riječna riba progonjena od kormorana i drugih grabežljivaca. 

Za pretpostaviti je da su zbog nestanka trščaka (indirektnim) 

utjecajem čovjeka na hidrorežim rijeka Dunava i Drave i njegovo zaobalje 

iščezle one brojne naseobine čaplji, ibisa i žličarki poznate još 1954. godine 

(22 kolonije). 

Od pogodnih za gniježđenje trščaka preostala je glasovita »Banja«, 

trščak pored Ribnjaka »Podunavlje« (»Belje«), koji se nalazi u rubnoj zoni 

Posebnog zoološkog rezervata »Kopački rit«. Nažalost, i ovaj trščak, 

mjesto gniježđenja čaplji i drugih močvarica, postepeno propada, zamuljuje 

se i oplićava. Od 30 ha u vrijeme osnivanja kolonije 1968. god. u 

funkciji gniježđenja je samo polovica površine. Vrbak u južnom dijelu 

»Banje« se davno osušio, a nestala je trska. U šašiku koji je zamijenio 

prethodnu biljnu zajednicu ne gnijezde se ptice. 

Nesumnjivo da bi se ovaj lokalitet 

trebalo dovesti u prvobitno stanje koje bi 

odgovaralo pticama močvaricama. Pitanje 

je samo koliko mjerodavni imaju volje ali i 

novaca za to. Poneki ekolozi misle da to i 

nije neki ozbiljni problem jer će čaplje 

pronaći neko drugo mjesto za gniježđenje. Ne osporavamo tu mogućnost 

samo se pitamo gdje, kada je poznato da takvih mjesta više nema u 

Kopačkom ritu? Možda će se preseliti u novo nastali vrbak na Kopačkom 

jezeru? 

U ovom trenutku nitko ne zna što če biti sa čapljama iz »Banje«. 

Ptice imaju svoju logiku koja se najčešće rijetko podudara s našom, Iju- 

U euforiji topolarstva šezdesetih godina ovoga stoljeća za podizanje plantaža 

topola bili su zaoravani mnogi trščaci Lovišta »Belje«. Preoravanje trščaka u 

Tikvešu 1959. godine obavljeno je traktorima gusjeničarima dopremljenim s 

bojišta u Normandiji (pomoć FAO-a) 

Svaki trščak u vodi je idealno gnijezdište čaplji, žličarki, ibisa, divljih gusaka 

drugih ptica močvarica 


Godina 

sječe 

1962. 

1963. 

1964. 

1965. 

1966. 

1967. 

1968. 

1969. 

1970. 

1971. 

Prosječno 

snopova 

77.000 

35.000 

55.000 

87.000 

6.000 

84.000 

102.000 

205.000 

57.000 

70.000 

778.000 

dskom, tako da nitko nije u 

stanju reći kada će se čaplje 

preseliti i gdje kada »Banja« 

ne bude više prikladna za 

gniježđenjc. Pa ipak, bila bi 

prava šteta da nestane ovaj 

posljednji ćapljarnik 

Kopačkoga rita. 

Šaševi i druge 

biljne zajednice 

smjenjuju 

trščake 

Ukupno 

Tijekom prošloga i 

početkom ovoga stoljeća 

gotovo »čiste« biljne 

zajednice trske (Phragmitetea Tx. et Prsg. 1942.) smijenile su 

druge koje su se bolje prilagodile novonastalim ekološkim 

promjenama (kraće plavljenje, visoki vodostaji, sniženje podzemne 

vode i druga sušna razdoblja). U prednosti su bili šaševi; kruti 

šaš (Caricctum elatac W. Koch, 1926), mjehurasti šaš (Caricetum 

vesicariac Br. - BI. et. Denis, 1926.), oštrobrida šašika (Caricctum 

gracilis) (Almquist, 1929.) Tx. 1937.), debeli šaš (Caricetum ripariae 

Soc, 1928.) i druge biljne zajednice (Slika 5). Ravnice šaša 

isprekidane vrbacima i manjim površinama pod trskom slika je 

današnjega pcjsaža poplavnoga područja Kopačkog rita. 

Od većih trščaka u Lovištu »Belje« vrijedna spomena su 

trščak u Batsigetu, Ludošu i Dravici. Do rata je Batsigct bio 

boravište, ali i zaklonište od poplave brojne jelenske i druge 

divljači. Vidjeti krdo od 200 i više grla jelenske divljači nije bila 

rijetkost. Mnogi jeleni vrhunske ljepote rogovlja zadržavali su se 

u Batsigetu i bližoj okolici. Do prokopavanja drenažnoga kanala 

od Carne do batsigctskih bara, ovdje su redovito gnijezdile sive 

divlje guske (Anser a. ntbirostris Swin., 1871.), patke njorke 

(Aythya nyroca Giildst, 1770.) i mnoge druge patkaricc. 

Osim Rosslerovog mišljenja o pojavi i nestanku trščaka u 

Baranji postoje i druga. Smatra se (Antić et. al., 1969.) daje pojava 

trščaka rezultat čiste sječe šume. Šuma zadržava podzemnu vodu 

na određenoj dubini, a onda kada se posiječe, podzemna voda 

dolazi do površine tla što odgovara razvoju trske i trščaka u što 

baš nismo sigurni. 

Nesumnjivo da bi u budućnosti, prilikom planiranja obnove 

dijelova Kopačkoga rita, posebno njegovog jezera, trebalo imati 

na umu i obnovu trščaka. Također, posljednji ćapljarnik »Banja« 

morao bi se zakonski zaštititi u okviru prijedloga zakonske zaštite 

Ribnjaka »Podunavlje« (»Belje«), a onda pronaći sredstva za 

njegovu obnovu. Pretpostavljamo da će dio sredstava iz pomoći 

Svjetske banke biti utrošena na zaštitu i obnovu ovoga značajnoga 

lokaliteta u Kopačkom ritu i preostalih čaplji, divljih gusaka, patki 

njorki i drugih močvarica koje ovdje žive i zadržavaju se. 

Darko GETZ 

1 Časopis Aquila, Band KTV, 207-221, Das Riedmuseum von 

Bellyc, 1908. 

2 Časopis Jubilarno izdanje »Jelen«, 1952.-1977. 

3 Prijedlog za mjere zaštite i unapređenja posebnog zaštićenog 

objekta prirode Specijalni zoološki rezervat »Kopački rit«. Bilje, 

1977. 

U sklopu razreda Phragmitetea Tx.et Prsg. 1942., nalazimo raznolike asocijacije koje su često nejasno prostorno određene. U prednjem dijelu slike zapažamo visoki, 

mjehurasti šaš (Carex vesicaria L.), desno nekoliko stabla vrbice (Ljthrum salicaria), malo dalje u sredini slike manja površina dvornika (Poljgonum sp.). U daljini 

se vidi remetinski trščak koji gotovo ulazi u prastaru šumu bijele vrbe. 

Časopis Hrvatske sume I 29

PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU KAMENSKA 

Plan velik, malo izvršitelja 

Ing, Hrvoje Zdelar - 

upravitelj šumarije 

Kamenska, (gore); 

Tijekom Domovinskog 

» » rata zgrada šumarije 

' "-- —^ ^ Kamenska zapaljena je 

među prvim 

šumarijama u 

Hrvatskoj, (dolje); 

Jf t?^^^t Posljedice snježnih 

••*> »_j!S* nanosa na području 

»Zapadnog Papuka 

.^%-,' *^Q zvečevačkog« - nakon 

otapanja snijega 

pronađena mrtva divlja 

svinja, ukliještena 

*• '^ između dvaju grahova 

i_ \ (lijevo). 

s 

V 

umarija Kamenska najveća je 

među šest šumarija na 

području požeške Uprave 

šuma. Zauzima površinu od oko 

10.500 ha, a u njen sastav ulaze gospodarske 

jedinice »Zapadni Papuk 

I« (4444 ha), »Zapadni Papuk II« 

(zvečevački) sa 5.344 ha i dio gospodarske 

jedinice »Istočni Psunj« 

(723 ha). Unutar šumarijske 

površine nalazi se i poznato lovište 

»Zvcčcvo« (5258 ha). Ovo područje 

gotovo cjelokupno pripada gorskom 

predjelu papučke planine, a 

tek najviši predjeli (preko 800 m 

nadmorske visine) čine planinski 

dio. Značajke reljefa su ispresijecani 

oštri i strmi grebeni te duboki 

jarci, oštro usječeni od samog izvora. 

Nadmorske visine se kreću od 

235 m, kod sela Kamenske, do 

najvišeg vrha Papuka - 953 m. - Treba istaknuti da je tijekom 

Domovinskog rata kamenska šumarija stradala medu prvim šumarijama 

u Hrvatskoj, zapaljeni su i uništeni upravna zgrada i drugi 

objekti, kao što su barake i lovačke kuće, a uništenje i dio opreme 

i mehanizacije. Stoga se prostorije šumarije nalaze u Požegi, odakle 

organiziramo proizvodnju - naglašava upravitelj, ing. Hrvoje 

Zdelar te napominje da se na radilišta putuje i do 50 km u jednom 

smjeru, što otežava poslovanje. Prijevoz na posao u zadnje vrijeme 

je poboljšan, jer su nabavljena dva nova kombibusa. 

Prema riječima upravitelja, u šumariji je u izravnoj proizvodnji 

zaposleno devet sjekača, šest traktorista i dva šumskouzgojna 

radnika, a na popisu je i pet invalida rada, koji su neprestano na 

bolovanju. Režijsko osoblje čini tri revirnika, deset pomoćnika 

revirnika za obavljanje svih šumskih poslova te dvije službenice 

zaposlene u administraciji. Prema Planu sječa za ovu godinu, potrebno 

je posjeći 35.947 m' brutto drvne mase. Vlastitom radnom 

snagom i uz pomoć drugih šumarija matične Uprave šuma bit će 

posječeno, izrađeno i izvezeno 4200 m^ bukovih, 5340 m'jelovih, 

400 m-^ trupaca hrasta kitnjaka te ostalih tvrdih i mekih listača. Za 

preradu, u Drvnoindustrijski kombinat Belišće otpremit će se 900 

m^ bukove tanke oblovine i 13.254 m^ bukovog višemetarskog 

drva. Preostala drvna masa bit će izrađena i prodana u samoizradi. 

Za izvršenje planskih zadataka na sječi i izvozu nemamo potreban 

broj izvršilaca, ističe ing. Zdelar, te nam pomažu šumarije 

naše Uprave koje imaju višak proizvodnih kapaciteta. U posljednje 

vrijeme na sječi i izvozu koristimo usluge šumarija Pleternica 

(šest traktora) i Velika (tri traktora), a šumarija Požega 

pomaže nam na sječi sa 4 sjekača. Uz to su zaposlena i četiri privatna 

poduzetnika. Na šumskouzgojnim radovima koristimo 

usluge radnika kutjevačke šumarije. 

Kako smo već pisali u našem časopisu, na početku treće dekade 

siječnja područje šumarije Kamenska zahvaćeno je snježnim 

nanosima, a snijeg je dosegao visinu i do 1,5 metara. Budući da se 

zadržao mjesec i pol dana, nanio je velike štete u šumi i lovištu 

»Zvečevo«. Evidentirano je oko 8000 m^ polomljenih i izvaljenih 

stabala, od čega je doznačeno 2000 m^ obične jele (Abies alba). 

Riječ je o najvećim ovogodišnjim štetama od snijega na području 

Požeštine. Zbog visokog snijega stradavala je i divljač, a štete se još 

uvijek utvrđuju. 

I. Tomić 

Snimili: I. Tomić H. Zdelar 


HOBIJI NAŠIH ZAPOSLENIKA 

Nada za dijabetičare 

Kad službena medicina svojim sintetičkim i kemijskim 

lijekovima ne može pomoći, mnogi pacijenti obraćaju se 

pojedinim poznavateljima ljekovitog bilja, traže od njih 

pomoć ne gubeći nadu u izlječenje. Među pasioniranim 

sakupljačima i dobrim poznavateljima ljekovitog bilja je i ing. 

Vladimir Leko, zaposlenik požeške Uprave šuma. Rođen u Bosni 

i Hercegovini a odrastao u Slavoniji, ovaj šumarski stručnjak se 

ozbiljnije počinje baviti ljekovitim biljem prije četvrt desetljeća. 

U tome mu je znatno pomogla fakultetska naobrazba i iskustvo iz 

mladosti, jer su mu roditelji dobro poznavali i sakupljali ljekovito 

bilje. Danas je Leko vlasnik privatnog poduzeća »Fero-Leko« u 

Pleternici u sklopu kojeg je i biljna ljekarna u Požegi. 

Prvi biljni preparat koji je pripravio je eliksir koji naziva rubi 

fruticosi fero-lex, a riječ je o kupinovom soku koji se daje kod 

pomanjkanja željeza i kalija u krvi i kod preniskog tlaka. Pored 

navedenog napitka, od ekstrakta gloga načinio je pripravak protiv 

aterioskleroze (oxiacantin), koji naročito mogu uzimati 

dugogodišnji pušači. Sličnog djelovanja je i kumaritin, ekstrakt i 

mast protiv upaljenih i začcpljenih vena. Od vidove trave (vidac) 

spravio je čaj za oči, a od nekoliko ljekovitih biljaka, među kojima 

je glavni sastojak vrbovica, načinio je čaj za sinirenje itpale prostate. 

Lekin najnoviji, kako zna reći, budući lijek za antidijabetis, 

koji je zapravo mješavina od 11 biljaka, a namijenjen je bolesnicima 

s povišenim šećerom u krvi (osobe s dijagnozom Dijabetes 

melitus (11)1). - Moj izum je patentiran, za njega mi je izdan 

certifikat pod brojem P 980109 A, a nalazi se na pretkliničkom 

ispitivanju na Institutu »Ruđer Bošković« u Zagrebu, na Odjelu 

za dijabetes. Troškovi znanstvenog istraživanja iznosit će oko 

300.000 kuna - kaže ing. Leko napominjući da je osnovni problem 

kod šećerne bolesti nedostatak vlastitog endogenog hormona 

inzulina, nužnog u pretvorbi ugljikohidrata u energiju. Naime, 

ističe on, glukoza koja je u krvi veća od 4,5 milimola ne 

može prodrijeti u stanice gdje bi se pretvorila u prijeko potrebnu 

energiju za život čovjeka. Stoga se kod tzv. dijabetesa I daje bolesniku 

na umjetan način, putem injekcija, egzogcni inzulin. Kod 

tzv. dijabetesa II, koji ja liječim, dajem antidijabetike oralno. 

Dosadašnje dugotrajno uzimanje antidijabetika, koje preporučuje 

medicinska znanost, izazvalo je štetne posljedice na bubrezima, a 

često su neefikasni. Zbog toga se liječnici i kod ovog tipa šećerne 

bolesti odlučuju za inzulin, no ni on nije uvijek djelotvoran, a 

ima i štetne posljedice. Moj lijek antidijabetis, nastavlja Leko, je 

hipoglemičan, jer vrlo dobro u propisanim dozama smanjuje, 

poput inzulina, glukozu u krvi. Sastavljen je od 11 poznatih 

ljekovitih biljaka koje se nalaze u svjetskim farmakopejama, a 

štetne posljedice uzimanja lijeka dosad nisu zapažene. 

Sve ljekovite biljke ing. Leko skuplja izvan naseljenih mjesta 

i bliže šumi, posebice oko Sovskog jezera i sela Sovski Dol, 50 

km od Požege, a svim šumarskim stručnjacima na području 

Hrvatske poručuje da obrate veću pozornost na pojedine ljekovite 

biljke iz »božje ljekarne« i sačuvaju, ne upotrebljavajući herbicide, 

borovnicu, kičicu, vodopiju, stolisnik, koprivu, borovicu, 

odoljeti, glog, šipak, medvediku, čkalj, matičnjak, kokotac, divlji 

kesten, sljez, jaglac, majčinu dušicu, brđanku, lavandu i mnoge 

druge ljekovite biljke. Naše šume potrebno je, ističe on, sačuvati 

od svake vrste devastacije i zagađenja, a upotrebu herbicida u 

zaštiti šuma treba zabraniti. Uzor nam mogu biti neke europske 

zemlje, posebice Austrija i Švicarska. Apelira na pojedine ustanove 

u nas, kao što su Šumarski i Poljoprivredni fakultet. Šumarski 

institut. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva te javno poduzeće 

»Hrvatske šume« da svojim djelovanjem i ugledom pomognu u 

tim nastojanjima. 

Prema Lekinim riječima, njegov budući lijek protiv dijabetesa 

dosad se pokazao djelotvoran. Nakon pretkliničkog ispitivanja 

na životinjama, koje se provodi najmanje godinu dana, nastavlja 

se dvogodišnje ispitivanje na ljudima, što je dugotrajan i 

zahtjevan posao. Nada se da će lijek proći sve stroge znanstvene 

provjere. 

I. Totnić 

Osmorica najboljih 

Na temelju odluke Glavnog odbora Hrvatskog sindikata 

šumarstva dodijeljene su nagrade najboljim zaposlenicima 

požeške Uprave iz izravne proizvodnje i Radne zajednice. 

Novčane nagrade po tisuću kuna uz priznanja dodijeljene su 

u povodu 1. svibnja - Međunarodnog blagdana rada - u 

požeškoj restauraciji »Lovački rog« osmorici najboljih zaposlenika. 

Uručio ih je glavni sindikalni povjerenik Uprave 

šuma Požega i zaposlenik u šumariji Pleternica Pero Jurić. 

Nagrađeni su Ljuban Puškarić iz šumarije Velika, Mijo 

Sivonjić iz šumarije Pleternica, Antun Reif iz šumarije 

Požega, Željko Kršulj iz šumarije Kamenska, Žcljko Sarajlić 

iz šumarije Kutjevo, Branko Kukić iz šumarije Caglin, Pavo 

Pustaić iz »Mehanizacije i graditeljstva« d.o.o. i Borislav 

Kovač iz Radne zajednice. 

(t) 


Predstavljen »Lexicon 

silvestre« 

u organizaciji izdavača, »Hrvatskih šuma«, u nazočnosti 

brojnih stručnjaka i novinara, u Zagrebu je predstavljen »Lexicon 

silvestre - višejezični šumarski rječnik«, čije su hrvatsko izdanje 

uredili i priredili Vjekoslav i Hrvoje Glavač. O tom iznimnom 

izdanju, koje »popunjava veliku prazninu koja je postojala u 

našem stručnom izdavaštvu«, govorili su dr. Rudolf Sabadi, dr. 

Slavko Matić, ing. šum. Anđelko Scrdarušič, direktor »Hrvatskih 

šuma«, te posebno nadahnuto sam autor dr. Vjekoslav Glavač. 

Opširniji prikaz toga izdanja objavili smo u prošlom broju našega 

časopisa. 

Prvi posjet slobodnoj Baranji 

Prilikom nedavnog posjeta Slavoniji, odnosno 

Đakovštini, upravitelj UŠ Osijek, ing. Stjepan Lončar, predložio 

je našem direktoru ing. Anđelku Serdarušiću da se 

posjeti i Baranja. 

A neizbježan posjet svakom dobronamjerniku danas je 

Dvorac Tikveš, koji je stoljećima pružao gostoprimstvo ljubiteljima 

lova i prirode, čijim odajama su prolazili mnogi 

državnici i poglavari, sve dok ovim prostorima nisu tijekom 

Domovinskog rata zavladala barbari s istoka i opljačkali sve 

što se moglo odnijeti, a ostalo uništili i time potvrdili svoju 

civilizacijsku razinu i kulturu. 

Na izlasku iz Dvorca Tikveš, direktor inž. Anđelko 

Serđarušić pod snažnim dojmovima uništenog objekta 

uskliknuo je: Živjela slobodna Hrvatska! Živjela Baranja!!! 

V 

Posjet Češkoj Republici 

Dana 25, 26. i 27. svibnja 1998. godine predsjednik Upravnog 

odbora »Hrvatskih šuma« Marino Golob, direktor Anđelko 

Scrdarušič, upravitelj Uprave šuma Vinkovci, Darko Beuk, i 

predsjednik Povjerenstva za suradnju sa šumarstvom Češke Republike, 

boravili su u posjetu kolegama iz Češke Republike. 

U druženju i razgovoru s direktorom Čeških lesi, gospodinom 

Jirži Olivom i njegovim suradnicima te direktorom akcionarskog 

društva Lesi Krnov, gospodinom Jozefom Črnovšekom 

i njegovim suradnicima, domaćini i gosti razmijenili su informacije 

i iskustva o šumarstvu i ustroju gospodarenja šumama u 

ove dvije prijateljske države. 

Dogovorena je dalja suradnja šumarskih stručnjaka. 


SAMBUCUS - 

CRNA BAZGA 

Biljka u narodu poznata po svojim izuzetno 

ljekovitim svojstvima. 

Grmolikog je izgleda, a rjeđe naraste kao drvo i do 

10 m visine. Možemo je naći po živicama, uz kuće, 

gospodarske objekte, u šumama hrasta kitnjaka, ali i u 

bukovim sastojinama i na otvorenijim površinama. 

Rasprostranjena je u cijeloj Europi, sjevernoj Africi 

i zapadnoj Aziji. 

Listovi su joj peterodijelni, neparnoperasti, 

nasuprotno stojeći, izrastaju rano prije cvjetanja biljke. 

Cvjetovi formiraju peterozrakastc cvatove, vrlo mirišljave, 

žuto-bijele boje. Plodovi bazge su crnoljubičasti, 

a sazrijevaju u rujnu. 

I cvjetovi i plodovi su vrlo ljekovitih svojstava, 

a koriste se za pripravu čajeva, napitaka, pekmeza, 

kompota i si. (V. P.)

SADRŽAJ - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?