DAN GRADA - Opatija.net

LIST GRADA OPATIJE 

BROJ 154 • GODINA XVII • srpanj-kolovoz 2012. 

Besplatni 

primjerak 

DAN 

GRADA 

Poštarina plaćena u pošti 51410 Opatija 

ISSN 1331-3827 

MALI 

PODUZETNICI 

LETEĆE 

KAMERE 

NAD OPATIJOM 

SUSRETI 

OPATIJAC 

POSTAO 

AKADEMIK

UVODNIK 

Feštalo se na sve 

strane proteklog 

mjeseca. Nije ni 

čudo – 25. srpnja 

slavi se Dan Grada 

Opatije i blagdan 

Sv. Jakova, a za 

to se pripremio 

višednevni bogat 

program s brojnim 

sudionicima. Živo 

je bilo na svim tim 

događanjima, publike nije falilo, 

a nešto od toga zabilježili smo 

“perom i kamerom”. Slavilo se i 

zbog dugo čekane presude Visokog 

upravnog suda kojim se 

poništava rješenje Hanfe iz 2009. 

godine vezano za obvezu preuzimanja 

dionica LRH. O tome u Vijesti 

mjeseca. Slavili su i dobitnici 

gradskih nagrada i priznanja, koje 

vam predstavljamo i kojima čestitamo. 

Slavili su učenici završetak 

nastave i petice u svjedodžbama, 

Gradonačelnik na fotki 

a najbolji su našli mjesto na stranicama 

“Opatije”… 

Uglavnom, slavljenička atmosfera 

vladala je gradom proteklih tjedana, 

kada je ljeto zagospodarilo 

svom silinom, pa se osvježenje 

tražilo u toplom i čistom moru… 

Gdje O tome u našoj anketi. A 

usput nešto i o tome kako bi trebalo 

izgledati kupalište Slatina. 

Neki nam prigovaraju, uglavnom 

iz oporbenih krugova, da u našem 

listu imamo “previše Dujmića”. Pa 

nam onda broje na koliko se fotki 

pojavio gradonačelnik, pa koliko 

je puta spomenut u tekstovima, 

pa…A što da vam kažem Svatko 

ima pravo misliti što hoće. Meni 

samo nije potpuno jasno kako se 

može očekivati da u gradskom listu 

nema gradonačelnika. Ako je 

on prisutan na događajima o kojima 

izvještavamo, zar bi ga trebali 

“izrezati” s fotke ili iz teksta 

Gradski list nije vlasništvo gradonačelnika, 

ali je ipak on delegiran 

od građana, pobjedom na demokratskim 

izborima, da u njihovo 

ime upravlja gradom. Zato ja nemam 

nikakve dvojbe treba li biti 

gradonačelnika u gradskom listu 

ili ne. Trudim se imati neki osjećaj 

za mjeru, pa držim da je u redu 

da jedanput ili dva puta godišnje 

napravimo s gradonačelnikom 

intervju, a da u svakom broju ima 

svojih pola stranice za obraćanje 

građanima. I evo, u ovom broju, 

bez kompleksa, objavljujemo razgovor 

s Ivom Dujmićem povodom 

Dana Grada i akutalnih događaja. 

A kompleksa nisam imala ni kada 

sam na naslovnici jednog broja 

objavila fotografiju opobrbenog 

čelnika (HDZ) i njegove obitelji. 

S druge strane, volim, naravno, da 

ima čim manje “politike u mojoj 

butigi”. Nastojimo raditi list koji 

će biti ogledalo opatijske stvarnosti, 

ali još više zanimljiva novina 

za “običnog čitatelja” u kojem 

će naći priče o sebi i za sebe. Pa 

tako i u ovom broju, vjerujem 

neće proći nezapaženo, imamo 

priče o nobelovki koja je boravila 

u Opatiji, te o Opatijcu koji je postao 

akademik. I još dosta toga iz 

“običnog života”, a “bez gradonačelnika 

na slici”. 

Još ne zaboravite na “zabavnoj 

stranici” pogledati odgovore za 

naš kviz iz prošlog broja, kao i 

imena dobitnika lijepih nagrada 

za one koji su se potrudili poslati 

nam odgovore na naša pitanja. 

Ako vam se to sve sviđalo – možemo 

ponoviti! 

Ovo je ljetni dvobroj: srpanj-kolovoz. 

To znači da nove “Opatije” u 

vašim domovima neće biti do kraja 

rujna. Nadam se da ćemo vam faliti! 

Do čitanja 

Mirjana Rončević 

srpanj-kolovoz 2012. 

2 

Bele kamelije Šesno! Šesno, šesno! Najšesnije! 

List Opatija 

NLO NA SLATINE – Ako ste pomisleli da su na Slatine va more doleteli NLO-i, prevarili 

ste se. Aš to su prave igrački va more na keh saki more skakat. Nakon ča plati, razume 

se. Nakon toliko let ča je bila šampion od maći, konačno da Slatina merita i kamelije. 

BESPLATNI PARKING PUL VRUTKI – Besplatnemu parkingu v Opatije rabi dat i tri 

kamelije. Ma treću ćemo dat ako store još ki takov. Ovisti su storili pul Vrutki i zgleda 

jako šesno. Sigurno će čuda njimi pomoć ki jutro nimaju kade pustit auto za na delo. 

Parićali Irena Bistričić Vuković i Nikola Turina 

Črne maće 

Ni baš šesno! Grdo! Grdo, grdo... 

KUĆA OD KARTI – Zada mrkata na parkinge saki dan se dela prava kuća od karti. Ni baš 

neko arhitektonsko čudo i dizajn, ali preko noći nestane i onda opet do navečer naraste. 

Bit će da je izvođač radova najveća butiga na mrkate i ne bi nas čudilo da jedan dan ta kuća 

poji i naš auto. Morda bi se složila i na neki drugačji i šesneji način, kada bi dobila kaznu. 

PASAMANI NA PUNTA KOLOVE – Na Punta Kolovu kot da se j’ pozabilo da se judi i tamo 

kupaju. Škalini za va more su postavni već pred par let, ma pasamani na škalineh kot ča 

su ovisti, i daje stoje zgobjeni, ruzinavi i opasni. Pa ako ki more stavit jedni popiturani i 

sigurni, ne bi bilo loše.

FOTO: N. TURINA 

VIJEST MJESECA 

Pobjeda 

pravne države 

Piše: Kristina Tubić 

eštom ispred opatijske 

tržnice 10. srpnja 

F je proslavljena presuda 

Visokog upravnog 

suda RH kojim se poništava rješenje 

Hanfe iz 2009. godine vezano 

za obvezu preuzimanja dionica 

LRH. Grad Opatija i Općine Lovran, 

Matulji i Mošćenička Draga te Primorsko-goranska 

županija počastili 

su građane Liburnije te im zahvalili 

što su vjerovali u pravnu državu. 

Restoran Stara pošta iz Permana 

i opatijska Ugostiteljska škola 

pripremili su lignje i palentu, Primorsko-goranska 

županija častila 

je vinom koju su nudile “županijske 

Rožice” u nošnjama, a opatijski 

ugostitelj Đani Vozila rezao je pršut. 

Gradonačelnik Grada Opatije 

Ivo Dujmić, načelnik Općine Lovran 

Emil Gržin i zamjenik načelnika 

Općine Mošćenička Draga Nevio 

Premuž te predsjednik Županijske 

skupštine Ingo Kamenar zahvalili 

su djelatnicima LRH i svim građanima 

Liburnije na podršci i što su 

vjerovali u pravnu državu. 

- Nakon 20 godina uporne borbe 

s vjetrenjačama dočekali smo 

pobjedu pravne države i pravde. 

Presuda Visokog upravnog suda 

potvrdila je da smo bili u pravu te 

da su Grad Opatija i Općine Lovran, 

Matulji i Mošćenička Draga 1992. 

godine dale suglasnost na pretvorbu 

Liburnia Riviera Hotela i da su 

već tada trebali dobiti dionice LRH. 

20 godina su nam neki osporavali 

naše pravo da imamo dionice i glas 

u skupštini LRH, a zašto su to činili 

i s kojim namjerama, nadam se da 

će utvrditi državno odvjetništvo 

kojem smo poslali svu potrebnu 

dokumentaciju, jer kaznena djela iz 

pretvorbe ne zastarijevaju. Ti neki ni 

sada ne miruju, samo su se pritajili i 

ponovo pletu svoju mrežu te povremenim 

plasiranjem u medije samo 

njihovih uskih interesa, pokušavaju 

izvršiti pritisak na pravosuđe. 

Uz vašu snažnu podršku koju 

sam dobivao na svakom koraku i 

na kojoj vam zahvaljujem, nismo 

posustali i zato rezultati nisu izostali. 

Imamo dionice i imamo pravo 

glasa! 

Sada se nećemo više osvrtati 

na prošlost već ćemo se okrenuti 

budućnosti i razvoju, jer smo se riješili 

utega koji nas je u tome kočio, 

kazao je gradonačelnik Opatije Ivo 

Dujmić te nazdravio pobjedi s prisutnim 

čelnicima i okupljenim građanima. 

3 

impressum: 

Opatija - list Grada Opatije 

Nakladnik: GRAD OPATIJA 

Glavna urednica: Mirjana Rončević 

Izvršna urednica: Lidija Lavrnja 

Grafički dizajn i priprema: Sanjin Mačar 

Lektorica: Jadranka Martić 

Suradnici: 

Irena Bistričić Vuković, Kristina Staničić, 

Dražen Turina, Ira Prebilić Banić, Kristina 

Tubić, Aleksandar Vodopija, Marijana Zorić 

Fotografije: Nikola Turina 

Uređivački savjet: 

Viktor Peršić (predsjednik), 

dr. Lara Jelenc, Kristijan Lanča, 

Andrej Pošćić i Aldo Simper 

Kontakt: 

List Opatija, Maršala Tita 3, 51410 Opatija 

Telefon: 051/701-322 (int. 158) 

Telefaks: 051/701-267 

E-mail: 

listopatija@gmail.com 

opatija-list@ri.t-com.hr 

URL: http://www.opatija.hr 

Tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o. 

Naklada: 6.000 primjeraka 

List je besplatan i izlazi mjesečno 

ISSN 1331-3827 

Oglašavanje u listu Opatija 

Zadnja 3.200 kn; unutanji ovitak 2.000 kn; 

1/1 1.500 kn; 1/2 750 kn; 1/3 500 kn; 

1/4 350 kn, 1/8 200 kn, 

Popust za tri objave 20 posto, 

popust za šest objava 30 posto. 

Naslovna stranica: 

Otkrivanje skulpture Brkajol u Portiću 

Snimio: Nikola Turina

RAZGOVOR S POVODOM: OPATIJSKI GRADONAČELNIK IVO DUJMIĆ 


4 


roslavili smo presudu 

Visokog upravnog 

P suda kojom je završila 

dvadesetogodišnja 

neizvjesnost i prijetnja stečaja 

Gradu Opatiji i okolnim liburnijskim 

općinama, svjedočili prijedlozima 

budućeg izgleda kupališta Slatina 

i Lido, novog vrtića na Punta Kolovi 

i Doma umjetnosti... Na proslavi 

Dana Grada mnogobrojni uzvanici 

i gosti dugim pljeskom nagradili su 

napravljene i najavljene projekte 

i čestitali gradonačelniku Ivi Dujmiću. 

Porazgovarali smo s čelnim 

čovjekom našega grada o aktualnostima, 

ali i budućim planovima, 

te ga upitali o profesionalnim i političkim 

obvezama, o slobodnom 

vremenu i hobijima, a zanimalo nas 

je i kakvom vidi buduću Opatiju, 

kao grad svojih unuka. 

Dvadesetogodišnja trakavica 

slučaja LRH privedena je kraju, 

kako se osjećate 

Poslije dvadeset godina pravne 

bitke osjećam veliko olakšanje 

i zadovoljstvo. Ova borba svih nas 

je koštala živaca, a da ne govorim 

koliko je koštala gradski proračun. 

Konačno smo se riješili sjene opasnosti 

provedbe Hanfinog rješenja 

koje bi Grad, u ovom slučaju, 

otjeralo u bankrot. Predstoje nam 

razgovori s većinskim vlasnikom, 

jer konačno imamo pravo glasa 

u skupštini društva. Do sada smo 

samo mogli promatrati što rade, a 

sada smo u partnerskom odnosu. 

Zahvalio bih građanima na potpori 

koju su nam pružali čitavo vrijeme, 

jer su bili svjesni što bi se dogodilo 

da je drugačije presuđeno i koliko 

bi pao životni i komunalni standard 

te socijalna prava koje godinama 

gradimo. Građani mogu odahnuti, 

a mi možemo nastaviti započete i 

planirane projekte. 

Ide četvrta godina Vašeg 

mandata. Da li se ispunjuju obećanja 

koja ste dali građanima te 

na koje ste uspjehe posebno ponosni 

- Približavamo se kraju mandata 

i mislim da sve što smo obećali, 

najvećim dijelom smo i ispunili. 

Posebno smo ponosni na gradnju 

naše nove sportske dvorane. Bila 

je dugogodišnji san mnogih generacija 

opatijskih sportaša i rekreativaca, 

a danas smo na korak do 

ispunjenja tog sna. Bilo je sumnji i 

kritika o preseljenju “Komunalca”, 

ali pokazalo se da je nova lokacija u 

Jurdanima odličan izbor. Uspješno 

smo nastavili i projekt Liburnijske 

kanalizacije, završena je prva faza, 

a smogli smo snage da financiramo 

i dalje, pa se radovi nastavljaju i u 

Dobreću i Poljanama. Pročišćivač 

otpadnih voda u Ičićima pušten je 

u probni rad, čime je zaštita mora 

na prostoru Grada Opatije i Općina 

Lovran i Matulji podignuta na viši 

stupanj. Potpisali smo ugovor o sufinanciranju 

projekta izgradnje novog 

dječjeg vrtića na Punta Kolovi 

s Talijanskom unijom i Zajednicom 

Talijana. U rujnu će Primorsko-goranska 

županija objaviti natječaj za 

odabir koncesionara za kupalište 

Lido i jednog dijela kupališta Slati- 

Učinili smo 

i više no što 

odnosu na period koji smo čekali. 

Nije potrebno žuriti i završiti na brzinu 

samo radi roka, ili kako zlobnici 

smo obećali 

kažu, radi izbora, važnije je kvalitetno 

sve napraviti. Kod svake gradnje 

mogući su nenadani problemi koji 

uspore tijek radova, ali važno je da 


su radovi pri kraju i da će naši sportaši 

uskoro dobiti svoje mjesto za 

treniranje i sportske susrete. 

na. Povećali smo efikasnost gradske 

uprave, kao i koordinaciju gradskih 

ustanova i firmi, kandidiramo 

projekte za europske fondove, te 

smo i dalje uzor transparentnosti 

rada među lokalnim jedinicama. Po 

završetku glavne turističke sezone 

započet će sanacija šahti na Novoj 

cesti i nadamo se da će se istovremeno 

riješiti rotor na Kuku. Ostaje 

nam još jedan važan projekt kojeg 

smo obećali i moramo završiti, a to 

je Dom umjetnosti na mjestu porušenog 

kina. Za to je pripremljen 

projekt i zatražena lokacijska dozvola. 

Ubrzo nam predstoji i potpisivanje, 

mogli bismo slobodno 

reći povijesnog ugovora, između 

Ministarstva, Županije i Grada Opatije 

te naše Lučke uprave o projektu 

izgradnje opatijske luke. To je jako 

veliki projekt, samo izrada projekta 

trajat će najmanje petnaest 

mjeseci, a mi moramo napraviti 

sve potrebno do faze građevinske 

dozvole, kako bismo mogli projekt 

kandidirati za sredstva EU. 

Jedno pitanje koje građani 

ovih dana najčešće postavljaju – 

hoće li sportska dvorana biti gotova 

u terminu 

- Moje je mišljenje da ako smo 

mogli sportsku dvoranu čekati 40 

godina, eventualno kašnjenje od 

par mjeseci neće značiti mnogo u 

Opišite nam jedan Vaš radni 

dan... Imate li kakve hobije, što 

volite raditi u slobodno vrijeme i 

kako se opuštate 

- Moj radni dan često traje od 

jutra do večeri, ponekad i do kasne 

večeri, a i vikendi su mi najčešće 

radni. Gradonačelnik je odgovoran 

za sve u gradu, dobro i loše. Kada 

nešto ne valja, mene prozivaju, tako 

da se moram dobro informirati o 

svemu što se događa. Tu su mnogobrojni 

radni sastanci, pa protokolarni 

dio... Poslije podne i navečer 

su razna događanja kojima moram, 

ali i želim prisustvovati, a isto tako 

Izraelski ministar u Opatiji 

Ovo ljeto možete očekivati porast izraelskih 

turista – rekao je ministar turizma Izraela Stas 

Mišeznikov, koji je sa svojom delegacijom posjetio 

Opatiju. Ragovaralo se o mogućnosti bratimljenja 

Opatije s nekim izraelskim gradom, a 

opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić prezentirao 

je neke investicijske projkte. 

- Uvijek kada prvi put posjetimo neku zemlju, 

jedan dan izaberemo za posjet gradu biseru te 

zemlje, u Hrvatskoj je to Opatija – zaključio je 

Mišeznikov, i najavio ponovni dolazak u privatnom 

aranžmanu. M.Z. 

Odlikovan Oleg Mandić 

Čelnik opatijske UABA-e Oleg Mandić odlikovan 

je ordenom reda Stjepana Radića za za osobit 

ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska 

prava, promicanje pravde i demokracije, 

otkrivanje istine, te 

za osobiti doprinos 

antifašističkim temeljima 

RH, koji mu je 

uručio predsjednik 

RH Ivo Josipović na 

centralnoj proslavi 

Dana antifašističke borbe održanoj 22. lipnja 

u Brezovici. Na visokom odlikovanju čestitao 

mu je i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić te mu 

uručio prigodne poklone na prijemu organiziranom 

u uredu gradonačelnika 5. srpnja. – Sav 

moj društveni angažman mogao bi se podijeliti 

u tri cjeline, jedna je vezana uz djelovanje za 

Auschwitz, druga za Rotary, a treća na promicanje 

ideje antifašizma. Logoru Auschwitzu mogu 

zahvaliti što mi je život bio prekrasan, jer sam 

najgore strahote proživio tamo do 11 godine, pa 

mi je ostatak života bio vrlo lijep. Antifašizam 

doživljavam kao svjetonazor koji se temelji na

Što presuda Visokog upravnog suda znači 

konkretno za Opatijce, te što sada s gradskim 

dionicama 

- Presuda je konačno potvrdila ono što smo mi stalno isticali, 

a to je da smo dionice Liburnia Riviera Hoteli dobili zato što je 

bivša Skupština Općine dala suglasnost da se u temeljni kapital 

Društva unesu nekretnine koje su bile u vlasništvu Općine 

i da se provede pretvorba društvenog poduzeće Liburnia Riviera 

Hoteli. Činjenica je da smo te dionice trebali dobiti još 

1992. godine, a ne tek 2007. godine. Da se to dogodilo kada 

je trebalo, sigurno bi pretvorba Liburnia Riviera Hotela završila 

drugačije. Sve prethodne gradske vlasti su kao i mi, samo 

tražile da dobijemo ono što Gradu Opatiji i Liburnijskim općinama, 

a time i našim građanima pripadalo, a to je 25% +1 

dionica. Ključna je upravo ona „zlatna“ dionica zbog koje 

se i tražilo da damo ponudu za otkup svih dionica Liburnia 

Riviera Hotela. Do sada nismo imali pravo glasa na skupštini 

Društva, što je sadašnji većinski vlasnik iskoristio i već na prvoj 

skupštini Društva 2010. godine izmjenom Statuta pravo 

odlučivanja o povećanju kapitala izdavanjem novih dionica 

prenio na upravu Društva, koja za takvu odluku mora dobiti 

jednoglasnu suglasnost Nadzornog odbora. Obvezna suglasnost 

Nadzornog odbora propisana je samo poslovnikom o 

radu Nadzornog odbora, ali ne i statutom Društva, što dodatno 

slabi našu poziciju. Svakako da ćemo sada osnaženi presudom 

Visokog upravnog suda pokušati na partnerskoj osnovi s 

većinskim vlasnikom predložiti izmjene Statuta kojima ćemo 

zatražiti da se prava koja proizlaze iz „zlatne“ dionice vrate 

na odlučivanje Skupštini društva (izmjena Statuta, povećanju 

temeljnog kapitala i dr.), ne ulazeći u prava i obveze uprave u 

vođenje poslovne politike društva. Uvjeren sam da će nakon 

ove presude i nakon stabilizacije tržišta vrijednosnim papirima 

porasti vrijednost dionica Liburnia Riviera Hotela i da će 

se razvojni projekti Društva brže realizirati, od čega će koristi 

imati Društvo i lokalna zajednica. Nažalost, oni koji su sprječavali 

provedbu odluke iz 1992. godine ne miruju, jer se radi o 

velikom interesima i zato se i ovih dana u medijima plasiraju 

vijesti kojima se pokušava utjecati na pravosuđe i postupanje 

državnih institucija. Uvjeren sam da su ta vremena za nama i 

da će nadležne institucije odraditi svoj dio posla i stati na kraj 

takvim pokušajima. 

dobronamjerni. Neistine o meni 

ih pogađaju, pogotovo kada me 

prikazuju onakvim kakav nisam, a 

obitelj me ipak najbolje poznaje. 

Nažalost, stres koji donosi život 

kada ste javna ličnost nije moguće 

izbjeći. Trudim se koliko mogu 

zaštiti ih, obitelj mi znači najviše u 

životu. Otac sam četvero sinova i 

nono jedne unučice. Bez podrške 

obitelji ne bih se mogao upustiti u 

ovaj posao. Ponekad nisam ni svjestan 

da bih možda trebao više vremena 

provoditi s njima, a na to me 

najbolje nedavno upozorila moja 

unučica koja me upitala “Nono, 

kad ćeš mi opet čitati priču, već mi 

tako dugo nisi čitao...” 

Kakva je bila Opatija Vaše 

mladosti, a kakvu ju vidite u budućnosti, 

u kojoj će živjeti vaši 

unuci 

- Opatija moje mladosti jedan 

je prekrasan grad za koji me vežu 

najljepše uspomene. Bogat noćni 

život, mnoštvo diskoklubova, 

muzika na terasama... Opatija je 

bila grad za izlaske i zabavu i tijekom 

čitave godine dolazili su ljudi 

iz regije, čitave zemlje i inozemstva 

kako bi uživali. Ali vremena 

su se promijenila kao i navike ljudi. 

Mnogo utjecaja na to imao je i 

Domovinski rat. Danas mladi izlaze 

kasno van, u doba kada smo se 

mi nekada vraćali kući. Međutim, 

život se pomalo vraća na terase i 

nadam se da je to početak nekog 

novog, boljeg vremenskog ciklusa 

za naš grad, jer mislim da i život 

nekog grada, kao i život ljudi, ima 

svoje cikluse, dobre i loše. Opatiju 

kao grad svojih unuka vidim kao 

jednu vrlo poželjnu destinaciju s 

moderno uređenim kupalištima i 

svim resursima potrebnim za vrhunsku 

turističku destinaciju. Sve 

ono što stručnjaci kažu da top turistički 

gradovi moraju imati, Opatija 

ili već ima, ili će uskoro imati. Veliki 

nedostatak su nam kupališta, ali 

ona će se urediti, nedostajala nam 

je sportska dvorana – i nju ćemo 

uskoro imati, adrenalinsku ponudu 

trebala bi ponuditi Triestina, tako 

da sve ono što nam je nedostajalo, 

uspješno razvijamo. 

Ulazimo u izbornu godinu, 

namjeravate li se kandidirati za još 

jedan gradonačelnički mandat 

- Sve što smo postigli u ovom 

mandatu, zasluga je koalicije SDPa, 

IDS-a, HNS-a i HSU-a. Bili smo 

uspješni što svjedoče mnogobrojni 

realizirani projekti i idemo po drugi 

mandat. Na izbore ćemo izaći kao 

koalicija, a tko će biti predstavnici, 

odlučit će stranke. Ovaj put na 

izbore izlazimo ležernije, iza nas 

su mjerljivi i vidljivi rezultati, i svi 

koji pogledaju što smo sve učinili, 

vidjet će da smo učinili i više nego 

što smo obećali. Ja sam na mjesto 

gradonačelnika došao kao uspješan 

gospodarstvenik i imam firmu 

u koju se mogu vratiti, tako da se 

ne bojim što će biti ako me ne 

izaberu. I ponosno mogu istaknuti 

da svoj ugled nisam izgubio, jer 

sam ovu dužnost obnašao časno 

i uvijek mislio na dobrobit Grada i 

građana. 

5 

i vikendima. Imam jako malo slobodnog 

vremena, kojeg najradije 

provodim u šetnji našim prelijepim 

obalnim šetalištem Lungomare. Te 

šetnje me opuštaju. Što se tiče hobija, 

obožavam skijati i zimi s obitelji 

otići na snijeg. Prije no što sam 

postao gradonačelnik, odlazili smo 

češće, sada odemo kad stignemo, i 

to najčešće u Italiju ili Austriju. Prije 

sam imao puno više slobodnog 

vremena te sam s obitelji odlazio 

na putovanja u inozemstvo, posjećivao 

metropole i turistička mjesta, 

ali danas, zbog mnogobrojnih obveza, 

to baš i nije često. 

Kako usklađujete političke i 

profesionalne obaveze s privatnim 

životom, koliko Vaša obitelj 

sudjeluje u tome Da li su Vaš rad 

i tekući problemi ponekad tema 

za ručkom... 

- Dom i obitelj moje su utočište 

i pokušavam svoje probleme 

s posla ne nositi kući te se trudim 

što manje opterećivati svoju obitelj 

profesionalnim obvezama. Naravno 

da je to ponekad nemoguće, oni 

čitaju novine i izloženi su komentarima 

pojedinaca, koji nisu uvijek 

Utemeljeno 1973. 

Nudimo vam: 

TRADICIJA • KVALITETA • POVJERENJE 

- kvalitetne popravke 

- veliki izbor novih satova uz jednogodišnju garanciju: Seiko, Citizen, 

Casio, Lorenz, Calvin Klein, Adidas, Axcent, Fossil, Dkny, Esprit, Mexx 

- modni nakit od nehrđajućeg čelika: Calvin Klein, Swatch, 

Fossil, Dkny 

- zamjena baterija i ostalog za Polar monitore srčane frekvencije 

- komoru za testiranje vodootpornosti ronilačkih satova 

- različite baterije i remene za satove 

- baterije za slušne aparate i foto aparate 

Maršala Tita 150, 51410 Opatija, Hotel Bellevue, Tel: 051/210-539 

ideji da antifašizam nije ideologija, nego način 

pozitivnog razmišljanja. kazao je Oleg Mandić 

te se zahvalio na podršci ženama bez kojih sav 

njegov rad ne bi bio moguć – njegovoj supruzi 

Duški i tajnici UABA-e Suzani Cvjetković. K.T. 

Veleposlanica Italije kod 

gradonačelnika 

Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić sa suradnicima 

primio je u svom uredu 13. srpnja veleposlanicu 

Republike Italije u Republici Hrvatskoj 

Emanuelu D’Alessandro u pratnji Generalnog 

konzula Republike Italije u Rijeci Renata Cianfarania 

i predsjednika Zajednice Talijana u Opatiji 

Pietra Varljena. 

Gradonačelnik Dujmić je s veleposlanicom 

D’Alessandro razgovarao o dosadašnjim odličnim 

međusobnim odnosima s talijanskim 

gradovima kao i mogućnostima daljnje suradnje 

na ekonomskom, kulturnom i turističkom 

području. Pohvalio je aktivnosti talijanske manjine 

i Zajednice Talijana te izrazio zadovoljstvo 

zajedničkom izgradnjom novog dječjeg vrtića u 

Opatiji u kojoj će djelovati tri odgojno-obrazovne 

skupine na talijanskom jeziku. Veleposlanica 

D’Alessandro izrazila je zadovoljstvo zbog odlične 

suradnje Grada Opatije i Zajednice Talijana te 

pokazala veliki interese za investicijske projekte 

na području Grada Opatije naglasivši kako je 

kontaktiraju zainteresirani talijanski ulagači. 

Nakon prijema kod gradonačelnika, delegacija 

je posjetila prostorije Zajednice Talijana u Vili 

Antonio, gdje su ih dočekali mnogobrojni predstavnici 

talijanske manjine. K.T.

INTERVJU 


6 


D 

uško Jeličić Dule osoba je koja je svojim 

neumornim radom, prvenstveno na 

glazbenom i karnevalskom području, 

uvelike doprinjela prezentaciji i promociji opatijskog 

ali i cijelog istarsko-kvarnerskog područja, 

kako na državnoj tako i na međunarodnoj razini 

– konstatirano je u obrazloženju uz dodjelu 

Nagrade Grada Opatije za životno djelo. Dule je 

sinonim za nacionalo poznatu karnevalsku Balinjeradu, 

koju je osmislio i prvih 25 godina organizirao. 

Dule je glazbenik i kantautor, otac ča vala, 

autor koji je čakavštinu vratio u javni život i koji 

već 35 godina drži čvrstu poziciju na domaćoj zabavno-glazbenoj 

sceni, uvijek oslonjen na svoju 

suprugu Silvanu i druge članove legendarne grupe 

Bonaca. Dule je jednostavan «domaći čovek», 

koji voli svoj grad i ljude, a i ljudi njega. Dule je pjesnička 

duša, zadovoljan i sretan čovjek, ugodan 

sugovornik. Dule je jednostavno – Dule. I treba 

mu od srca čestitati na ovom visokom gradskom 

priznanju koje mu je dodijeljeno povodom Dana 

Grada Opatije. 

vela 

Mići 

Piše: Mirjana Rončević 

FOTO: Nikola Turina 

čovek, 

duša 

- Vi ste Dule postali brand 

Opatije, a sudeći po nagradama 

i priznanjima koje dobivate u 

posljednje vrijeme, već nekako i 

opatijska legenda. Je li vas to tjeraju 

u penziju, kako se osjećate 

- Osjećam se dobro, isto ko 

pred deset ili dvajset let, makar ću 

skoro imet 66-ti rojendan. A ova 

nagrada Opatije, nisan veroval da 

ću je dobit...Ča ću van reć, velika je 

to čast, jako mi je drago, a vezana je 

i za znatan iznos od 20 tisuć kun... 

- Pa će to bit dosta da sa svojon 

Silvanom grete va Paris... 

- Ma bi bilo lepo poć va Paris, 

ma ne... Već san odlučil kako ću je 

podelit, malo semo, malo tamo. 

Jedan del za decu va lovransken 

dome, jedan del za opatijsku udrugu 

invalida, pa onda ću neš teh šoldi 

potrošit va markete za hranu za 

pase i mački ku ću odnest va azil, a 

onda ako ča ostane će bit i za počastit 

prijatelji pul Barića. Samo da 

na tu nagradu ne moran još platiti i 

porez, aš neću imet z čen... 

Dule na RAI DUE 

- Za emisiju RAI 2 “Sereno variabile” su snimili priču o mojen životu, i 

jedno pol ure se vrtelo to na televizije, a pokle su me neki talijanski gosti 

na terase opatijskega Milenija prepoznali i pitali: ma ste to bili vi Lep je 

to osjećaj, pa pogotovo kad su me zvali neki naši judi ki žive va Italije i 

svi su bili ponosni name i na Opatiju. 

- Znači li to: Dule humanitarac, 

bil i ostal 

- Neki će reć: ma si budala, bil i 

ostal. Ma ja san sretan i zadovojan 

čovek. Mene niš ne rabi, sve iman 

ča mi treba, samo neka me niki niš 

ne pita. Mići čovek, vela duša - to je 

stih jedne moje pjesme ka je nekako 

malo autobiografska. A istina je i va 

onen stihe da je va živote sve lagje

Marko i Marjeta 

mesto šefa Balinjerade, magar ste 

njezin otac... 

- Nisan se zasitil Balinjerade i 

maškar, vavek san ja tu. Samo više 

nisan mogal arivat na se, pa san 

prej par let rekal da je vreme da 

neki mlaji to dalje vode i ekola, sve 

gre dobro. Treba za to delo puno 

entuzijazma, aš se varaju oni ki misle 

da su tu neki šoldi va đire. 

- A od čega onda živite 

- Malo od ribarije, malo od muzike, 

ma ne da živin nego životarin. 

Al niš mi ne fali, mene je dobar i moj 

stari stojadin za kega me svi zezaju. 

Ne išćen kruha preko pogače. 

Radujem se svakom danu, svakom 

trenutku i lepo mi je. 

- I na MIK-u se videlo koliko 

vas judi vole. Čestitamo vam na 

osvojenom drugom mjestu. 

- A mislel san da ni ne treban 

poć na ovogodišnji MIK, magar je 

to jedan jako lepi festival. Nakon ča 

san dvajsetak let vavek bil meju zadnjima 

po glasanju publike, činelo 

mi se da je vreme da se povučen. A 

evo, Antonijo i ja, dva horoskopska 

lava, smo jako lepo pasali, dve večeri 

čak prvi, ukupno drugi. Istina, i 

raneje su se moje pjesme z MIK-a, 

- Gren lovit škampi svaki drugi, 

treći dan, ali situacija je katastrofalna. 

Škampi je sve manje, 

niš ne ćapaš. Ča je razlog Ne 

znan, po mane su to koće, a 

stručnjaci govore drugačije, 

da je to zbog nekih promjena 

u moru. Uglavnom, škampi je 

puno, puno manje nego pred 

dvajsetak let. 

Na moru je zmanun i galeb 

Marko, već desetak let, pride 

na barku, čeka me na mulu, kot 

moj kućni ljubimac. Vjeran je 

on i svojoj životnoj suputnici, 

galebici Marjeti, ali, interesantno, 

kad mu hitin ribu će je njoj 

pustit samo u vreme parenja, 

inače joj ne da blizu i sam poji 

sve. Ma, vidiš ti to, kakovi su 

muški, magar joj je vjeran celi 

život. 

u dvoje, aš bez Silvane nebin mogal 

tako. Znate kako još zovu Bonacu 

Rock Caritas. Vavek smo svagdere 

kade je neš humanitarno, zovu nas a 

mi nikada ne znamo reć ne... 

- Nedavno ste proglašeni i 

počasnim građaninom Lovrana... 

- Pa moja žena je Lovranka, a 

reču da si otuda od kuda ti je žena, 

pa san valjda zaslužil i to priznaje 

va Lovrane. Jako mi je drago, ma i 

jako žal ča ne moren čut ča bi pokojni 

Diego na to rekal. A Edi mi je 

rekal ča je mislel, no, drago mu je, 

nego ča... 

- Vi ste ipak Opatijac, ča ne 

- A nego ča. Morda i ne baš tipičan, 

aš Opatijci su, znate kakovi, 

vavek nezadovojni. Kad sveti sunce, 

zač ne daži. Kad daži, zač ne 

sveti sunce. Ča si storil ovo, zač nisi 

storil ono... To je tipičan mentalitet 

primorskega mesta. Ma san se naučil 

na to, ne padan više lahko. Ipak 

iman neko leto i iskustvo, pa se ne 

dan da me te kritike pogode. 

- Ma ste nakon 25 let pustili 

Moja mačka jede 

škampi 

- Iman doma mačku, Mića se 

zove, ima jeno šesnajst, sedamnajst 

let, ma tako je pametna, 

samo ča ne govori. Voli ona 

ribice, družbane, ali najviše voli 

kad joj Silvana skuha škampi, 

pa ih Mića sama očisti i s gušton 

poji. 

bez obzira na plasman, pokle jako 

puno vrtele. Recimo, “Beli, Cres i 

Lubenice” su na Glisti Radio Rijeke 

bile dvjesto tjedana, z čen se malo 

ka kancona more pohvalit. 

- Ovo je očito za vas vrlo 

uspješna godina... 

- Je, a osvojil san i prvu nagradu 

u pripremanju buzare od škampi 

na gastro natjecanju u čast Porina, 

i to u vrlo jakoj konkurenciji. Inače, 

obožavan kuhanje, samo ne kad 

treba puno stat uz šparhet. Ovega 

proljeća san prvi put va živote bil i 

preko “bare”, šli smo va New York 

nastupat na humanitarnen bale 

naših iseljenika. To je stvarno bil 

nezaboravni doživljaj, odvavek san 

tel doživit taj grad kega poznamo iz 

filmova. Impresionirali su me i judi, 

svi su nekako dobre voji... I znate 

ča mi se dogodilo: vozin se po New 

Yorke va vlake, a jedan čovek mi 

pride i pita: ma ste vi Dule Za ne 

verovat! 

- I ča sada dalje Je kakoveh 

plani 

- Nisan ja od veleh plani. Kada 

san ča planiral, uglavnom je šlo 

nopak. Bolje mi je ono: kako pride, 

tako zameš. Rješavaš stvari u hodu. 

Ćemo videt ča će bit. 

7 

Željezarija Vereno 

na Slatini 

NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! 

„BORI DEKORATIVNI PREMAZI ZA DRVO 

10% POPUSTA NA GOTOVINSKO PLAĆANJE 

ZA 2x0,75 L ILI 1x2,5 L + KIST GRATIS 

NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! 

- MREŽE PROTIV KUKACA ALU I 

PVC 

- MREŽE ZA HLAD RAZNIH ŠIRINA 

- VENTILATORI STOLNI I PODNI 

- BIOKILL, PITROID, NEO-PITROID 

- VRTNE CIJELVI + PRIKLJUČCI 

- VELIKI IZBOR VRTNOG ALATA 

- ZEMLJA ZA CVIJEĆE, GNOJIVA, 

VAZE… 

Posjetite nas! 

- MREŽE, OGRADE I STUPOVI 

RAZNIH VISINA 

- LANCI ZA SIDRENJE 10mm, 13mm, 

16mm 

- FILTERI ZA NAPE, VREĆICE S-BAG 

- KOMPJUTORSKO NIJANSIRANJE 

UNUTARNJIH ZIDNIH FASADNIH I 

AKRILNIH BOJA ZA DRVO 

Vereno d.o.o., M. Tita 162/3 

Radno vrijeme: 8.00 – 19.00 sati 

Subotom: 8.00 - 13.00 sati 

Tel: 711-091; Mob: 091-577-8659

vogodišnji laureati Grada 

Opatije, kojima su 

O dodijeljenja gradska priznanja 

prema prijedlogu 

Ocjenjivačkog suda kojeg su podržali 

opatijski vijećnici, nagrade su primili 

na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 

održane povodom Dana Grada u Foajeu 

Ljetne pozornice. Počasnim građaninom 

Grada Opatije imenovan je 

gospodin Jan Kickert, Nagrada Grada 

Opatije za životno djelo uručena 

je Dušku Jeličiću Duletu, a godišnje 

nagrade Grada Opatije dodijeljene 

su: za područje gospodarstva Igoru 

i Goranu Marijanoviću, vlasnicima 

Čestitke 

restorana Ružmarin, Daliboru Koreniću 

za područje sporta, prof. dr. sc. 

Siniši Volareviću za područje znanosti 

i zdravstva, Ugostiteljskoj školi 

Opatija i Gimnaziji “Eugen Kumičić” 

za područje odgoja i obrazovanja, 

te Gradskom društvu Crvenog križa 

Opatija za područje zdravstva i socijalne 

skrbi. Zahvalnica za kontinuirani 

kreativni doprinos u razvoju turističke 

ponude grada pripala je Yasni Skorup 

Krneta. 


8 


Kvalitetna ponuda 

“Ružmarina” 

Opatijski restoran “Ružmarin” već desetljećima 

uspješno vodi obitelj Marijanović koja je uvijek pomno 

birala ponudu lokala i pilagođavala je svojim 

gostima, posebno sugrađanima, ali i domaćim i 

stranim turistima. Vrhunska restoranska usluga, 

koju njeguju Igor i Goran Marijanović nakon što su 

posao preuzeli od majke Nade Marijanović - Peruč, 

prilagođena je gostima svih platežnih moći. 

U Ružmarinu se velika pažnja pridaje gastronomiji 

i vinima, a u njega rado svraćaju i oni koji požele 

vrhunski riblji specijalitet ili samo neku iz bogatog 

izbora pizza. 

- Ova nagrada znači nam jako puno jer u Opatiji 

ima još odličnih ugostiteljskih objekata koji zaslužuju 

biti nagrađeni, a to što je ove godine odabran 

baš “Ružmarin”, izuzetno nas veseli. Zahvaljujemo 

svima koji su prepoznali naš rad, trud i kvalitetu 

naše ponude, a posebno zahvaljujemo gospodinu 

Marku Ćoriću koji nas je predložio. Trudit ćemo se 

i dalje da dokažemo da je nagrada došla u prave 

ruke, rekli su nam Igor i Goran Marijanović, vlasnici 

restorana “Ružmarin”. 

Sportska rekreacija 

“na vrhu” 

Dalibor Korenić (43) u sportskim je vodama od malih 

nogu, a nakon što je školovanjem stekao status višeg 

trenera sportske rekreacije, sport mu je postao i životni 

poziv. Radio je kao trener u raznim klubovima, a Klub 

za sportsku rekreaciju “Gorovo” pod njegovim je vodstvom 

dobio brojna priznanja. Korenić je prošle godine 

organizirao deset redovnih sportsko rekreativnih 

programa i 45 povremenih programa i manifestacija, u 

kojima je sudjelovalo oko 3900 sudionika svih dobnih 

skupina. Time je pripomogao da se dođe do statističkog 

podatka prema kojem se preko 30 posto građana 

Opatije bavi organiziranom sportskom rekreacijom, što 

je daleko iznad hrvatskog pa i europskog prosjeka. 

- Vrlo sam počašćen ovom nagradom i zahvaljujem se u 

svoje ime, kao i u ime mojih kolega iz Kluba za sportsku 

rekreaciju “Gorovo”. Drago mi je da je prepoznata važnost 

sportske rekreacije, koja je prevencija zdravlja i pokazuje 

kulturu življenja jednoga grada. Opatija se može 

pohvaliti da je u u samom vrhu što se tiče rekreacije, jer 

s preko 50 manifestacija godišnje u koje je uključeno 

preko 4 tisuće građana spada u sam vrh, ne samo države 

nego i Europe, kaže Dalibor Korenić. 

Znanstvenik 

– promotor Opatije 

Doktor znanosti iz područja biomedicine Siniša Volarević 

(50), profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta 

u Rijeci, znanstveno se usavršavao u Hrvatskoj ali i u 

svijetu, a iza sebe ima zapaženu znanstvenu karijeru, te 

brojna priznanja. Osnovno područje znanstvenog zanimanja 

mu je molekularna i stanična biologija i njegov 

laboratorij intenzivno istražuje molekularne mehanizme 

regulacije rasta i diobe stanice, te njihove poremećaje 

u zloćudnim tumorima. U potekloj godini prof. dr. sc. 

Siniša Volarević u svom znanstvenom i stručnom radu 

ostvario je hvalevrijedne rezultate priznate na svjetskom 

nivou koji su promovirali Opatiju i našu zemlju u 

svijetu. 

- U Opatiji živim relativno kratko, nešto duže od jedanaest 

godina, tako da sam bio vrlo iznenađen kada sam 

saznao da sam nagrađen nagradom Grada, ali i izuzetno 

počašćen. Zaista mi je to velika čast, ali i poticaj da se 

još bolje uklopim u ovu sredinu. Opatija je krasna, ljudi 

su divni i uživam živjeti u Opatiji. Veliko hvala svima koji 

su prepoznali moj rad i trudit ću se da i dalje ponosno 

promoviram ime Opatije, rekao je prof.dr.sc. Siniša Volarević.

Počasni 

građanin 

Jan Kickert bivši je veleposlanik 

Republike Austrije u Hrvatskoj 

koji godinama surađuje 

s Opatijom, a počasni je član i 

organizacijskog odbora Bečkog 

bala u Opatiji. Opatiju često 

posjećuje i počasni je gost 

na kulturnim manifestacijama 

kojima se njeguje prijateljstvo 

i suradnja između Opatije i 

Beča. Za njegov angažman, 

ljubav i prijateljstvo prema 

Opatiji, Opatijci su mu zahvalni, 

pa je to rezultiralo odlukom 

da postane počasni građanin 

Opatije. 

PišU: Mirjana Rončević i Kristina Tubić FOTO: Nikola Turina 

NAGRADE I 

PRIZNANJA 

Zahvalnica umjetnici 

Akademska likovna umjetnica 

Yasna Skorup Krneta iza 

sebe ima brojne samostalne i 

skupne izložbe u zemlji i inozemstvu, 

a u Opatiji se njen 

rad posebno ističe posljednjih 

godina. Djeluje u Udruzi ljubitelja 

kamelija “Iginio Scarpa” 

kroz koju je osmislila tortu “Kamelija”. 

- Veselim se nagradi Grada Opatije. Proteklo vrijeme 

bilo mi je jako naporno, vrlo sam intenzivno 

radila. Muze su me nadahnule i imala sam bezbroj 

ideja, a mnoge sam i uspješno ostvarila. Drago mi 

je da su dragi ljudi to prepoznali i od sveg srca 

im se zahvaljujem na ukazanom povjerenju, kaže 

Yasna Skorup Krneta. 

gradskim laureatima 

9 

Bit ćemo još bolji 

Podugačak je popis najvažnijih aktivnosti 

Ugostiteljske škole u potekloj godini, od pripremanja 

ugostiteljske ponude prilikom raznih 

gradskih događanja i fešta, do ugošćavanja visokih 

i poznatih gostiju iz zemlje i inozemstva 

u svojoj školi u okviru novog projekta “(U)gosti 

na doručku”. Angažman učenika i nastavnika 

opatijske Ugostiteljske škole i njihovo uključivanje 

u brojna gradska događanja, ali i pokretanje 

raznih zanimljivih projekata, i prošle su 

godine privukle pažnju medija, preko kojih šire 

“staru slavu” ove škole i Opatije. 

- Nagrada Grada Opatije predstavlja priznanje 

i pohvalu ne samo meni kao ravnatelju, već i 

svim nastavnicima i učenicima škole. Naši 

đaci uživaju privilegiju da pohađaju jednu od 

najboljih škola za obrazovanje ugostiteljskih 

profila. Svaka nagrada je pohvala, ali i velika 

obveza, pa koliko god da smo bili uspješni u 

protekloj školskoj godini, trudit ćemo se da u 

narednoj budemo još uspješniji i zaslužimo još 

nagrada, kaže Damjan Miletić, ravnatelj Ugostiteljske 

škole Opatija. 

Svi prošli maturu 

Opatijska Gimnazija “Eugen Kumičić”, koja će 

iduće godine proslaviti 50-tu obljetnicu postojanja, 

lani je na razna županijska i državna 

natjecanja uputila 103 svojih učenika, od ukupno 

235 učenika koji pohađaju ovu školu, a 

većinom su s područja Liburnije. Učenici su 

na školskim natjecanjima iz raznih predmeta 

postizali zapažene rezultate, a učenici su i kroz 

razne druge projekte pokazali svoj veliki angažman 

i izvan redovnog školskog programa. 

Po rezultatima na maturi za školsku godinu 

2010/2011. opatijska gimnazija je ušla u 50 najboljih 

škola u Hrvatskoj. 

- Počašćeni smo dodjelom ove prestižne nagrade, 

koja potvrđuje kvalitetu i uspješnost 

naše škole. Posebno nas veseli da danas imamo 

djecu roditelja koji su pohađali našu školu, 

a nadam se da ćemo uskoro imati i unuke. Grad 

je prepoznao rad naše škole, a upisi potvrđuju 

da je ona Opatiji itekako potrebna. Rezultati su 

nam svake godine sve bolji, ove godine prolaznost 

maturanata bila je 100 posto, a državnu 

maturu su prošli svi, rekla nam je Ivanka Škarić, 

ravnateljica gimnazije. 

Prepoznata briga 

za sugrađane 

Gradsko društvo Crvenog križa Opatija već je desetljećima poznato 

po raznim akcijama i djelovanju na raznim područjima 

zdravstva i socijalne skrbi. Tako su i prošle godine vrlo uspješno 

organizirane i provedene brojne akcije, od darivanja krvi, mjerenja 

tlaka i šećera u krvi, do solidarnosti na djelu, te briga o 

starijim osobama. Prošla će godina posebno biti zapamćena po 

tome što je Crveni križ otvorio prvi market za potrebite građane. 

U proteklom razdoblju u njega je prostiglo oko tisuću kilograma 

hrane i podijeljeno je četrdesetak paketa onima kojima je 

to najpotrebnije. Lani je pokrenut i program za djecu osnovnoškolskog 

uzrasta, radionica “Klinci i klinceze”, kroz koji se radi na 

razvijanju socijalizacijskih vještina i razvoju ličnosti. 

- Nagrada Grada Opatije dokaz je da dobro i puno radimo. 

Mnoge vikende umjesto s obiteljima, provodimo u Crvenom 

križu i na terenu. Naši članovi uvijek su spremni sudjelovati u 

raznim akcijama koje organiziramo i u kojima sudjelujemo. Mislimo 

na naše sugrađane, kako da im olakšamo život i što više 

pomognemo. Drago mi je da je taj naš rad i trud prepoznat i 

dodijeljena nam nagrada, kaže Gordana Grgurina, ravnateljica 

Crvenog križa.

MEĐUNARODNA SURADNJA 

Opatija ima 

pet prijatelja 

PišE: Mirjana Rončević 

rijediš onoliko koliko prijatelja imaš! Ta stara izreka za 

Opatiju znači da vrijedi za - pet. Grad Opatija, naime, ima 

V “ozakonjena” prijateljstva s pet gradova. U različitim razdobljima 

Opatija je suradnju i prijateljstvo s pojedinim gradovima 

zapečatila potpisivanjem povelja o bratimljenju. Tako su danas 

gradovi pobratimi Opatiji Castel San Pietro (Italija), Ilirska Bistrica (Slovenija), 

Balatonfured (Mađarska), Carmagnola (Italija) i Bad Ischl (Austrija). 

Suradnja s pobratimljenim gradovima prolazila je kroz različite 

faze, nekad više, nekad manje intenzivne suradnje, ali niti prijateljstva 

nikad nisu raskinute. 

Prvi pobratim 

Castel San Pietro Terme, srednjovjekovni grad blizu Bologne u Italiji, prvi je postao grad 

pobratim Opatije. Povelja o bratimljenju potpisana je već davne 1983. godine, dakle prije 

tridesetak godina, još u doba kada je Općina Opatija pokrivala i današnje tri susjedne 

općine. Suradnja se razvijala na turističkom i kulturnom planu, redovno su opatijske delegacije 

gostovale kod talijanskih prijatelja, a u Opatiju su dolazili predstavnici vlasti ali i 

gosti iz Castel San Pietra koji je poznat po brojnim glazbenim manifestacijama tijekom 

cijele godine, a posebno po sajmu meda. 


10 


Čvrsto prijateljstvo 

Povezani vodom 

Balatonfured je turističko mjesto na mađarskom jezeru Balaton, u regiji poznatoj po vinogradima 

i lijepom okolišu. Suradnja s Opatijom “zapečaćena” je još 1996. godine i otada se redovno 

upriličuju uzajamni posjeti koji su uvijek srdačni i prijateljski. Opatiju i Balatonfured povezuje 

i povijest i sadašnjost, sličan turistički razvoj i interesi, jer je ovaj mađarski grad nastao 

kao turističko lječilište zahvaljujući termalnim izvorima. Radi se o čvrstom prijateljstvu koje 

ostavlja tragove u kulturnoj, sportskoj i gospodarskoj razmjeni. Bivši gradonačelnik Balatonfureda 

Miklos Takacs svojedobno je proglašen počasnim građaninom Opatije, koji je zaslužan 

za snažno prijateljstvo ljudi dvaju gradova I jaku kulturnu suradnju, a svake godine organizira 

dolazak desetak autobusa sa mađarskim turistima u Opatiju. 

Ilirska Bistrica je danas u susjednoj državi, Sloveniji, ali je bratimljenje s Opatijom potpisano 

još 1987. godine, dakle u vrijeme kada se živjelo u zajedničkoj državi. Taj je opatijski pobratim 

teritorijalno najbliži Opatiji, a prijateljstvo je začeto u vrijeme kada je jedan dio tadašnje 

Općine Opatija dobivao vodu iz vodoopskrbnog sustava Ilirske Bistrice. Gospodarsku 

i kulturnu suradnju s Ilirskom Bistricom nastavile su i novonastale općine, Matulji, Lovran i 

Mošćenička Draga, a danas osim službenih i protokolarnih kontakata, suradnja je prisutna i 

u svakodnevici. U Ilirsku Bistricu se odlazi po špežu radi jeftinije nabavke, ili pak u neku od 

tamošnjih dobrih “gostilni” s autohtonom gastro ponudom. 

Najmlađi brat 

Donacije i biciklisti 

Carmagnola, grad blizu Torina u Italiji, opatijski je pobratim od 1998. godine, a prijateljske su veze 

građene kroz humanitarne akcije koje su pokretale talijanske organizacije kako bi pomogle prognanicima 

koji su na Liburniji našli utočište u vrijeme i nakon Domovinskog rata. Kasnije su Opatiju 

posjećivali i biciklisti iz Carmagnole, pa se na tom turističkom i sportskom planu najviše i surađivalo, 

a opatijske delegacije nisu propuštale gostovati na Festivalu paprika (Sagra del peperone) koji se 

svake godine početkom rujna održava u Carmagnoli, čime se slavi urod tipičnog poljoprivrednog 

proizvoda u toj talijanskoj regiji. 

Bad Ischl, austrijski turistički grad i lječilište, najkraće je “u vezi” s Opatijom, jer je povelja o bratimljenju 

potpisana tek 30. listopada 2010. godine. No, ovaj grad kojeg u Austriji nazivaju i “carskim gradom”, ima 

od svih gradova pobratima najviše sličnosti s Opatijom. Bad Ischl je, baš kao i Opatija, nastao kao lječiliste 

za austougarsku aristokraciju zahvaljujući termalnim izvorima, a svoje je zlatno doba doživio početkom 

20. stoljeća kada su ga posjećivale mnoge okrunjene glave. Bila je tu ljetna rezidencija Fanca Jozefa, a na 

tragovima te slavne prošlosti i tradicije Bad Ischl, baš kao i Opatija, danas gradi svoj turistički imidž stvaranjem 

suvremene turističke ponude.


SUSRETI 

Tatjanin 

barkajol 

zove u 

zagrljaj 


P 

ovodom proslave 

Dana Grada Opatije u 

Portiću je postavljena 

brončana skulptura 

Barkajol, rad akademske kiparice 

Tatjane Kostanjević. Kip barkajola 

još je jedan u nizu njezinih mnogobrojnih 

skulptura koje krase opatijske 

parkove, javne površine ali i 

interijere. U Gradskoj vijećnici nalazi 

se brončani grb Grada, a srebrna 

medalja s likom sv. Jakova dio je 

prestižne nagrade Grada Opatije 

istaknutim građanima. Bista Čehova, 

reljef Mahlera, bista Ive Robića 

kao i skulpture Isadore Duncan i 

violinista Jana Kubelika postale su 

nerazdvojni dio opatijskih parkova 

i vrtova. Sve su to radovi opatijske 

kiparice. 

Tatjana Kostanjević rođena je 5. 

listopada 1963. u Rijeci. Diplomirala 

je na Akademiji likovnih umjetnosti 

u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu 

u Rijeci 1991. završila je program 

Dopunsko pedagoško – psihološko 

obrazovanje i kao stručni voditelj 

osniva vlastitu Likovnu radionicu 

za djecu i mladež u Opatiji, koja je u 

dvadesetak godina svog postojanja 

iznjedrila niz mladih likovnih talenata. 

Član je HDLU-a Rijeke i Hrvatske 

zajednice samostalnih umjetnika. 

Priredila je tridesetak samostalnih 

izložbi diljem Hrvatske,a njezine 

skulpture nalaze se na mnogim javnim 

površinama od Opatije i Rijeke, 

preko Zagreba,Požege, Kraljevice 

i Novog Vinodolskog pa sve do 

Beča i Castel San Pietro Termi. 

Prije godinu dana preselila je 

u Požegu, gdje ima atelje i vodi Likovnu 

radionicu, a Opatiju je posjetila 

povodom otkrivanje skulpture 

Barkajol. Upitali smo je kako joj je 

u Požegi te porazgovarali o novoj 

skulpturi. 

- S Požegom odlično surađujem 

dugi niz godina i često su me 

zvali da dođem. To je grad koji 

šarmira i prošlog ljeta odlučila sam 

tamo otvoriti atelje. Ne bih rekla da 

sam otišla iz Opatije, već da trenutno 

stvaram u drugom gradu, a to 

govori i moja skulptura barkajola 

koju sam napravila za Opatiju. Ideja 

o skulpturi opatijskog barkajola 

provlači se već nekoliko godina i 

jako me veseli da je Grad Opatija 

podržao projekt. Barkajol je simbol 

Opatije i jedan je od simbola opatijskog 

turizma. Prva misao koja 

se veže uz barkajola je “bitteschen 

barke fahren”, a mnogim je ljudima 

naše generacije ostala u uhu i 

pjesma istog naslova. Lik barkajola 

nekako vežem uz posljednjeg opatijskog 

barkajola Marina Filaferra, 

kojeg svi pamtimo kao dragog čovjeka 

srednje dobi, vedrog, nasmiješenog, 

uljudnog, karakterističnog 

lica s kapetanskom kapicom na 

glavi. Ljudske veličine, skulptura 

utjelovljuje iskusnog, vremešnog 

barkajola koji sjedi na klupici u Portiću 

i gestom ruke i izrazom lica poziva 

turiste na vožnju barkom. Izraz 

lica je dobroćudan i vjerojatno će 

one koji su poznavali Filaferra podsjetiti 

na njega. Ruke, kao i noge su 

u snazi, dok tijelom s trbuščićem 

izražava mirnoću. On je vremešni 

muškarac prijaznog izraza lica koji 

gestom poziva na druženje. Premda 

podsjeća na Filaferra, skulptura 

predstavlja imaginaran lik barkajola 

i posvećena je svim opatijskim 

barkajolima. To je urbana skulptura 

koja priča opatijsku turističku priču. 

Svatko tko poželi moći će sjesti 

pokraj skulpture, a pridignuta ruka 

barkajola prigrliti će ga. Ineraktivne 

skulpture su pravo rješenje u urbanom 

prostoru jer su zanimljive 

i dojmljive. Imaju ritam i energiju, 

otvorene su za komunikaciju i nadam 

se da će svatko u ovoj skulpturi 

vidjeti neku svoju priču, kazala je 

Tatjana Kostanjević. 


11 

Sat povijesti 

na Matić poljani 

Memorijal mira - 26 smrznutih partizana održan 

je na Matić poljani u Gorskom kotaru 2. lipnja, 

a posvećen je sjećanju na tragičan događaj 

koji bi mladim ljudima trebao pokazati da su 

sloboda i mir najveće ljudsko bogatstvo. Već šestu 

godinu zaredom Memorijal okuplja članove 

antifašističkih udruga i učenike škola iz čitave 

županije, a ove godine po prvi put su sudjelovali 

i učenici opatijske osnovne škole s profesoricom 

povijesti Liljanom Host, koji su stigli u pratnji 

članova opatijske UABA-e. Održan je sat povijesti 

uz sjećanja preživjelih boraca, na spomenike 

su položeni vijenci i cvijeće, a za kraj je održano 

takmičenje u patrolnom trčanju. Opatijski učenici 

kući su se vratili sa srebrnim peharom. K.T. 

Remisens 

– novi brend LRH 

“Trenuci koje pamtite” slogan je novog turističkog 

branda Liburnia riviera hotela – Remisens. 

Pod ovim imenom LRH će od iduće godine na 

međunarodnom tržištu predstavljati osam svojih 

hotela: Ambasador, Villu Ambasador, Admiral, 

Kristal, Excelsior, ville Atlanta i Elza u Lovranu 

te hotel Marina u Mošćeničkoj Dragi. Hoteli 

će zadržati svoja imena, a cilj brenda Remisens 

je garancija kvalitete usluge u svim hotelima 

unutar lanca, poručili su iz uprave LRH. M.Z.


12 


ŠKOLA 

U opatijskoj osnovnoj i četiri srednje škole obilježen je kraj školske godine podjelama 

svjedodžbi i prigodnim svečanostima. Neke su škole izabrale učenike generacije, neke su 

izabrale i nastavnike godine, a sve su pohvalile i nagradile najvrijednije i najuspješnije učenike. 

Osnovna škola 

“R.K. Jeretov”: 

19 odličnih osmaša 

Svoje “zbogom” osnovnoškolskim 

klupama, profesorima i nastavnicima 

rekli su osmaši opatijske 

Osnovne škole “R.K. Jeretov” na 

svečanosti organiziranoj povodom 

podjele završnih svjedodžbi, organiziranoj 

u holu škole 29. lipnja. 

- Želim vam svima da uspijete upisati 

školu koju želite i ostvarite svoj 

san te da i u srednjoj školi budete 

jednako dobri kao što ste bili i ovdje. 

Osam godina zajedno smo 

naporno radili, a sada nastavljate 

dalje, ali bez nas. U ime svih nastavnika 

želim vam da budete uspješni 

u životu i uvijek ćete biti dobrodošli 

i dragi gosti u našoj školi, istaknuo 

je ravnatelj Fredi Glavan. 

Posebno je nagrađeno 19 učenika 

koji su svih osam razreda završili s 

odličnim uspjehom: Manuel Žic, Ivo 

Radetić, Ivana Vidas, Betti Puž, Esperanza 

Frank, Dino Modrić, Nikola 

Žigulić, Jakov Sergo, Luka Košak, 

Dario Saftić, Antea Županović, Adi 

Čaušević, Matea Gregov, Matea Ivaničić, 

Vladimir Leon Keller, Robin 

Kružić, Ivan Matijević, Paola Samsa 

i Dino Šarković. 

Ugostiteljska 

škola Opatija 

– 78 učenika 

uspješno završilo 

srednjoškolsko 

obrazovanje 

Valentina Špoljarić proglašena 

je učenicom generacije, a Kreši- 

Nagrađeni učenici g 

fakultet, a u budućnosti se vidim 

kao profesorica stručnih predmeta, 

nadam se baš u ovoj mojoj, sada 

već bivšoj školi, kazala je Valentina. 

Najuspješnijim nastavnikom proglašen 

je stručni nastavnik Krešimir 

Brnin. 

- I ja sam završio ugostiteljsku školu, 

nakon toga sam godinama radio 

u ugostiteljstvu, a sada već preko 

pet godina predajem u Ugostiteljskoj 

školi Opatija. Imam bogato 

iskustvo koje rado prenosim učenicima. 

Rad s mladima je nešto posebno 

kao i odgajanje mladih ljudi 

za njihov budući život. Oni upotpunjuju 

moj rad i zato mi ova nagrada 

mnogo znači, istaknuo je Krešimir 

Brnin. 

ši našu školu ostaje u trajnom sjećanju 

profesora koji su vas vodili i 

prenosili vam znanje kroz protekle 

godine te vas upućivali u životne 

mudrosti, kazala je ravnateljica 

Ksenija Beljan, koja je maturantima 

na svečanosti u prostorijama škole 

29. lipnja uručila završne svjedodžbe. 

Učenici koji su bili odlične sve četiri 

godine Martina Milih, Antonija Slavić, 

Ilijana Grgić i Valentina Kruljić 

posebno su pohvaljene, a nagrade 

škole dobile su Valentina Kruljić za 

odličan uspjeh tijekom školovanja 

te za sudjelovanje na natjecanju 

Gastro, Antonela Galić za odličan 

uspjeh, Letizia Bradičić za postignut 

uspjeh na Gastru, Sara Ba- 

Manuel Žic – učenik generacije 

Na sjednici učiteljskog vijeća većinom 

glasova izabran je učenik 

generacije Manuel Žic. Uz odličan 

uspjeh u svih osam razreda, on je 

postizao i izvrsne rezultate na natjecanjima 

iz matematike, fizike i 

eko kvizu, vrijedno trenira nogomet, 

polazi školu za strane jezike 

Euroway u Kastvu te E-učionicu za 

darovite matematičare u Rijeci. 

- Hvala profesorima i prijateljima na 

podršci, a posebno hvala razrednici. 

Osnovna škola ostat će mi u lijepom 

sjećanju, kazao je Manuel, koji 

će uskoro postati učenik Gimnazije 

“Andrija Mohorovičića” u Rijeci. 

mir Brnin nastavnikom godine na 

završnoj svečanosti maturanata 

Ugostiteljske škole Opatija organiziranoj 

na terasi hotela Kvarner 27. 

lipnja. – Još jedna generacija završila 

je svoje strukovno obrazovanje 

i otisnula se u nemirne vode života. 

Naši kuhari, konobari, slastičari i 

hotelijersko-turistički komercijalisti 

ovim su činom postali ambasadori 

najstarije i najbolje ugostiteljske 

škole u Hrvatskoj. Dragi maturanti, 

svima vam želimo sretnu i uspješnu 

budućnost, kroz život kročite sigurno, 

pošteno i vrijedno te s ljubavlju 

radite posao za koji ste se obrazovali, 

poručio je maturantima ravnatelj 

Damjan Miletić. 

Učenica generacije Valentina 

Špoljarić zaslužila je svoju zvjezdicu 

na zidu slavnih u školi. 

- Velika mi je čast što sam izabrana 

za učenicu generacije. Kada sam se 

upisivala u školu, nisam to mogla ni 

sanjati. Vrijedno sam učila od prvog 

razreda i nije mi bilo teško i sudjelovala 

sam uvijek rado u raznim 

aktivnostima. Upisat ću Hotelijerski 

Hotelijersko 

turistička škola 

Opatija – završne 

svjedodžbe za 

54 hotelijerskoturistička 

tehničara 

- Danas je završio jedan period 

vašeg života i zakoračili ste u novi, 

odgovorniji. Svaki učenik koji zavr- 

čvarova za sudjelovanje na Gastru 

te Katarina Paušić koja je nastupila 

na međunarodnom natjecanju u 

Haagu. 

Učenica generacija Valentina Kruljac 

: 

- U Hotelijersko-turističku školu 

došla sam iz Brod Moravica i to 

zbog stranih jezika. U školi sam 

učila talijanski, njemački i engleski 

i sada mi je želja upisati pravo, jer 

mislim da su pravo i strani jezici odlična 

kombinacija. Volim učiti i nije 

mi bilo teško dobivati petice, a jako

Pohvale Grada uspješnim učenicima i mentorima 

U gradskoj vijećnici 2. srpnja gradonačelnik Ivo Dujmić podijelio je 

pohvalnice učenicima i njihovim mentorima, koji su postigli značajne rezultate 

u protekloj školskoj godini sudjelujući na raznim i brojnim natjecanjima. 

Pohvaljeno je 12 učenika i njihovih mentore koji su sudjelovali na natjecanjima 

na državnoj razini iz znanja, prema Katalogu natjecanja i smotri 

Agencije za odgoj i obrazovanje, odnosno sportskim natjecanjima ŠSD. 

Nagrađeni su Ivo Radetić i mentorica Milana Međimorec za sudjelovanje 

na Lidranu i osvojenu nagradu na natječaju Ivica Kičmanović, Joy Gärtner 

i mentorica Loreta Jeknić za osvojeno 4. mjesto na državnom natjecanju 

iz njemačkog jezika, Matea Ivaničić, Tin Aganović i Jure Šunić te mentorica 

Dragica Rade za osvojeno 8. mjesto i nagradu za projekt na smotri 

GLOBE škola, Matea Ivaničić i mentorica Marija Popović za osvojeno 3. 

mjesto na državnom natjecanju iz biologije, Dino Žigulić i mentorica Dragana 

Karamarko za osvojeno 1. mjesto na županijskom i sudjelovanje na 

državnom natjecanju mladih tehničara, Manuel Žic i mentor Ibrahim Berbić 

za osvojeno 3. mjesto na županijskom i 10. na državnom natjecanju iz 

fizike, Karlo Brckan, Stella Hrvatin, Adrian Šaina i Manuel Žic te mentorica 

Liljana Host za osvojeno 2. mjesto na županijskom i 9. na državnom nivou 

Eko kviza Lijepa naša, Luka Županović i mentorica Milana Međimorec 

za osvojenu nagradu na natječaju Ivica Kičmanović, te Luka Županović i 

mentorica Milana Međimorec i Noah Hrvatin i mentorica Gordana Lenić za 

sudjelovanje na državnom susretu Europa u školi. 

Pohvaljeni su i učenici i dva mentora koji su postigli uspjeh na sportskim 

natjecanjima na državnoj i međunarodnoj razini bez obzira gdje je 

sjedište kluba, te natjecanjima koja nisu u katalogu Agencije. Nagrade su 

dobili mentorice Sonja Rubinić i Vlatka Crnković te učenici Lucija Brkić, 

Ivan Golemac, Dolores Šuša, Karlo Bezinović, Klara Stupar, Lea Kotević, 

Nikolina Maričić, Mario Vukičević, Laura Selihar, Rene Turković, Josip Milinovć, 

Ana Buretić, Dominik Zahirović, Johann Spurling, Petra Peloza, 

Katja Knežević, Larisa Šimunić, Tvrtko Šain, Pavle Živanović, Daniel Kurti, 

Ian Petrić, Sandra Grgos, Ella Puž, Andrea Ćuković, Lucija Čapalija, Sara 

Gašparić, Paola Kalčić, Lucija Deranja, Sara Puž, Matea Topol, Vanna Prelčić 

Vuković, Beti Puž, Ivana Lesničar, Mateja Arlović i Karla Franović. 

Piše: Kristina Tubić FOTO: Nikola Turina 

eneracije 

Obrtnička 

škola – završne 

svjedodžbe 

kozmetičarima, 

frizerima i 

pedikerima 

Dva razreda frizera, jedan razred 

volim i čitati. Profesori su mi bili odlični, 

a kolege pravi prijatelji. Škola racije pedikera u Primorsko-go- 

kozmetičarki i razred prve gene- 

će mi ostati u lijepom sjećanju, kazala 

je Valentina. 

svjedodžbe na svečanosti 

ranskoj županiji primili su završne 

organiziranoj 

29. lipnja u prostorijama škole. 

– Radili ste, mučili se i konačno stigli 

do kraja. Nadam se da ćete brzo 

naći zaposlenje i primijeniti znanja 

koja ste u našoj školi naučili, zaželjela 

je maturantima ravnateljica 

Loreta Grdinić. Prisutne je podsjetila 

na projekte u kojima su učenici 

škole sudjelovali u protekloj godini 

te maturante podsjetila da ovo nije 

rastanak jer su u bivšoj školi uvijek 

dobrodošli kao gosti. Pohvale za 

odličan uspjeh i zalaganje dobile 

su učenice Kristina Pilčić, Nikolina 

Jukić, Nina Benazić, Vanesa Hodža, 

Martina Dubrović i Arijana Poščić, a 

posebnu nagradu za najbolji uspjeh 

dobila je učenica razreda kozmetičarki 

Natali Tomić. 

Najbolja učenica Obrtničke škole 

je kozmetičarka Natali Tomić: 

- Oduvijek me zanimala kozmetika i 

kao većina djevojaka volim šminkanje. 

Puno sam naučila i na nastavi 

mi je uvijek bilo interesantno. Iz Rijeke 

sam, ali nije mi bilo teško putovati 

u školu u Opatiju. Sada čekam 

rezultate državne mature, a želja 

mi je studirati logopediju, tj. upisati 

smjer edukator – rehabilitator. To 

me zanima i mogu se jednog dana 

vidjeti u tom zanimanju. 

Gimnazija Eugena 

Kumičića Opatija – 

svi maturanti prošli 

državnu maturu 

U dvorani GH 4 opatijska cvijeta 

9. srpnja održana je svečanost po- 

djele završnih svjedodžbi i nagrada 

maturantima općeg i jezičnog 

smjera Gimnazije Eugena Kumičića. 

- Vašim je gimnazijalskim danima 

došao kraj, a iza vas su četiri 

godine izvrsnosti. Ispraćamo generaciju 

maturanata u kojoj su svi položili 

državnu maturu i sada su vam 

se otvorila vrata visokoškolskih 

ustanova. Prije četiri godine došli 

ste u ovu opatijsku školu i bili ste 

još djeca, a danas, evo – još korak, 

i postat ćete akademski građani, 

kazala je ravnateljica Ivanka Škarić. 

Svečanost su pjesmom uljepšali 

članovi školskog zbora te gost 

bivši učenik škole David Danijel. Za 

postignute rezultate na natjecanjima 

i izvanškolskim aktivnostima te 

odličan uspjeh u školskim klupama 

nagrađeni su Laurent Kružić, Valerio 

Franković, Roberta Jurčić, Sven 

Šojat, Mateo Šekimić, Ivan Brozina, 

Dina Ramić, Adriana Haller, Albert 

Haller i Nina Brubnjak. 

Laurent Kružić izabran za učenika 

generacije 

Laurent Kružić višestruko je pohvaljen 

te izabran za učenika generacije. 

U svjedodžbama svih razreda 

gimnazije ima tek jednu četvorku, a 

sve ostale osjene kroz sve četiri godine 

su petice. Bivši dječji gradonačelnik 

priznaje da oduvijek voli učiti, 

pa dobre ocjene ne izostaju. – Za 

izniman uspjeh potrebno je puno 

truda, rada i odricanja, ali sve to se 

isplatilo. Planiram u Rijeci upisati 

teologiju, a u budućnosti se vidim 

kao profesor na fakultetu. Zanima 

me učenje kao i podučavanje drugih, 

kazao je Laurent. 

13

ANKETA 

Gdje se kupaju 

Opatijci 


Davor Šipić 

Daša Jurak Pivotti 

Od kupališta 

do grota 

Nesnosne vrućine napunile su opatijske plaže. Slatina, dječja 

plaža Tomaševac, Lido, Belveder, Črnikovica, Ičići, Lipovica 

i mnoge druge plaže i plažice nude rashlađenje u moru 

i guštanje u zrakama sunca. Međutim, mnogim kupačima 

nije dovoljno samo more i sunce i brzo im dojadi izležavanje 

na plaži, pa se traže dodatni sadržaji. Naše sugrađane upitali 

smo koje su im omiljene plaže i zašto se baš tamo najradije 

kupaju 

Fernando Kirigin 


14 


- Kupam se na Tomaševcu, a ponekad 

odem u Ičići i Mošćeničku Dragu. 

Imam kćer i s obitelji najviše volim doći 

na dječju plažu Tomaševac. Tamo dolazi 

mnogo roditelja s djecom, pa se mi odrasli 

družimo, a djeca igraju. Odlično je što 

ima sportskih sadržaja, a pogotovo mi se 

sviđa sportska animacija za djecu Kluba 

za športsku rekreaciju Gorovo. Plaža Tomaševac 

ima hlada, što mi je dosta važno, 

a zadovoljan sam i ponudom kafića. 

Na Slatini se ne kupam nikada jer nema 

hlada. Opatijske plaže dobre su u lipnju 

i rujnu, dok su tijekom najtoplijih ljetnih 

mjeseci prevelike gužve, naročito vikendima. 

U to doba nastojimo pobjeći prema 

Medveji i Mošćeničkoj Dragi i tražimo 

neke intimnije plaže, jer ne volimo gužvu. 

Također, kada nam dođu gosti, odlazimo 

na kupanje van Opatije, najčešće 

do Mošćeničke Drage. Nadam se da će 

se novo Lido i nova Slatina ubrzo izgraditi 

i urediti, jer Opatija zaista zaslužuje 

ljepše plaže. 

- Najčešće se kupam na plažama u Ičićima 

i Voloskom. Stanujem u Poljanama, 

pa su mi Ičići najbliži, a nekada sam živjela 

u Voloskom, tako da se i tamo volim otići 

okupati. Tamo mi je staro društvo i osjećam 

se doma. Nekada sam se kupala i na 

Lidu, ali društvo se razišlo, i već nekoliko 

godina ne odlazim tamo, iako mi se ta plaža 

prilično sviđa. Imam šestogodišnju kćer 

Deu koja se najviše voli kupati u Ičićima. 

Ima sadržaja za djecu, dobru ugostiteljsku 

ponudu i dio plaže prilagođen mališanima. 

Jedino me ljuti što je parking prilično skup, 

pa kada smo duže na plaži, to nas košta 

cijelo malo bogatstvo. Šteta što u Opatiji 

nema tako lijepo uređenih plaža. Tomaševac 

je u redu, ali bude prevelika gužva. 

Neki dan sam vidjela kako bi trebala izgledati 

nova Slatina. Jako je lijepo i mislim da 

jedan turistički grad kao Opatija mora imati 

lijepo uređene plaže, ali meni bi ipak bilo 

ljepše kada bi plaža u centru grada bila 

manje futuristička, kada bi bila uređena 

„po starinski“. 

- Imam sreću što stanujem gotovo na 

samom moru, plaže Lipovica i Belveder 

su mi takoreći „pod nosom“ pa se tamo 

i najčešće kupam. Priča se da uskoro 

kreću s uređenjem plaže Belveder, i to 

mi je drago čuti, samo se nadam da će 

i nakon uređenja ostati otvorena za sve 

kupače, a ne rezervirana samo za goste 

hotela. Što se tiče plaže Lipovica, prije 

nekoliko godina tamo nije bilo gotovo 

ničeg, a danas je ipak boje, ima sprave za 

djecu, pa čak i mali ugostiteljski objekat 

za piće i sladoled. I toj plaži treba malo 

viši standard, kao i većini opatijskih plaža. 

Moja obitelj i ja smo najsretniji kada 

s našom brodicom otplovimo do otoka 

Cresa i tamo se kupamo u uvalama do 

kojih se može doći jedino s mora. Tamo 

nikad nema gužve, a more je čisto. Kada 

se urede plaže Lido i Slatina, Opatija će 

postati i kupališna destinacija. Planovi za 

izgled ovih dviju plaža su zaista posebni 

i ja se nadam da će se što prije izgraditi i 

urediti te da ćemo se svi uskoro na njima 

moći kupati. 

Miss Amerike u Opatiji 

Miss Amerike 2011. 

godine Teresa Scanlan, 

u pratnji sestara 

Sarah i Christine, 

bake i djeda Nives 

i Franka Jelicha te 

barbe, velečasnog Petra Belanića iz Voloskog, 

posjetila je 9. srpnja gradonačelnika Opatije Ivu 

Dujmića. Teresa je prije dvije godine osvojila 

titulu Miss Amerike i sa svojih 17 godina bila 

najmlađa pobjednica tog natjecanja ljepote u 

posljednjih osamdeset godina. Njezini djed i 

baka rodom su s Ilovika, otoka u lošinjskom arhipelagu, 

a u Ameriku su doselili nakon Drugog 

svjetskog rata. Ljetni odmor provodi s obitelji na 

Iloviku, a u Opatiju je došla u posjet stricu, vološćanskom 

župniku velečasnom Belaniću. - Ponosni 

smo što naš najljepši grad može ugostiti 

najljepšu Amerikanku, tim više što je „naše gore 

list“, kazao je gradonačelnik Dujmić, zahvalio 

Teresi i njezinoj obitelji na posjeti te im darovao 

cvijeće i prigodne poklone. Nakon prijema, 

missica je u pratnji zamjenice gradonačelnika 

Marine Gašparić razgledala Opatiju, koja joj se 

jako svidjela. K.T. 

Izložba “Sveti Jakov” 

na katu tržnice 

Na gornjem katu opatijske tržnice postavljena 

je izložba “Sveti Jakov”, druga po redu iz serijala 

12x12 za Opatiju – dvanaest izložbi za dvanaest 

mjeseci. Organizator izložbe je Jan Bernd Urban, 

koji je ujedno i autor, uz svesrdnu pomoć

Suzi Petričić nova 

direktorica TZ 

Ravnateljica Javne ustanove Park prirode Učka 

Suzi Petričić izabrana je za novu direktoricu 

Turističke zajednice Grada Opatije. Ona će zamijeniti 

dosadašnju direktoricu Jasnu Doričić 

Sanković koja krajem godine odlazi u mirovinu. 

Suzi Petričić izabrana je jednoglasno odlukom 

članova Turističkog vijeća na sjednici održanoj 

24. srpnja. K.T. 

Udruga građana 

Ladonja – Liburnija 

Udruga građana Ladonja – Liburnija predstavljena 

je na osnivačkoj skupštini u Vili Antonio 

11. srpnja pod motom „Zajedno za još bolju 

Liburniju“. Za predsjednika je izabran prof. dr. 

sc. Elvis Mujačević, a za članove predsjedništva 

Alek Zgrabljić i Rozana Tolić. Novoizabrani 

predsjednik udruge prof. dr. sc. Elvis Mujačević 

istaknuo je kako udruga građana Ladonja ima 

za cilj promicanje civilnog društva i aktivnije 

sudjelovanje građana u oblikovanju životne 

sredine Liburnije. K.T. 

Susreta župana s čelnicima 

gradova/općina 

Opatija je 5. i 6. srpnja bila domaćin susreta župana 

s gradonačelnicima i načelnicima gradova 

i općina Primorsko-goranske županije. Susret 

je održan u Villi Kapetanović, a gradonačelnik 

Opatije Ivo Dujmić prisutne je pobliže upoznao 

sa znamenitostima Opatije kao i aktualnim projektima 

koji se provode. Primorsko-goranska 

županija i Regionalna razvojna agencija Porin 

predstavili su katalog investicija PGŽ-a koji 

je namijenjen potencijalnim investitorima, a 

obuhvaća popis projekata sa svim detaljima i 

fazama pripremljenosti za tridesetak velikih 

investicija. K.T. 

Lori Kalčić 

Tanja Gašparić 

Mladen Žigulić 

- Najljepša opatijska plaža je plaža u 

Ičićima, gdje se i ja najčešće kupam. To je 

jedina plaža koja na području Opatije ima 

plavu zastavu, uvijek je čista, ima mnogo 

sadržaja i za djecu i za odrasle, a ugostiteljska 

ponuda je odlična. Imam sreće što 

stanujem u Ičićima, pa mi je to ujedno i 

najbliža plaža. Ovdje dolazim najčešće u 

društvu jedanaestogodišnje kćeri Paole, 

a i moje i njezino društvo uglavnom se 

kupa ovdje. Djeca bi voljela da se postavi 

neki akvapark ili vodeni grad, a i ja mislim 

da je to odlična ideja. Ponekad odemo na 

kupanja na Tomaševac, to je jedina plaža 

baš u Opatiji gdje se kupamo, druge nam 

se ne sviđaju. Trebalo bi ih malo bolje urediti 

i uvesti neke sadržaje, jer samo more 

i sunce nije dovoljno ni odraslima ni djeci. 

Vidjela sam projekt nove Slatine i ako 

plaža bude uređena i približno kao što su 

pokazali, Opatija će konačno dobiti plažu 

kakvu zaslužuje, a koja će sigurno privući i 

domaće i strane kupače. 

- Stanujem u Ičićima, pa se najčešće 

i kupam na ičićanskoj plaži. Mislim da je 

plaža odlična, dobro je uređena, ima sadržaja, 

ali moglo bi biti i bolje. Za djecu 

bi bilo super kada bi bilo neke animacije, 

a mislim da bi bilo dobro i kada bi bilo 

muzike. Neki dan je održan Speedminton 

turnir na kojem je nastupilo puno 

domaćih i stranih natjecatelja. Bilo je veselo, 

puno ljudi, glazba,… takvih manifestacija 

trebalo bi biti više. Od opatijskih 

plaža ponekad se kupam na Lidu i na 

Belvederu, a kada idem s kćeri Sašom, 

koja ima 11 godina, najčešće odemo na 

Tomaševac i Volosko. Lijepo nam je na 

svim tim plažama, ali trebalo bi ih bolje 

urediti te nadopuniti sadržaje. Nekad 

sam se kupala na Belvederu i ta plaža, 

iako je hotelska, nije uređivana godinama 

i zaista je krajnje vrijeme da je urede. 

Osim nekoliko izuzetaka, opatijske plaže 

ne pružaju dovoljno i gledajući nove 

projekte Lida i Slatine, drago mi je da se 

konačno nešto planira učiniti. 

- S obitelji se kupam na prekrasnoj 

plaži Mikovo podno Velebita. Odemo preko 

vikenda i tamo se kupamo i uživamo, 

bježeći od opatijskih neuređenih plaža. 

Skliska mahovina na ulazima u more, komadi 

stakla u moru, neuređene stepenice, 

sve je to već godinama slika opatijskih 

kupališta. Kada ostanemo u Opatiji, tražimo 

male plažice i grote, tipično opatijski. 

Ponekad s društvom odem na Lido gdje 

zaigramo picigin. Jako mi se sviđa projekt 

nove Slatine. Nadam se da će gradske 

vlast, turistički djelatnici i hotelijeri iskoristiti 

priliku i zajedno pokušati ostvariti taj 

projekt. Predsjednik sam Mjesnog odbora 

Vasanska i već sam dogovorio da na jesen 

u prostorijama Mjesnog odbora ponovimo 

prezentaciju programsko-prostorne studije 

kupališta Slatine, kako bi se naši građani 

mogli detaljno upoznati s projektom, jer 

ipak je Slatina većim dijelom na području 

našeg Mjesnog odbora. Zaista se nadam 

da će se to kupalište konačno urediti i 

Opatijci dobiti lijepo mjesto za kupanje. 

15 

prijatelja liburnijskog kraja, čija je želja da se 

oživi tržnica i oplemeni ponuda gornjeg kata te 

ukaže na zanimljive činjenice i ljude koji su ostavili 

značajan trag u opatijskoj povijesti. Izloženo 

je tridesetak fotografija vezanih uz lik svetog 

Jakova u arhitekturi, katedrale sv. Jakova u španjolskom 

gradu Santiago de Compostela te crkve 

sv. Jakova u Opatiji. Izložbu je otvorio opatijski 

župnik velečasni Ivan Tambolaš koji je istaknuo 

da je ova izložba veliki kulturni događaj za sve 

Opatijce. K.T. 

Eko sajam u Opatiji 

Nakon uspješno organizirane 

akcije „Zelena 

čistka – jedan dan 

za čist okoliš“ u kojoj 

je sudjelovala cijela 

Hrvatska, opatijska 

Udruga Žmergo, treću godinu organizirala je od 

15. do 17. lipnja Ekološki sajam Opatija. Ispred 

opatijske tržnice bio je štand Eko tržnice gdje 

su se mogli kupiti voće, povrće, med, lavanda, 

marmelade, jastuci, ulje i drugi proizvodi s ekološkim 

certifikatom, dok je drugi dio sajma bio 

posvećen edukativnim predavanjima i radionicama 

koja su održana u Kulturnom domu Zora i 

u vili Antonio. M.Z. 

Nezapamćeno 

ljetno nevrijeme 

Sredina srpnja ostat će zapamćena u Opatiji po 

orkanskom nevremenu koje je čupalo stabla, 

potapalo barke, uništavalo krovove i fasade i 

nosilo sve pred sobom. U lukama Ika, Opatija i 

Volosko pričinjene su velike materijalne štete, a 

na nekoliko lokacija u Opatiji srušena su stabla. 

Oštećeno je i nekoliko automobila, ali ljudskih 

žrtava, na sreću, nije bilo. „Krivac“ nezapamćenog 

nevremena na Liburniji je jaki sjeveroistočni 

hladni vjetar – gregal ili grego, koji se 

pomiješao s burom. K.T.

PROJEKTI 


16 


G 

lazbena fontana u 

moru, udaljena oko 35 

metara od kopna koja 

bi radila po ritmu muzike 

hitova zabavne i klasične glazbe, 

izvodeći predivne vodene efekte i 

koja bi učinila Opatiju prepoznatljivom 

u svjetskoj turističkoj ponudi, 

scenski plato za muzičare i amfiteatar 

za gledatelje tek je dio onoga 

što se moglo čuti na prezentaciji 

atratraktivne Programsko-prostorne 

studije kupališta Slatina koja je 

predstavljena 11. srpnja građanima 

Opatije. O predloženom budućem 

izgledu i sadržajima kupališta Slatina 

govorili su gradonačelnik Ivo 

Dujmić i arhitekt Vladimir Delfar. 

- Kupalište Slatina sa svojom 

pozicijom u centru grada ne treba 

biti isključivo kupalište, već bi trebalo 

postati prostor u funkciji grada 

koji će kroz cijelu godinu nuditi višenamjenske 

sadržaje i događanja, 

prostor koji će svojim uređenim 

parterom, izgledom i bogatstvom 

vizualnih elemenata i oblikovanjem 

Glazbena 

fontana 

u moru 


i sadržajima, biti privlačan, kako 

građanima Opatije tako i gostima 

kroz cijelu godinu. 

Današnje stanje kupališta 

predstavlja ruglo grada. Logičan 

slijed takvog stanja i novih i kvalitetnijih 

potreba grada je odluka 

gradske uprave o pristupanju rekonstrukciji 

i revitalizaciji kupališta, 

a izrada ove programsko-prostorne 

studije predstavlja prvi korak u 

nizu do samog uređenja i izgradnje 

nove Slatine. Tražili smo misao i nit 

koja bi bila prepoznatljiva i samo 

opatijska, a našli smo je u muzici. 

Muzika je vremenska poveznica 

Opatije i odlučili smo da bude i 

prostorna nit uređenja nove Slatine, 

kazao je gradonačelnik Opatije 

Ivo Dujmić na predstavljanju Programsko-prostorne 

studije, koja je 

izrađena nakon provedenog internetskog 

savjetovanja s građanima. 

Gradonačelnik je istaknuo kako je 

to veliki projekt za čiju provedbu 

treba vremena, ali ako sve bude 

“idealno” i “sve se kockice poslože”, 

prvi dio trebao bi biti gotov već 

iduće sezone. Budući da već ima 

zainteresiranih investitora, Grad će 

tražiti hitan sastanak radi koncesije, 

donijeti planove i pripremiti “papire” 

za projekt. 

- Planirano je proširenje Lungomara, 

kao i proširenje otvorene 

površine Slatine, i to naročito u zoni 

Pančere i zoni Portića. U zoni Pančere 

predvidjeli smo mul dužine 

cca 150 metara, koji štiti zonu kupanja 

od oborinskog ispusta voda 

i od velikih valova iz južnog smjera. 

Također smo u ovoj zoni predvidjeli 

i umjetni otok koji će zaustavljati 

velike valove juga i bure, a nasipavanjem 

se dobiva plićak za kupanje 

između kopnenog dijela i otoka. Tu 

bi bili i dječji bazeni za igru oblikovani 

u prirodnoj formi i uređeni biomaterijalima. 

Pored bazena ostavljena 

je i pješčana površina za igru 

djece i sportske aktivnosti. U zoni 

Portića, odnosno hotela „Milenij“, 

umjesto šiljaste betonske zaštite 

polubazena predvidjeli smo znatno 

proširenje platoa za kupanje i sunčanje 

obogaćeno zelenilom, a u vodenim 

površinama nasipavanjem 

sa sitnim šljunkom od plićaka do 

dubine od 1,20 metara. Pročišćavanje 

ovih polubazena obavljalo bi se 

cirkulacijom morske vode kroz hidraulički 

dimenzionirane cijevi. Kupališne 

površine ovih dviju zona biti 

će prekrivene biocementnom masom 

i umjetnim “drvenim” podnicama, 

objasnio je arhitekt Vladimir 

Delfat iz rovinjske tvrtke Urbicon. 

Kupalište Slatina imalo bi višefunkcionalnu 

namjenu te je želja 

urediti je u duhu novog branda 

“Opatija – grad muzike”. Uz fontanu 

bi se tako postavile skulpture 

koje asociraju na svijet muzike, a 

građevine Pančere bi se preoblikovale 

u arhitekturu opatijskog povijesnog 

izričaja, ali kroz modernu 

arhitektonsku interpretaciju, istaknuto 

je na prezentaciji. 

Na terenu preminuo 

vatrogasac 

Opatijski vatrogasac Branimir Alfonzi preminuo 

je prilikom vatrogasne intervencije u Mošćeničkoj 

Dragi 23. srpnja. Alfonzi je bio profesionalni 

vatrogasac, zapovjednik smjene u JVP Opatija. 

U opatijskim vatrogascima je od 1987. godine, u 

jednom mandatu bio je zapovjednik DVD-a. - Za 

vatrogasnu zajednicu Liburnije prerani i nagli 

odlazak Alfonzija znači nenadoknadiv gubitak, 

znači prazninu koja se ne može nadomjestiti 

i koja će uvijek biti prisutna, a sjećanja na zajedničke 

akcije i intervencije bit će stalni podsjetnik. 

Ne postoje u ovom trenutku riječi koje 

bi mogle opisati kako se osjećamo, mi, njegovi 

kolege i prijatelji koji smo s Alfonzijem dijelili i 

sretne i nesretne i opasne i smiješne trenutke. U 

prosincu bi bilo točno 25 godina, koliko je prošlo 

od dana kada je Branimir Alfonzi prvi puta 

došao u JVP Opatija, kazao je na komemoraciji 

održanoj u Vili Antonio zapovjednik JVP Opatija 

Mladen Šćulac. 

Potpisani kolektivni 

ugovori 

Predstavnici sindikata, Grada Opatije i poslodavaca 

potpisali su 14. lipnja u uredu gradonačelnika 

temeljni Kolektivni ugovor za zaposlene 

u ustanovama Grada Opatije. Gradonačelnik 

Dujmić istaknuo je kako je unatoč padu gospodarskih 

aktivnosti u zemlji i padu proračunskih 

prihoda, tijekom pregovora postignut dogovor 

oko potpisivanja Kolektivnog ugovora u kojemu 

su zadržane sve ranije stečevine i materijalna 

prava. No, u aktualnoj ekonomskoj realnosti nije 

bilo moguće prihvatiti zahtjev da se ispravi dugogodišnja 

situacija i poveća koeficijent i osnovica 

plaća djelatnika onih ustanova u kojima zaostaju 

za razinama plaća u gradskoj upravi. K.T.

SUSRETI 


Mladena Juračića u Zagreb 

odvela ljubav prema moru 

Opatijac 

postao 

akademik 


O 

patija je dobila još jednog 

akademika, prof. 

dr. Mladen Juračić u 

svibnju je izabran za 

člana Hrvatske akademije znanosti i 

umjetnosti. Naši “domaći” akademici 

bili su i Andrija Mohorovičić, znanstvenik 

na području meteorologije 

i seizmologije iz Voloskog i Zlatko 

Winkler, znanstvenik na području 

brodogradnje i morske tehnologije, 

a u Zagrebu živi akademik i poznati 

kemičar Nenad Trinajstić, djetinjstvom 

i korijenima vezan za Volosko. 

“Novopečeni” akademik Juračić 

(59) redoviti je profesor na 

Prirodoslovno matematičkom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu, u geološko 

– paleontološkom zavodu, a 

bio je i dekan PMF-a. Osnovnu školu 

i gimnaziju završio je u Opatiji, 

studij geologije na PMF-u u Zagrebu, 

magistrirao je iz oceanologije, 

a doktorirao iz prirodnih znanosti 

– geologije na Sveučilištu u Zagrebu. 

Radio je u Centru za istraživanje 

mora Instituta Ruđer Bošković u 

Zagrebu, na Sveučilištu u Veneciji 

držao predavanja u svojstvu ugovornog 

profesora i usavršavao se u 

svim važnijim svjetskim institutima 

i laboratorijima za geologiju mora, 

u SAD-u, Francuskoj i Italiji. Iz bogate 

stručne i društvene djelatnosti 

prof. Juračića ističemo da je bio 

izabrani član Komisije za granice 

epikontinentskog pojasa Konvencije 

UN-a o pravu mora te Znanstvenog 

odbora Internacionalnog 

geološkog korelacijskog programa 

(IGCP – UNESCO/IUGS). Bio je dekan 

PMF-a, a danas je predsjednik 

Hrvatskoga prirodoslovnog društva 

i Matičnog odbora geoznanosti/geologije 

te glavni urednik časopisa 

Geologia Croatica. Dobitnik 

je Nagrade Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti za područje 

prirodnih znanosti za 1999. godinu. 

Vikende provodi u Voloskom, 

na starini supruge Maje, gdje im se 

često pridružuju i dvije kćeri, te ističe 

da uvijek kada dolazi u Opatiju, 

ima osjećaj da dolazi kući. Upitali 

smo ga kako se postaje akademik 

te što za njega znači titula akademika 

HAZU. 

- Primanje u Akademiju velika 

je čast, ipak je to vrh znanstvenih 

organizacija. To je i veliki uspjeh i 

potvrda da je vaš rad prepoznat od 

kolega iz struke. Također je i poticaj 

za daljnji rad, a titula traži još više 

rada, truda i zalaganja. Član Akademije 

postaje se na dva načina, kandidate 

mogu predložiti akademici, 

dakle unutar Akademije, a mogu 

ih predlagati i fakulteti i sveučilišta. 

Na izbornoj skupštini Akademije 

tada se glasa, a da bi netko postao 

akademik, mora dobiti natpolovičnu 

većinu glasova svih članova. 

Ove godine HAZU je u svoje redove 

primila novih 18 redovitih članova, 8 

dopisnih članova, 10 članova suradnika, 

kao i četiri reizabrana člana 

suradnika, tako da nas je nakon 

ovogodišnjih izbora u Akademiji 

ukupno 147 redovitih članova, 139 

dopisnih i 97 članova suradnika, 

objasnio nam je akademik Juračić. 

Naš sugovornik završio je opatijsku 

osnovnu školu i opatijsku 

gimnaziju te na fakultet otišao u 

Zagreb. Na pitanje kako mu je bilo 

kao Opatijcu u Zagrebu te kakva 

je Opatija bila nekada, kada je tu 

pohađao školu, kazao je: - Opatija 

je oduvijek bila multikulturalna 

sredina, a opatijske škole pružaju 

dobro obrazovanje. Citirao bih Damira 

Miloša koji je jednom prilikom 

rekao da se nikada nije osjećao 

provincijalcem. Obrazovanje mi je 

bilo jako dobro, u Opatiji smo uvijek 

dolazili u kontakt s ljudima iz 

čitave Europe, pa i svijeta, tako da 

sam se, za razliku od mnogih mojih 

kolega iz drugih krajeva Hrvatske 

koji su prema Zagrepčanima gledali 

s malo respekta, odlično uklopio 

i uvijek dobro osjećao. Odrastao 

sam u dijelu Opatije iznad kina i 

iznad hotela Imperial i još uvijek 

se družim s mnogim prijateljima i 

prijateljicama iz djetinjstva i mladosti. 

Opatiju pamtim kao glavno 

mjesto za zabavu čitave regije. U 

Opatiju se izlazilo iz Rijeke i okolice, 

dok današnje mlade generacije 

izlaze u Rijeku. Moram priznati 

da mi danas previše ne smeta što 

nema bučnog noćnog života, iako 

mi je žao mladih Opatijaca kojoi 

nemaju mjesta za izlazak. Mi smo 

nekad potpuno drugačije živjeli, u 

Zagreb sam odlazio vlakom, a linija 

u petak popodne iz Zagreba za Rijeku 

uvijek je bila puna studenata, 

pa smo se u vlaku družili, debatirali... 

U vlaku sam upoznao i svoju 

suprugu Maju. Studirati sam otišao 

u Zagreb jer me zanimalo more i 

uvijek sam mislio kako je to u stvari 

smiješno, da o moru, kojeg gledam 

s prozora, moram ići učiti u Zagreb. 

Otišao sam privremeno, samo na 

studij, nakon kojeg je došlo daljnje 

školovanje, pa rad u Zagrebu, ali još 

uvijek volim reći da sam, i nakon 40 

godina, privremeno u Zagrebu, jer 

moj pravi dom su Opatija i Volosko, 

kazao je akademik Mladen Juračić. 

17 

Osnovana Liburnijska 

stranka 

Naš je slogan da 

mi nismo „ni levi, 

ni desni, već pravi“. 

Sve stranke 

na vlasti redovito 

zavaravaju i kupuju 

vrijeme, a ne uspijevaju realizirati ništa 

za malog čovjeka. U političku avanturu upustili 

smo se vođeni motivom boljeg sutra, sigurni da 

možemo ostvariti potrebe građana. Bit ćemo 

pioniri nove politike koja nije pod stranačkom 

stegom - rekao je predsjednik Liburnijske stranke 

Nikica Pažin na predstavljanju građanima 

29. lipnja u Zori. Predstavljanju su sudjelovali i 

Robert Kurelić iz Akcije mladih, Jan Bernd Urban 

iz Nezavisne liste Amira Muzura te Vilma Krivokuća 

iz Nezavisne liste Nikice Pažina. K.T. 

Vodič po Opatiji 

Igora Žica 

Knjiga Igora Žica “Vodič po Opatiji i okolici” u izdanju 

Hrvatskog muzeja turizma predstavljena 

je 29. lipnja u Vili Angiolina. O ovom vrijednom 

izdanju koje obuhvaća povijest i zanimljivosti 

Opatije i okolnih mjesta govorili su autor Igor 

Žic, povjesničarka Tea Mayhew i ravnateljica 

HMT Mirjana Kos. Knjiga je nastala kao izbor 

tekstova koje je autor objavljivao u Listu Opatija 

prije nekoliko godina. Vodič se može kupiti u 

Hrvatskom muzeju turizma. K.T.

Zabavno i osvježavajuće ljeto 

U LIBURNIA RIVIERA HOTELIMA 

Terasa KVARNER Opatija 

Jazz Nights (ponedjeljkom) / Miss Liburnia (7.8.) 

/ operete i evergreen (16.8.) / Beatles Revival 

Band (2., 22.8..) / mediteranska Bossa Nova 

(srijedom osim 22.8.) / plesni show programi – 

Liburnia entertainment (nedjeljom i utorkom) / 

Soul Nights (petkom osim 10.8.) / Fiesta Latina 

(10.8.) / gudački kvarteti (subotom) 

Večeri vinara: Iločki podrumi (5.8.) / Belje 

(12.8.) / Mladina (19.8.) 

Hotel EXCELSIOR Lovran 

Liburnia entertainment - plesni show programi 

(utorkom); dječji program (nedjeljom) / Večer 

evergreen-a (ponedjeljkom); Pool Party DJ 

Studio 54 (10., 24.8.) / Dancing Under theStars: 

Latino band (1., 22.8.) / R’n’R’band (8., 29.8.); 

Iluzionist Catarza (3., 17., 31.8.); Folklor Pazin 

(15.8.); Klapa Volosko (27.8.) 

Hotel AMBASADOR Opatija 

TERASA UZ BAZEN 

Jazz Nights i Bossa Nova (petkom) / plesni 

show programi – Liburnia entertainment 

(ponedjeljkom i četvrtkom) / Soul Night (8., 

22.8.) / večer romantične gitare (1., 15., 29.8.) 

/ gudački trio (utorkom) 

VRTNI RESTORAN HORTENZIJA 

Vino i gitare (nedjeljom) 

U novouređenom gourmet kutku skrivenom 

u miru zelenila uz samo more svakodnevno 

možete kušati lagane ljetne toplo-hladne salate, 

ručno rađene tjestenine ili kreativna jela od 

divljih riba uz dobro ohlađenu čašu istarske 

malvazije. 

Terasa PALACE Opatija 

Izdvajamo: Beatles revival band (5.8.); 

Fiesta Latina (11.8.) 

Večernji programi (od 21 h) 

Ulaz slobodan na svim terasama

D 

an Grada i blagdan 

svog zaštitnika sv. Jakova 

Opatija je proslavila 

nizom zabavnih, 

kulturnih i sportskih manifestacija 

u kojima su, uz mnoga zvučna imena, 

sudjelovali i građani opatijskih 

udruga. U habsburšku povijest na 

jednu večer prenijela nas je manifestacija 

Carski grad, gdje je preko 

dvjesto kostimiranih statista, s 

mnogobrojnim posjetiteljima šetalo 

i plesalo lungomarom, parkom i 

mulom, uređenih posebnom scenografijom 

i dekorativnom rasvjetom. 

Loža u Veprincu, vološćanski 

mandrać i Ljetna pozornica okupili 

su ljubitelje klapske pjesme, a u talijanskim 

kanconama uživali su stari i 

mladi na koncertu Maria Battifiace, 

poklona Zajednice Talijana za Dan 

Grada. Ćiro Blažević, Zoran Ferić, 

Damir Miloš, Jelena Kovačević i još 

mnogi naši “poznati” zajedrili su na 

regati “Opatijka”, a maratonci su se 

okupili u najvećem broju do sada i 

otrčali svoj opatijski krug. Portić je 

dobio Barkajola, sklulpturu u bronzi 

koja je postavljena uz popularne 

stihove Barke faren u izvedbi Beti 

Jurković. Defile mažoretkinja glavnom 

ulicom zainteresirao je prolaznike 

i turiste, splet folklornih plesova 

pokazali su Zoraši, a Zbor DVD-a 

Opatija okupio je mnogobrojne slušatelje 

u Parku Angiolina. Tri dive - 

Radojka, Gabi i Tereza - napunile su 

Ljetnu pozornicu koja je uživala u 

njihovim bezvremenskim hitovima. 

Mlađa populacija Opatijaca uživala 

je u premijeri novog Spidermana 

te koncertu grupe Pips, Chips i Videoclips. 

Kip sv. Jakova nošen je u 

procesiji ulicom oko crkve, a euharistijsko 

slavlje završilo je gradonačelnikovim 

rezanjem torte za Dan 

Grada. Tijekom trajanja obilježavanja 

Dana Grada održano je i niz 

PROSLAVA 

sportskih događanja u organizaciji 

KŠR Gorovo, igrao se speedminton, 

odbojka na pijesku, rukomet na 

pijesku i stolni tenis te plesali zumba 

i aerobic. Događanja povodom 

obilježavanja Dana grada završila 

su u Voloskom dvodnevnim likovnim 

natjecanjem za male i velike - 

Mandrać. Dan grada slavio se dva 

tjedna, obišli smo manifestacije i 

događanja te vam donosimo “kolaž” 

u slici i riječi. 

U programu proslave Dana Grada sudjelovali su: Grad Opatija, Turistička zajednica Grada Opatije, Župa sv. Jakova, Festival Opatija, KŠR Gorovo Opatija, 

Kulturno društvo Leprinac, Speedminton klub Pešekani Opatija, Stolnoteniski klub Opatija 08, Jedriličarski klub Opatija, Zajednica Talijana Opatija, Ženska 

klapa Volosko, Vaterpolo klub Opatija, Športski ribolovni klub Jadran Opatija, Atletski klub Maraton 2006, Udruga festivalskih klapa i mandolina, Mažoretkinje 

grada Opatije, Crveni križ - Klub 60+, Društvo Naša djeca, Folklorni ansambl Zora, Zbor DVD-a Opatija i Opatijska glazbena grupa 4’33’’ 

Dan Grada 

u slici i riječi 


Carski grad 

19 

Opatija je na jednu noć postala Carski grad u koji su građani 

kroz „carska vrata“ ispred Milenija ušli predvođeni gradonačelnikom 

Ivom Dujmićem i predsjednicom TZ Jasnom Doričić 

Sanković. Preko 200 kostimiranih statista među kojima i gosti 

iz gradova prijatelja Balatonfüreda i Bad Ischla prošetali su 

kraj slastičarnice Šporer, zaplesali na terasi Kvarnera i uživali u 

koncertu glazbenih virutoza iz Rusije, uz posebnu svjetlosnu 

dekoraciju. Kupači na Lidu odjeveni u kostime iz davnih vremena 

oduševili su domaće i turiste. Na mulu se zabavljao puk 

na ribarskoj fešti uz veselu glazbu i ples te sardelice s gradela 

i maneštru.


20 


Koncert Maria Battifiace 

Rukomet na pijesku 

Koncert Maria Batifiacce 

pod nazivom “Italiano 

vero” Gradu Opatiji za 

njezin dan poklonili su 

Zajednica Talijana i Talijanska 

unija. Poznate 

talijanske kancone uz 

Batiffiacu su pjevali i 

njegovi gosti Eleonora 

Surian i Karin Kuljanić, 

a pratili su ih Maja, Vid i 

Nataša Veljak te Robert 

Grubišić. Mnogobrojnu 

publiku zasigurno je privukao 

i besplatan ulaz, a 

svi su nesumnjivo uživali 

u dva sata prekerasne 

pjesme. 

Klape va Mandraće 

Vološćanski Mandrać bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, restorani, 

kafići i zidići bili su prepuni ljubitelja klapske pjesme. Na muliću, na 

improviziranoj pozornici ukrašenoj ribarskim mrežama, nastupilo je 

osam ženskih i muških klapa u organizaciji Ženske klape Volosko. 

Barkajol u Portiću 

Na samom ulazu u portić svečano je 

otkrivena skulputa “Barkajol”, rad akademske 

kiparice Tatjane Kostanjević, 

donacija prijatelja Opatije obitelji Popov. 

Beti Jurković za “neki davni MIK” 

uglazbila je pjesmu Drage Gervaisa 

“Barke faren” te iako se više aktivno ne 

bavi pjevanjem, za ovu je priliku odlučila 

još jednom zapjevati, na oduševljenje 

mnogobrojne publike. Stihove Gervaisa 

recitirala je Rajka Jurdana uz pratnju 

Mihalja Ivkovića na harmonici. - Ovo je 

skulptura mićemu čoveku i domaćemu 

Opatijcu. Kad razmišljamo o barkajolima, 

zamišljamo čovjeka koji je sjedio u 

drvenom gucu na vesla i snagom svojih 

mišića borio se protiv vjetra i mora 

kako bi zaradio za život, kazao je gradonačelnik 

Opatije Ivo Dujmić, koji je s 

autoricom Tatjanom Kostanjević otkrio 

skulpturu Barkajola, za koga je inspiraciju 

našla u liku pokojnog barkajola Marina 

Filaferra. 

Speedminton u Ičićima 

Stolni t 

za rekr 

U organizaciji KŠR Gorovo i MRK Opatija i ove je godine povodom 

Dana Grada na plaži u Ičićima organiziran rukomet na pijesku. Uz domaće 

ekipe, nastupilo je i nekoliko ekipa iz Slovenije, a nekoliko turista 

koji su se kupali na plaži, oformili su ekipu te se priključili natjecanju. 

Pješčani dio plaže u Ičićima bio je domaćin Speedmenton turnira u organizaciji 

KŠR Gorovo i SBK Pešekani. Speedminton je relativno nova sportska 

disciplina, kombinacija badmintona i tenisa, i vrlo je popularna u Europi i 

svijetu. Turnir je imao međunarodni karakter, natjecalo se u više kategorija 

od djece do parova, a nastupilo je i nekoliko ponajboljih svjetskih igrača, 

poput svjetskih prvaka Slovenke Jasmine Keber i Mađara Tamasa Dosze. 

Uspješni su bili i naši opatijski igrači Mario Ružić i Mauro Prodan. Nakon 

natjecanja organizirana je fešta uz roštilj u vrtu ičićanske škole. 

U Domu Liburnija u 

Opatije u stolnom te 

je 40-tak igrača iz H 

natjecali u pet kateg

Procesija sv. Jakova 

“Zora” u glazbenom 

paviljonu 

Na sam Dan Grada Opatije i njenog zaštitnika sv. Jakova održana je svečana procesija od Crkve sv. 

Jakova do fontane na Slatini, te natrag obalnom šetnicom do parka ispred crkve. Nekoliko stotina ljudi 

predvođenih Lovranskom limenom glazbom i čelnicima Grada, pratili su kip svog sveca zaštitnika, 

a održano je i svečano euharistijsko slavlje koje je predvodio mons. Valentin Pozaić, pomoćni biskup 

zagrebački. Nakon procesije gradonačelnik je razrezao veliku svečanu tortu za Dan Grada. 

Poznati na regati “Opatijka” 

Ove godine pod novim imenom “Opatijka”, nekadašnja regata “Homo si 

bordižat” i ove je godine u popisima posada imala mnoga ponata imena, od 

sportaša, preko pjevača i pisaca pa do političara: Ćiro Blažević, Zoran Ferić, 

Damir Miloš, Jelena Kovačević, Damir Kedžo, Dražen Turina Šajeta, Ingo Kamenar, 

Olivera Baljak tek su neki od sudionika. U organizaciji Jedriličarskog 

kluba Opatija i Festiavla Opatija, uz buru i tramontanu, prva je na cilj stigla 

jedrilica Vulkan Nova Ivice Šćurića u čijoj je posadi bio i gradonačelnik Ivo 

Dujmić. 

Folklorni ansambl “Zora” okupio je u parku ispred Vile Angioline 

mnogobrojne gledatelje, a posebno su oduševljeni bili 

turisti koji su se tu zatekli u šetnji. Zoraši su izveli plesove našeg 

kraje i drugih krajeva Lijepe naše. 

21 

enis 

ativce 

“Trči i uživaj” 

Defile 

mažoretkinja 

Voloskom održan je 4. Kup 

nisu za rekreativce. Nastupilo 

rvatske i Slovenije koji su se 

orija. 

Maratonska utrka “Trči i uživaj” u organizaciji AK “Maraton 2006” iz Gornjeg 

Draganeca ove je godine, uz potporu Grad Opatije i PGŽ te pod pokroviteljstvom 

Splitske banke, okupila je najveći broj natjecatelja do sada iz Hrvatske, 

Slovenije, Danske i USA. Trčalo je 160 odraslih natjecatelja i 10 mališana u Baby 

maratonu. Naša Opatijka Viena Balen osvojila je srebrnu medalju u rekreativnoj 

utrci za građane. 

Uoči otkrivanja skulputre Barkajola, glavnom opatijskom 

prometnicom prodefilire su opatijske mažoretkinje uz 

pratnju Limene glazbe Spinčići. Atraktivne mažoretkinje 

privukle su pažnju turista kao i sugrađana.


22 


Festival klapa 

i mandolina 

Opatijska publika “pojačana” mnogobrojnim turistima pokazala je 

da voli klapsku pjesmu te napunila Ljetnu pozornicu. Pobijedila je 

klapa Kampanel iz Zagreba, dok je publika najboljom proglasila 

klapu Sol iz Paga. Uz njih, u natjecateljskom dijelu nastupile su i 

klape Blato s Korčule, Kontrada iz Zadra, klape Bibinje, Žrnovnica, 

Brodarica iz Šibenika, Vinčace iz Novog Vinodolskog, Grobnik te 

Cinquina iz Rijeke, a u revijalnom dijelu klapa Jadran iz crnogorskog 

Tivta i Tedi Spalato. 

“Mandrać” okupio 

likovnjake 

U Voloskom je održano 27. Izdanje Međunarodnog slikarskog 

natjecanja “Mandrać”. Prvog dana slikali su mališani 

na Malom Mandraću, dok je drugi dan bio rezerviran za 

umetnike koji su natjecali u općoj i profesionalnoj kategoriji, 

a dodijeljena je i nagrada za najbolju fotografiju. 

Natjecanje je održano u organizaciji Hrvatskog muzeja 

turizma, Mjesnog odbora Volosko i Zajednice Talijana 

Opatija, a pod pokroviteljstvom Grada Opatije. 

Svečana sjednica Gradskog vijeća 

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održanoj 

na Maloj ljetnoj pozornici dodijeljene 

su nagrade Grada Opatije, a dobitnik 

nagrade za životno djelo Duško Jeličić 

Dule svoju je nagradu odmah “podijelio” 

Dječjem domu, azilu za pse i marketu za 

potrebite, te pokazao da nema samo veliki 

talent već i veliko srce. Prikazan je film o 

ostvarenim projektima i važnim gradskim 

događajima, a gradonačelnik je nakon najave 

izgradnje opatijske luke i sanacije šahti 

na Novoj cesti nagrađen gromoglasnim 

pljeskom. Za glazbeni dio pobrinuli su se 

Dule i Antonio te Damir Kedžo. Druženje 

je nastavljeno uz domjenak u ugodnoj 

atmosferi Ljetne pozornice. 

Tri dive na Ljetnoj pozornici 

Izložba Kluba 60+ 

U prostorima bivšeg Dekora postavljena je izložba članova Likovne 

radionice Kluba 60+. Izloženi su radovi koji su nastali pod vodstvom 

Mirjane Marin, a foto sekcija koja djeluje pod vodstvom 

Nikole Turine izložila je fotografije na kojima su ovjekovječeni 

posjeti poznatih osoba Klubu 60+. Događaj je glazbom uljepšao 

Zbor Kluba 60+ s maestrom Ramirom Palmićem. 

Mališani izrađivali 

poklone 

Veselo je bio u Društvu Naša djeca na Punta Kolovi, gdje 

su mališani polaznici Ljetne igraonice sudjelovali u kreativnoj 

radionici povodom Dana Grada i izrađivali poklone za 

svoj grad na temu simbola Opatije, kamelije - bedževe od 

cvjetova kamelije te majice i balone s motivima kamelije. 

Tri hrvatske pjevačke dive 

koje zajedno broje 157 godina 

pjevačke karijere, Radojka 

Šverko, Gabi Novak i 

Tereza Kesovija, svojim su 

nastupom okrunile središnju 

proslavu Dana Grada. 

Svoje najveće hitove otpjevale 

su uz pratnju orkestra 

pod ravnanjem Ante Gele i 

puna su dva sata zabavljale 

mnogobrojnu publiku na 

Ljetnoj pozornici, koja je, 

na kraju, s njima zapjevala 

“Opatijo bajna”.


SUSRETI 

obitnica Nobelove nagrade 

za kemiju 2009. 

D godine Ada Yonath posjetila 

je Opatiju, gdje 

je od 13. do 16. lipnja sudjelovala na 

kongresu FEBS 3+Meeting “Od molekule 

do života i natrag” koji je održan 

u hotelu Adriatic. Kongres je organiziralo 

Hrvatsko društvo za biokemiju 

i molekularnu biologiju u suradnji s 

biokemijskim društvima Mađarske i 

Slovenije i uz pomoć Zavoda za kemiju 

i biokemiju Medicinskog fakulteta u 

Rijeci i prof.dr.sc. Jadranke Varljen iz 

Opatije. Kako bi potaknuli, razvili i 

poboljšali znanstvenu suradnju na 

lokalnoj razini, mađarsko, slovensko 

i hrvatsko biokemijsko društvo prepoznali 

su ovu priliku za unaprjeđenje 

tradicionalno dobre, ali još uvijek 

nedovoljne suradnje zemalja regije te 

odlučili organizirati kongres kao platformu 

razmjene znanja znanstvenika 

susjednih zemalja, ali i drugih krajeva 

Europe i svijeta. Na kongresu je sudjelovalo 

preko 300 gostiju i predavača iz 

Hrvatske i inozemstva, znanstvenika 

koji se bave molekularnim znanostima 

o životu i primjeni tih znanosti u medicini, 

biotehnologiji, farmaciji i zaštiti 

okoliša. Uvodno predavanje održala je 

nobelovka Ada Yonath. 

Ada E. Yonath rođena je 22. lipnja 

1939. u Jeruzalemu i prva je izraelska 

žena nobelovka, prva žena na Bliskom 

istoku koja je dobila Nobelovu 

nagradu za znanost i prva žena u 45 

godina koja je dobila Nobela za kemiju. 

Dobitnica je brojnih drugih nagrada 

i direktorica Helen and Milton A. 

Kimmelman Center for Biomolecular 

Structure and Assembly of the Weizmann 

Institute of Science. Nobelu 

nagradu dobila je za svoja istraživanja 

strukture ribosoma, a što ima važne 

implikacije na razvoj novih antibiotika. 

Upitali smo je da li je prvi put u 

Nobelovka 

i najbolja 

baka Piše: Kristina Tubić 

Hrvatskoj, kako joj se sviđa Opatija te 

kako procjenjuje stanje u Hrvatskoj na 

području biokemije. 

- U Opatiji sam prvi put, ali sam 

osamdesetih godina bila u Zagrebu 

i Dubrovniku, a prošle sam godine u 

Zagrebu na skupu kemičara održala 

predavanje te upoznala vašeg predsjednika 

Ivu Josipovića. Jako mi je 

drago da sam pozvana na ovaj kongres 

u Opatiju, jer mi se vaša zemlja 

vrlo sviđa i cijenim hrvatske znanstvenike. 

Moram pohvaliti značajan 

doprinos u istraživanjima na ovim 

područjima profesora Nenada Bana 

s Instituta ETH u Zürichu koji je moj 

najveći takmac te je i sam bio na korak 

do Nobelove nagrade za kristalizaciju 

ribosoma. Također bih posebno 

istaknula i mog bivšeg studenta i 

suradnika dr. Antu Tocilja, splitskog 

znanstvenika koji je svojim radom 

mnogo pridonio našim istraživanjima, 

te je uvelike zaslužan i za Nobelovu 

nagradu koju sam dobila. Ante je u 

Izraelu upisao poslijediplomski studij 

i do završetka magisterija nametnuo 

se kao najprodorniji računski kristalograf 

u grupi. Nakon magisterija prešao 

je u institut u Hamburgu, gdje je 

nastavio istraživanja u mojoj skupini i 

pod mojim mentorstvom i doktorirao, 

kazala je Ada Yonath. 

Na pitanje kako joj se sviđa 

Opatija, odgovorila je da je jedan od 

najljepših gradova koje je posjetila, 

a posebno su joj se svidjeli parkovi 

i zelenilo. Istaknula je i kako uživa u 

pogledu s balkona hotelske sobe, 

gdje vidi more i Kvarnerski zaljev te bi 

voljela još jednom doći s obitelji. Nobelovka 

Yonath majka je jedne kćeri 

i baka unučice, a pismeno priznanje 

unuke “Najbolja baka godine” najvažnija 

joj je, kaže, nagrada koju je dobila 

u životu. 

23 

Dani vatrometa 

Opatijski Dani vatrometa 

održani 21. i 

22. lipnja oduševili su 

sve posjetitelje. Prvu 

večer za osam minutni 

vatromet bila 

je zadužena tvrtka 

Mirnovec pirotehnika, 

dok su idući dan piroglazbeni spektakl od 

9 minuta priredili Talijani. Ovo je treća godina 

da se održala ova manifestacija, samo je ove 

godine promijenila ime iz Festival vatrometa 

u Opatijske dane vatrometa. Ovogodišnji vatromet 

napokon je ispunio sva očekivanja i bilo 

ga je užitak gledati. Opatijske dane vatrometa 

organizirali su Grad Opatija i opatijska Turistička 

zajednica. M.Z. 

Liburnia classic 

oldtimer rally 

Pedesetak oldtimera iz Hrvatske, Slovenije i 

Italije okupilo se 16. lipnja na 3. Liburnia classic 

oldtimer rallyju u Opatiji. Nakon starta s 

opatijske Slatine uputili su se prema Preluku, 

Kastvu i Učki. U sklopu rallyja bile su održane 

dvije vožnje spretnosti: kartodrom na Preluku i 

dionica Kastav-Učka. Automobili su prije starta 

bili izloženi na Slatini, 

a za dobro raspoloženje 

pobrinula se 

grupa Bonaca, dok je 

na „pauzi“ u Kastvu 

za glazbeni dio programa 

bio zadužen 

profesor gitare Mario 

Šimunović. Susret je organizirao Liburnia Klasik 

Klub iz Opatije. M.Z.

TURIZAM 

Hotel Kvarner 

Večernja šetnja po 


24 


TERASAMA 

Piše: Marijana Zorić FOTO: Nikola Turina 

pica je sezone, a nekada 

prva dama hrvatskog 

turizma, u ova 

Š 

nova vremena rano 

ide na spavanje. Oko pola sata prije 

ponoći programi na terasama 

opatijskih hotela već su gotovi. Za 

obilazak opatijskih ljetnih terasa 

odabrali smo petak, dan kada se na 

svakoj terasi održava neki program i 

koji je svima poznat kao najbolji dan 

za izlaske. Krenuli smo oko 22 sata, 

upravo da bismo vidjeli kakav je i do 

kada traje život na opatijskim terasama. 

Zatekle su nas poluprazne 

terase i glazbenici koji pospremaju 

instrumente. Gdje god smo došli, reakcije 

osoblja bile su: “Do sad je bilo 

puno, sad su otišli”. No, to ne iznenađuje 

obzirom da glazbeni programi 

završavaju u 23 sata, 23 i 30 ili u slučaju 

hotela Kvarner u ponoć. 

Šetnju smo započeli od terase 

hotela Ambasador. Bilo je gostiju, 

iako smo baš pogodili glazbenu pauzu, 

koja na sreću nije dugo trajala. 

Tu terasu uglavnom posjećuju gosti 

hotela, i prema riječima obitelji Kvas 

iz Slovenije, koje smo tamo zatekli, 

vrlo su zadovoljni. 

– Ovo nam je treći put u Opatiji 

i sve je super, rekao je Andrej Kvas. 

Iduća terasa bila je ona najstarijeg 

opatijskog hotela, hotela Kvarner 

s koje su se, dok smo mi došli, 

ljudi već razbježali. No, i neki od onih 

koje smo zatekli nisu bili zadovoljni. 

Jedna gospođa se pridružila prijateljima 

koji su već sjedili na terasi, ali je 

u sat vremena nitko nije došao pitati 

želi li što popiti. U Kvarneru su u pe- 

Hotel Milenij 

Paleta jedne mladosti 

Peta po redu likovna radionica „Paleta jedne 

mladosti“ održana je od 26. lipnja do 6. srpnja, 

u organizaciji Likovnog centra Opatija, uz 

sudjelovanje osam akademskih slikara članova 

Centra te slikara s područja Primorsko-goranske 

županije. Voditelj ovogodišnje radionice bio je 

Mario de Trempis, generalni menager Centra. 

Umjetnici su s djecom iz Dječjeg doma Ivana Brlić 

Mažuranić iz Lovrana imali likovne radionice 

na otvorenom na potezu od Parka Angiolina do 

Lovrana. Dio nastalih likovnih djela predstavljen 

je publici u prostorijama nekadašnjeg Dekora 

koja je otvorena 9. srpnja. K.T. 

Natjecanje vrtićara 

Klub za športsku rekreaciju „Gorovo“ i Dječji 

vrtić „Opatija“ organizirali su 15. lipnja 10. Cup 

Opatije za djecu predškolskog uzrasta. Nastupilo 

je tristotinjak 

mališana iz osam 

dječjih vrtića Primorsko-goranske 

županije, i to 

iz vrtića „Rijeka“, 

„Malik“ Viškovo, „Pinokio“ Rijeka, „Zlatna ribica“ 

Kostrena, „Vladimir Nazor“ Kastav, DV „Opatija“, 

DV „Matulji“ te „Girotondo“ iz Voloskog. Vrtićari 

su se takmičiliu šest disciplina: boćanju, štafeti, 

sportskom poligonu, bacanju loptice, potezanju 

konopa i traženju blaga na lokacijama Gorovo, 

Slatina, park, mul i Tomaševac. Svi sudionici 

dobili su medalje, a druženje je nastavljeno u 

opatijskom vrtiću uz zabavu i glazbu DJ-a. K.T. 

Položeni vijenci 

na spomenike 

Delegacije Grada Opatije, MUP-a, udruga proi-

Hotel Bristol 

Kavana Imperijal 

Hotel Ambasador 

Hotel Palas 

25 

tak za glazbenu zabavu bili zaduženi 

Mario Šimunović i Sabrina Habiri, 

koji su kazali da je tijekom večeri bilo 

dosta ljudi. 

Terasu hotela Imperial u centru 

Opatije zatekli smo s nekoliko punih 

stolova i u mraku, dok je na jednoj 

od najljepših opatijskih terasa, hotela 

Milenij bilo ljudi, ali je glazbeni 

program već u 23 sata bio gotov. 

Dok smo šetali obalnim putem od 

Ambasadora prema Slatini iznenadio 

nas je veliki broj šetača, bilo je 

lijepo u to “kasno” doba kada smo, 

prema iskustvima nekoliko posljednjih 

godina, naviknuti da Opatija 

zjapi prazna vidjeti toliko ljudi. No, 

kada smo stigli na terasu hotela 

Palace Bellevue nije bilo gotovo 

nikoga. Za program je bio zadužen 

animacijski tim Liburnia Riviera 

Hotela, a simpatični animator Uroš 

Dejanović pojasnio nam je kako smo 

baš stigli kada je program završio, 

ali da je terasa bila puna i da je bilo 

odlično. 

Večernju šetnju završili smo na 

jednoj od omiljenih terasa Opatijaca, 

terasi kavane Palme hotela Bristol 

čiji glazbeni programi uvijek privuku 

velik broj posjetitelja. Čini se da su 

opatijske terase privlačne turistima, 

posebno kada je na programu živa 

glazba, ali očito je da su hotelijeri, ali 

i turisti koji nas trenutno posjećuju 

naviknuti rano ići na počinak. 

za poslovanje nekretninama 

i usluge prevođenja 

Prevodimo: engleski, talijanski, njemački, 

francuski, ruski, mađarski, poljski i slovenski... 

Tel. +385 51 718 383 

Tel./fax: +385 51 272 611 

GSM: +385 99 215 5553 

GSM: +385 91 1807 395 

e-mail: vuksanovicdoo@gmail.com 

Opatija, M. Tita 79/I 

(preko puta Tržnice) 

www.vuksanovic.hr 

steklih iz domovinskog rata i UABA-e položili su 

vijence i zapalili svijeće povodom Dana Grada 

Opatije. Prisjetili su se sugrađana koji su živote 

položili na oltar domovine u 2. svjetskom i Domovinskom 

ratu te im odali počast kod spomenika 

poginulih hrvatskih branitelja u Voloskom, 

kod spomen ploče ispred zgrade Grada Opatija, 

na groblju u Opatiji te kod spomenika poginulih 

hrvatskih branitelja ispred Vile Antonio. 

Web kamere na 

stranicama Grada 

Pogled uživo na razne lokacije Opatije, live 

prijenosi sa šireg područja kao i video snimke 

raznih događanja dostupni su na web stanicama 

Grada Opatije, klikom na izbornik s desne 

strane Opatija – web kamere. Video filmovi 

su izabrani u HD tehnologiji kao i IP kamere, a 

pregled kamera je bez naknade. Putem stranice 

webcamsopatija.com svi građani Opatije, ali i 

svi zaljubljenici u naš grad iz čitavog svijeta 

mogu u svakom trenutku pratiti što se događa 

na Lungomaru ispred Šporera, u vološćanskoj 

luci, ispred Vile Angiolina, ispred opatijske Tržnice, 

na Ulici m. Tita kod Imperiala i još nekoliko 

lokacija, kao i snimke događanja i manifestacija 

koje su propustili. 

Nove web stranice Grada 

Na adresi www.opatija.hr možete pronaći nove, 

redizajnirane web stranice Grada Opatije koje 

na pregledan i zanimljiv način pružaju informacije 

o gradskoj upravi, gradskim tvrtkama 

i ustanovama, udrugama, ali i informacije o 

svakodnevnom radu i aktualne novosti. Stranice 

se redovito osvježavaju novim sadržajima i 

fotografijama, a List Opatija od sada na webu 

možete „listati“. K.T.

REAL ESTATE AGENCY 

Immobilienagenturen 

Агенство недвижимости 

Agenzie immobiliari 

Najveća ponuda nekretnina na Opatijskoj Rivijeri 

Ako kupujete ili prodajete nekretninu 

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM 

Jer vaše zadovoljstvo je naš cilj!! 

www.smart-invest.hr

MALI PODUZETNICI 

Leteće 

kamere 

stigle nad 

Hrvatsku 

Piše: Marijana Zorić 

S 

nimanje fotografija iz 

zraka uz pomoć leteće 

kamere osnovna je 

djelatnost tvrtke Media 

ex machina čiji se ured nalazi u Veprincu. 

Riječ je o novoj tehnologiji 

koju je u Hrvatsku donijela gospođa 

Maja Crnić. 

- To smo, moj partner i ja, vidjeli 

vani i htjeli ponuditi na hrvatskom 

tržištu. Radi se o snimkama iz zraka 

s bespilotnim letjelicama. Te letjelice, 

imamo ih nekoliko, prilagođavamo 

mjestima na kojima snimamo. 

Drugačije je ako snimamo na 

mjestima tipa arheološki lokaliteti 

ili moramo letjeti iznad naseljenih 

prostora, gradova, plaža, bazena i 

slično. Za takva snimanja koristimo 

letjelice koje su vrlo lagane, sigurne, 

bešumne, imaju električni pogon, 

tako da uopće ne ometamo aktivnosti 

koje se događaju na tlu, život 

ispod nas se odvija normalno, 

a mi ga bilježimo onakvim kakav 

je – pojasnila je Crnić, i dodala 

da se letjelicama upravlja sa 

stanicom koja je na zemlji a na 

displeju se prati što se događa i 

određuju kadrovi za snimanje što 

je dosta zahtjevan posao. Tvrtka 

Media ex machina osnovana je 

2010. godine, a do sada su ih najviše 

angažirali u turističke svrhe. 

Maja Crnić. 

- Najviše smo radili fotografije 

za turističku promidžbu. To su fotografije 

koje moraju pokazati emocije 

i davati poruku, obzirom da će 

biti tiskane u brošurama i na jumbo 

plakatima. Fotografije kakve mi radimo 

ne možete napraviti iz aviona 

jer naše letjelice mogu letjeti uokolo 

objekta, možemo mu se približiti 

da dobijemo ono što želimo. Ne 

koristimo zum što znači da fotografija 

ima svoju dubinu. Motiv koji 

snimate u fotografiji ima središnje 

mjesto, a ostalo ima manje važnu 

ulogu, rekla je Crnić, i dodala kako 

je ovakav način snimanja iz zraka 

kvalitetniji ali i jeftiniji. 

Tvrtka Media ex machina radila 

je šest mjeseci na projektu za 

jednu veliku hotelsku kuću gdje su 

odradili snimanja za četrdesetak 

hotela i kampova od Poreča do Du- 

Novi čvor Angeli iz zraka 

brovnika, snimala je i hotelske kuće 

na Cresu i u Istri, a ove godine bili 

su i službeni fotografi Fiumanke iz 

zraka. 

– Jako nam je drago što su 

organizatori Fiumanke prepoznali 

naše fotografije iz zraka. Radili 

smo fotografije i videa sva tri dana. 

Bilo je vrlo uzbudljivo jer smo letjeli 

iznad mora što je uvijek pomalo riskantno 

za letjelice, ali sve je prošlo 

odlično – rekla je Crnić, koja je iz 

Opatije otputovala u Dubrovnik na 

još jedno snimanje. Sve o detaljima 

tvrtke može se doznati na njihovoj 

web stranici www.aerocam.eu. 

Virtualne šetnje 

Uz snimanje fotografija iz zraka tvrtka Media ex machina bavi se izradom 

brošura, izradom virtualnih šetnji, snimanjem videa iz zraka i High 

fotografijama, odnosno povišenim fotografijama. 

- S našom opremom za povišenu fotografiju možemo snimati objekte 

u skučenim prostorima u kojima naša leteća kamera ne može djelovati. 

Našom high foto postižemo zadivljujuće fotografije pogodne za sve vrste 

turističke promocije objekata, nekretnina, poslovnih zgrada ili posjeda. 

Fotografije su vrlo atraktivne te pokazuju objekt u njegovom dokazano 

najprivlačnijem i dopadljivom izdanju, pojasnila je Crnić, i zaključila da se 

tvrtka bavi svime što je potrebno za kvalitetnu promociju. 

27

OBRAZOVANJE 

Specijalisti 

odjela hrane 

i pića 

Piše: Marijana Zorić 

Zdravstveni turizam 

Ove godine kao rezultat suradnje Fakulteta za menadžment 

u turizmu i ugostiteljstvu u Iki te Medicinskog i Filozofskog 

fakulteta u Rijeci pokrenut je poslijediplomski specijalistički 

studij “Zdravstveni turizam”. 

- Cilj nam je bio povezati zdravstvo i turizam i oplemeniti ih 

drugim znanjima. Tržište zdravstvenog turizma bilježi rast od 

20 do 25 posto godišnje, što znači da je to izrazito perspektivna 

djelatnost, rekla je voditeljica studija prof. dr. sc. Milena 

Peršić prilikom predstavljanja studija novinarima. Upisi su u 

tijeku, a cijena dvogodišnjeg studija iznosi 4.200 eura. 


28 


a Fakultetu za menadžment 

u turizmu i ugostiteljstvu 

prije godinu 

N 

dana pokrenut je, prvi 

u Hrvatskoj, program Specijalisti 

odjela hrane i pića, a nedavno je, 

pod vodstvom prof. dr. sc. Slobodana 

Ivanovića, diplomirala prva 

generacija. Riječ je o programu 

koji je osnovan s ciljem promocije 

hrvatske turističke i ugostiteljske 

ponude. 

– Program je namijenjen ljudima 

koji već rade u turizmu i ugostiteljstvu. 

Cilj je bio osposobiti 

polaznike da u cijelosti vladaju vještinama, 

znanjima i kompetencijama 

kad je u pitanju pripremanje 

glavnih ugostiteljskih usluga, tu poglavito 

mislimo na hranu i piće. Naši 

polaznici su bili educirani od vrhunskih 

majstora Hrvatske i Europe 

koji su dolazili kod nas na fakultet 

i zajedno s polaznicima obrađivali 

područja gastronomije, restoraterstva, 

enologije, somelijerstva, bara 

i barskoga poslovanja – rekao je 

Ivanović. 

Tijekom jednogodišnjeg stručnog 

usavršavanja 34 polaznika iz 

različitih dijelova Hrvatske stekla 

su teoretska i praktična iskustva, 

stručni naziv Specijalist odjela hrane 

i pića te upis programa u radnu 

knjižicu. Direktor odjela hrane i pića 

u hotelima Valamar, Damir Muranović 

vrlo je zadovoljan stečenim 

znanjem. 

- Naučio sam dosta o barskim 

mješavinama, o slastičarstvu o 

kojem ranije nisam puno znao i o 

suvremenim trendovima dekoriranja 

tanjura i prezentaciji. Nastojat 

ću svim mojim kolegama prenijeti 

ovo znanje, odnosno već sam to 

i počeo činiti i zato mislim da je 

ovo bila odlična investicija – rekao 

je Muranović. Među polaznicima je 

bila i voditeljica restorana Dragana 

Franković. 

- Svi ovi stručnjaci koji su nam 

održavali radionice su svjetski priznati 

i sve tajne svog posla podijelili 

su s nama. Na primjer kako od ničega 

napraviti nešto. Uvijek mislimo - 

imam samo tri namirnice, krumpir 

meso i salatu - i što ću sad s njima. 

Od te tri namirnice vi možete napraviti 

čudo, pet različitih jela koja 

nemaju veze jedno s drugim. Divim 

se i gospođama koje su nam predavale 

slastičarstvo, koja je to mašta, 

prezentacija, strpljenje, znanje, 

rekla je na promociji Franković, koja 

je, iako već dugo u ovom poslu, zadovoljna 

proširenim znanjem. 

Predavanja i stručne radionice 

održavali su gastronomski i ugostiteljski 

stručnjaci među kojima su bili 

i Deniz Zembo te Stephan Macchi. 

Nakon uspješne prve generacije na 

Fakultetu se nadaju novim polaznicima 

i iduće akademske godine. 

PROSLAVA 

Četrdeseta 

godišnjica 

mature 

P 

roslava 40-godišnjice 

mature bila je povod 

okupljanja bivših 

učenika Ekonomske 

škole iz Opatije, smjer ekonomski 

i hotelijersko-turistički, generacije 

1971/72 školske godine. Druženju i 

oživljavanju davnih školskih uspomena 

odazvali su se: Barunica Jelka, 

Berta Jadranka, Cvitić Karmen, 

Cetina Vesna, Gržetić Vera, Jadranić 

Jasna, Jardas Dubravka, Juranić 

Melita, Kinkela Anamarija, Kinkela 

Borka, Kinkela Iride, Krbavac Klaudio, 

Lučić Milivoj, Mohorovičić Helena, 

Pauletić Vilma, Periša Branko, 

Plahuta Janja, Poščić Marika, Repić 

Bosiljka, Rumac Mirjana, Šepić 

Mirjana, Tariba Zdenko, Tondolo 

Mirela,Vučković Dubravka, Žagar 

Ivanka, Žic Jagoda i prof. Divošević 

Mileva. Sjetili smo se i onih naših 

dragih kolega kojih više nema: 

Korić Mirjane, Baćić Nadije, Rudan 

Mirne i Miholić Borisa. 

Uz priču, šalu i pjesmu druženje 

se oteglo do duboko u noć. 

Rastanak je bio uz obećanje da će 

naša druženja biti češća nego do 

sada, izvjestila nas je Marika Poščić.

Kako naš grad može biti čist 

U 

ovogodišnjem svibanjskom 

broju lista Opatija 

objavljen je tekst 

Daniele Karuza, dipl. 

sanitarne inžinjerke iz “Komunalca” 

d.o.o. sa svim uputama za odgovorno 

gospodarenje otpadom. 

Odgovorno gospodarenje podrazumijeva 

odgovornost i prizvođača 

otpada - kućanstva i privrednici i 

sakupljača otpada – Komunalca. 

Upućujemo Vas da taj članak pročitate 

ponovno. 

Nije to prvi put da nas je naša komunalna 

tvrka uputila kako postupati 

s otpadom. I uz račun za 

komunalne usluge periodično nas 

posebnim letcima o tome educiraju. 

Ali očito da to nije dovoljno. 

Mnogobrojni turisti koji posjećuju 

naš grad, delgacije, diplomati imaju 

riječi pohvale za uređenost naših 

zelenih i cvjetnih površina i čistoću 

našega grada. Je li to uistinu tako 

Pa moramo priznati da i nije svugdje. 

Mjesni odbor Volosko i privrednici 

iz Mandraća obratili su se osobno 

meni da im pomognem riješiti višegodišnji 

problem s otpadm i da 

njihovo mjesto bude čišće i urednije. 

Zajedno sa predstavnicima 

Komunalca i našim komunalnim 

redarima obišli smo cijelo Volosko i 

detektirali kritične točke. Prekrasan 

primorski gradić uskih uličica i pitoreskni 

Mandrać sigurno nije mjesto 

gdje bi se mogli postavljati kontejneri. 

Zaključili smo da je najveći 

problem otpad iz restorana – pogotovo 

onaj životinjskog porijekla, 

i kartonska ambalaža iz trgovina i 

ugostiteljskih objekata. Dogovorili 

smo da nećemo nikog kazniti već 

da ćemo odmah djelovati i pronaći 

bolja rješanja od postojećih. 

Najprije smo maknuli otpad iz restorana 

u Mandraću i premjestili 

ga, zajedno sa kontejnerima koji 

su bili na pločniku ispred kružnog 

toka, malo dalje u hlad na jedno 

parkirno mjesto pazeći pri tome da 

nikome nije ispred vratiju, odnosno 

restorana. Za sada to funkcionira 

bez problema, a i sami ugostitelji su 

zadovoljniji. 

U ulici Andrije Štangera vis a vis 

ateljea Frank, također su na nogostupu 

stajali kontejneri. Ni pješaci, 

a pogotovo majke sa kolicima nisu 

mogle prolaziti. Te smo kontejnere 

prebacili samo ispod ograde gdje 

se manje vide i oslobodili pločnik. 

Udaljenost između stare i nove lokacije 

je manja od 1 metra. Računamo 

na razumnost susjeda da zbog 

jednog izgubljenog nelegalnog 

parkirnog mjesta, neće praviti probleme 

jer je udaljenost od njihovih 

kuća praktično ostala ista. 

Odvezen je i krupni otpad koji je 

pronađen u Voloskom, kako na vaterpolo 

platou tako i ispred “bunkera” 

vaterpolo kluba. 

Svim su privrednicima upućeni 

dopisi s uputstvima kako postupati 

s kartonskom ambalažom iz 

djelatnosti i otpadom životinjskog 

porijekla. Počeli smo s Voloskom, a 

sada ih dijelimo i po Opatiji. Tu imamo 

najveći i problem s Konzumom 

na Tržnici i Bipom kraj Imperijala. 

No nadamo se da ćemo i to riješiti 

na obostrano zadovoljstvo. Želimo 

vjerovati da će se svi pridržavati 

uputstava, jer nam cilj nije kažnjavanje 

već međusobna suradnja. 

Ako u tome ne uspijemo, morat 

ćemo pribjeći i kažnjavanju. 

Naše građane molimo da komunalni 

otpad iz kućanstva uredno 

odlažu u kontejnere i obvezno zatvore 

poklopac. Papir i male ambalažne 

kutije od čistog kartona (ne 

višeslojne kao tetrapak, vrećice od 

juhe i dr.) građani mogu odložiti u 

plave kontejnere za papir i to uredno 

sprešane kako bi zauzimale što 

manje mjesta. Veće kartone od namještaja 

i velikih kućanskih aparata 

predajte prijevozniku koji vam je 

namještaj isporučio, a manje kar- 

REAGIRANJE 

tone od malih kućanski aparata i 

drugo uredno sprešajte, čvrsto povežite 

i odložite pokraj kontejnera. 

Trgovine i ugostiteljski objekti ne 

smiju odlagati svoju kartonsku ambalažu 

u plave kontejnere ni u kontejnere 

za komunalni otpad, već ih 

moraju uredno sprešati na veličini 

ne veću od 1m, čvrsto zavezati i 

predati ovlaštenom skupljaču. I naš 

je Komunalac ovlašten za skupljanje 

kartona. 

Sam Komunalac mora se organizirati 

na način da za sezonu osigura 

veći broj kontejnera (tamo gdje ih 

se više može postaviti) odnosno 

učestalije odvozi otpad. 

Moramo konačno shvatiti da otpad 

ne proizvodi Komunalac, već mi 

građani i naši privrednici, navodi 

u svom dopisu Marina Gašparić, 

zamjenica gradonačelnika Grada 

Opatije. 

Pedeset 

godina 

poslije 


OSMAŠI 


29 

ednom i ne tako davno, pred 

“J pola stoljeća ravno, bio je u 

školi u Voloskom, samo jedan jedini 

razred osmi, pun planova, nada i radosti, 

okićen mladenačkom ludosti. 

Danas je jedino važno i najvažnije, 

da smo zajedno tu, vjerujući u 

sreću, da naći ćemo se opet, i za 

godišnjicu šezdesetu”, kazala je 

nekadašnja učenica osmog razreda 

generacije 1961./62. Osnovne 

škole u Voloskom Davorka Šlosar 

na okupljanju 15. lipnja u bistrou 

Venezia u Ičićima. U veselom druženju 

i „ćakuli“ prisjetili su se nekadašnjih 

školskih dana, kada su prije 

50 godina pohađali osmi razred. 

Oni su bili prva generacija učenika 

koja je došla u osmi razred zgrade 

Osnovne škole u Voloskom u kojoj 

je nekada bilo rodilište. Od prvog 

do četvrtog razreda tada se nastava 

održavala u zgradi današnjeg 

dječjeg vrtića Volosko, od petog 

nadalje išlo se u zgradu na Križišću, 

a generacija ‘61/62. godine završni 

je razred pohađala u novootvorenoj 

školi Volosko. 

- Rijetko se susrećemo, ali svi 

smo se “prepoznali” i odlično zabavili 

i naplesali. Nekada, kada smo 

išli u osmi razred, organizirali smo 

čajanke na kojima smo plesali, a 

plesni parovi znali su se unaprijed. 

Na okupljanju smo se prisjetili tih 

zabava i zaplesali ponovno s nekadašnjim 

parom, prisjetile su se 

Davorka Šlosar i Jasna Levak, koje 

su s Franjom Dobrilom organizirale 

ponovno okupljanje osmaša vološćanske 

škole nakon pola stoljeća. 

Okupljanju su prisustvovali Zlata 

Cetina Pavešić, Franjo Dobrila, Ana 

Forca Čaušević, Davorka Kancijanić 

Šlosar, Mario Kos, Vojka Koverlica 

Valenčić, Rajko Matulja, Cvijeta 

Rakar Ostojić, Sonja Ribarić Komadina, 

Josipa Ritoša Medica, Vojko 

Sanković, Darko Saftić, Jasna Špoljar 

Levak, Tea Vrbanc Krizmanić, 

Ljiljana Vuković Perčić, a odsutni su 

bili Nada Andrejević, Ivan Cerovac, 

Vjekoslav Černeka, Nadija Drašćić, 

Marica Dujmić (pok.), Zdenka Dujmović, 

Danijel Kalik, Vojmir Koverlica 

(pok.), Dubravka Lazić (pok.), 

Marina Leben, Luciana Lenić, Mario 

Maljić, Milena Milivojević, Vera Radecki, 

Boris Selimović, Ante Schlaunich, 

Ljiljana Sinčić, Veljko Sinčić, 

Breda Vake; Ljiljana Vasiljević, Jelko 

Vendramin (pok.) i Linda Vukelić.

KULTURA 

Broadway 

u Opatiji 



30 


jeto na Ljetnoj, program 

priredaba uživo 

na našoj Ljetnoj 

L 

pozornici, u punom 

je zamahu. Otvorio ga je čuveni 

Maksim Mrvica svojim manje uobičajenim 

solističkim koncertom 

na glasoviru kojim se pokušao 

dokazati i kao vrstan interpret ozbiljne 

glazbe izvorno napisane za 

glasovir. Unatoč neprikosnovenoj 

tehnici, upao je u vlastitu zamku 

interpretacijâ najrazličitijih aranžmana, 

tako da se niti ovaj puta, 

usprkos savršenim izvedbama, 

nije uspio uzdići na interpretativnu 

razinu koju svi od njega očekujemo. 

Melodije Istre i Kvarnera, napokon 

vraćene u Opatiju, još su 

jednom potvrdile već legendarnu 

rezerviranost opatijske publike, a 

Liburnia Jazz Festival i ove nam 

je godine podario mnoge uspomene 

koje ćemo zaista pamtiti 

cijeloga života. Ne bi bilo pravedno 

izostaviti niti cijeli niz manjih 

događanja i koncerata koji su našemu 

gradu dali jednu dodatnu 

notu živosti, a za koje možemo 

zahvaliti uvijek aktivnoj Glazbenoj 

školi ‘’Mirković’’, te sve aktivnijim 

Liburnia Riviera Hotela odnosno 

Milenij hotelima. 

Ipak, ono što je udarilo neizbrisivi 

pečat ovome ljetu u Opatiji 

njezin je Međunarodni festival 

mjuzikala, drugi po redu, i to u 

godini koja je i mnogim većim 

sredinama od naše bila fatalna, za 

što je dovoljno spomenuti sudbinu 

čuvenog tršćanskog, također 

međunarodnog, Festivala opere- 

Piše: Aleksandar Vodopija 

te, koji se ovoga ljeta jednostavno 

ugasio, nadajmo se samo privremeno. 

Opatija, za razliku od Trsta, 

grabi pravocrtno uvis, pa pogledajmo 

s kojim to predstavama. 

Otvaranje ove značajne manifestacije 

Festivala Opatija pripalo 

je domaćim snagama, HNK ‘’Ivana 

pl. Zajca’’ iz Rijeke, čija je bogata 

tradicija izvođenja mjuzikala (još 

se uvijek sjećamo nenadmašnog 

“Nunsensea”) garantirala jedan 

nezaboravan doživljaj. On se, 

nažalost, nije dogodio. Već sam 

izbor djela, veličanstveni Bockov 

‘’Guslač na krovu’’, trebao bi 

biti garancija uspjeha, baš kao i 

iskusni ansambl predvođen Bojanom 

Šoberom u glavnoj ulozi, 

te Igorom Vlajnićem za dirigentskim 

pultom. Sve to, očito, ipak 

nije bilo dovoljno i ostaje nam 

samo nagađati zašto je rezultat 

na nivou neke, u najboljem slučaju, 

amaterske srednjoškolske 

predstave za kraj školske godine. 

Obzirom da su se svi akteri višekratno 

pokazali i dokazali kao 

vrhunski profesionalci, sklon sam 

razlog ispodprosječnog završnog 

rezultata tražiti u režiji koju potpisuje 

Ozren Prohić, redatelj zaslužan 

za turandotoidnog “Nabucca”, 

teško gledljivog “MacBetha” 

i u potpunosti uništenu ‘“Sunčanicu”. 

On se ovoga puta odlučio 

na “klasični” pristup u kojem se, 

pogotovo obzirom da se radi o 

osjetljivoj formi mjuzikla, nije baš 

najbolje snašao. Konačni je rezultat 

bio zbir dosadno izgovorenih, 

inače briljantnih dijaloga, te pjesme 

otpjevane na način da su tek 

sporadično budile toliko potrebne 

emocije i stoga u većini slučajeva 

prošle gotovo nezapaženo. Osim 

toga, redatelj je očito i ovdje morao 

udovoljiti svojoj kompulzivnoj 

potrebi za kraćenjem, te je tako 

izbacio jedan od najduhovitijih 

glazbenih brojeva – širenje glasina 

po Anatevki; obzirom na trajanje 

od svega jednu minutu i 52 

sekunde, jedini opravdani razlog 

za ovaj masakr vidim u nesposobnosti 

da se u tako kratko vrijeme 

suvislo režira tako kompleksna 

točka. Zanimljivo je da sam imao 

prilike gledati amatersku produkciju 

kojoj je to uspjelo – nadajmo 

se da će, nakon dodatnih proba, 

predstava u kazalištu najesen ipak 

biti bolja. Publika to zaista zaslužuje. 

Ipak, bez obzira na zamjerke, 

‘’Guslač’’ je doprinesao kvaliteti 

opatijskog festivala, baš kao i Kerempuhova 

“Krletka” – komedija 

koja se, obzirom na režiju Krešimira 

Dolenčića koji ju je obogatio 

našim popularnim songovima iz 

zlatnog doba Opatijskog festivala 

zabavne glazbe, savršeno uklopila 

u novouređeni ambijent Foajea 

Male ljetne pozornice koji, baš 

kao i predstava, jednostavno zrači 

aurom starih, dobrih vremena; i 

kao da nas poziva da im se pridružimo 

odajući počast jednoj minuloj, 

no ipak uvijek živoj epohi. Stoga, 

čak ako i ne nalazimo previše 

uživljenosti, posebno kod glavnih 

aktera, Željka Königsknechta i Hrvoja 

Kečkeša koji su sve samo ne 

ono što bi trebali biti – još uvijek 

zaljubljeni sredovječni gay par, 

predstava osvaja svojom ležernošću, 

sjajnim epizodnim ulogama i, 

nadasve, glazbom. 

Glazba dominira i Komedijinim 

“Cabaretom”, pogotovo kada 

je izvodi upravo nenadmašni Dražen 

Čuček, no gostovanje koje je 

definitivno obilježilo ovogodišnji 

Festival su beogradski “Producenti”. 

Pozorište na Terazijama 

još je jednom uspjelo nadmašiti 

samo sebe uprizorivši upravo 

nevjerojatno dobru produkciju 

ovog zabavnog remek-djela Mela 

Brooksa iz koje bi gotovo svi koji 

su ovoga ljeta prodefilirali Opatijom 

mogli mnogo toga naučiti; 

za početak – kako učiniti da puna 

tri sata u kazalištu upravo prolete, 

te da publika izađe želeći još. 

Beograđanima je to uspjelo jer su 

se, zahvaljujući sjajnoj režiji Juga 

Radivojevića, na sceni prvenstveno 

dobro zabavljali, a to je poput 

zaraze prelazilo na publiku ispunjajući 

je onim sjajnim ‘’feel-good’’ 

osjećajem koji u nama živi još 

dugo nakon što se svjetla ugase. 

Stoga je gotovo nemoguće zaboraviti 

cjelokupnu, apsolutno 

neopterećenu igru svih glumaca 

među kojima ipak treba posebno 

istaknuti versatilnog Slobodana 

Stefanovića i izuzetnu Jelenu Jovičić. 

Ukratko, Broadway u najboljem 

smislu onoga što bi on trebao 

i značiti; Broadway za kojeg jedva 

čekamo da se ponovi – najkasnije 

idućega ljeta!

FOAJE 


Tri generacije 

na jednom 

plesnom 

podiju 

Piše: Aleksandar Vodopija 

O 

patija je ovoga ljeta 

obogaćena jedinstvenom 

oazom pod 

vedrim nebom – Foajeom. 

Pod ovim se imenom skriva 

preuređeni i najrazličitijim sadržajima 

obogaćeni prostor Male Ljetne 

pozornice, “najopatijskiji” kafić 

pod vedrim nebom u kome ne 

samo da se može rashladiti nekim 

dobrim pićem, ili pak zadovoljiti 

eventualnu potrebu za nikotinom, 

već i uživati u zaista bogatom programu 

koji je, uz izuzetak filmova i 

posebnih koncerata, potpuno besplatan. 

Opće je poznata činjenica 

da je svaki početak težak, pa je 

tako i u slučaju opatijskog Foajea. 

Ipak, čini se da ova ponuda u kulturnom 

i zabavnom životu Opatije 

polako “sjeda na mjesto” i da ima 

sve više pobornika. A kako je sve 

počelo 

- Nakon što je ravnateljica 

Festivala, Rajna Miloš, odlučila 

iz objektivnih razloga “preseliti” 

kino predstave na malu scenu 

Ljetne pozornice, spontano se 

rodila ideja o tematskom klubu 

Foaje koji će se baviti opatijskom 

zlatnom prošlošću, ali i svjetskom 

pop-baštinom u periodu od 1958. 

do 1985. Naime, tih godina održavao 

se čuveni opatijski festival 

zabavne glazbe, prvi u državi te 

vrste, a bilo je to i zlatno doba 

opatijskih diskoteka. Tada se 

Opatija nametnula kao središte 

noćnog života ne samo za ljude iz 

naše regije, nego i šire. Tako smo, 

eto, izmislili i termin ‘’Retropatija’’ 

kojeg danas od milja nazivamo 

pokretom, a možda sutra preraste 

i u nešto drugo, primjerice udrugu. 

Kako ovaj projekt zamišljamo baš 

kao pokret, vrlo nam je važno u 

njega uključiti sve Opatijce i one 

koji to žele, ne bi li zajedno evocirali 

uspomene na spomenuto 

razdoblje, a sjećanja na njega su 

još itekako svježa i živa. U žiži interesa 

su nam prije svega glazba, 

fotografija, film i dizajn, ali priča je 

gotovo nepresušna… Za početak, 

osmislili smo tematske večeri s 

prigodnim odabirom glazbe i fotografija 

na video-zidovima, a vrlo je 

važno istaknuti kako smo trenutno 

jedina opatijska terasa s plesnim 

podijem, na kojem smo u ovom 

kratkom vremenu djelovanja imali 

prilike već vidjeti ljude svih dobnih 

skupina, kako domaće tako i turiste. 

Bitno je spomenuti da nam je 

posjet publike u stalnom porastu 

što dokazuje da idemo u pravom 

smjeru. Osim plesnih večeri, publika 

je dobro reagirala I na naše 

kviz-programe, kao i na prijenose 

sportskih događaja. Imperativ je, 

dakako, na druženju, pa se ulaz 

ne naplaćuje, a drago mi je i zbog 

pristupačnih cijena na našem šanku. 

Puno smo toga učinili sami, uz 

pomoć vanjskih suradnika kao što 

su fotografkinja Saška Mutić, dizajner 

Saša Krepelnik, čarobnjak za 

rasvjetu Željko Turković, bravarski 

umjetnik Petar Kalaba te ‘’festivalci’’ 

Darinka Trinajstić i Sandi Monar, 

kao i drugi. Možda smo ove 

godine više usredotočeni na same 

programe negoli na promidžbu, 

ali zbog zadanih financijskih okolnosti 

sadržaj smo stavili ispred 

forme. Dođite, posjetite nas, javite 

se na naše pozive putem Interneta 

jer će samo tako Foaje zaživjeti 

u punome sjaju. Očekujemo Vas 

na programima u kolovozu: Noć 

sakupljača znački i salveta, Lude 

sedamdesete od Kuma do Ratova 

zvijezda, Omladinska zabavna akcija 

– najveći hitovi s ovih prostora, 

50. rođendan Beatlesa i Stonesa, 

Retropatija – kviz, Od Woodstocka 

do Preluke…, poručuje Dražen 

Turina Šajeta (40), jedan od idejnih 

začetnika i organizatora programa 

u Foajeu, a zatim u svom 

stilu “izbacuje” slogan: 

- Za svakog ponešto, za nekoga 

sve, to van je naš Foaje! 

Među posjetiteljima Foajea 

našao se i Andrej Čulina (22), student 

novinarstva iz Zadra, koji nije 

krio svoje oduševljenje atmosferom 

na Ljetnoj. 

- U Opatiji sam prvi puta, i 

zaista sam očaran svim njezinim 

ljepotama. Sa svojim sam prijateljima 

krenuo na putovanje Kvarnerom, 

a ovdje sam se našao sasvim 

neplanirano. Čuo sam za Ljetnu 

pozornicu, ali da je tako maštovito 

uređena nisam očekivao. Super 

ambijent ispod zvijezda uz odličnu 

glazbu i pristupačne cijene pića, a 

još sam se i slikao sa Šajetom – 

ovo će mi mjesto ostati u nezaboravnom 

sjećaju! Sada smo samo u 

prolazu, no planiramo se uskoro 

vratiti, te svakako opet posjetiti 

Foaje i rasplesati se na jednoj od 

disco večeri, najavio je Čulina. 

Ponuda se sviđa i Robertu 

Jedvaju (42), električaru iz Varaždina, 

koji tek očekuje pravi 

“boom” ovog mjesta za druženje, 

namjenjenog domaćim ljudima, 

ali i gostima i turistima koji žele 

uživati u svojevrsnom “povratku u 

prošlost”. 

- “Retropatija” – zgodna igra 

riječi. Na Malu Ljetnu pozornicu 

došao sam sasvim slučajno: večernja 

šetnja, čujem glazbu – sve 

hit do hita; nakon prekrasne šume 

bambusa – iznenađujući prostor, 

ugodan oku, opuštajući, ugodna 

atmosfera, uz odličnu glazbu možeš 

sjesti s društvom, popričati, 

popiti čašu nekog pića, zaplesati 

ako želiš. Iznenadila me i disco 

kugla koja je cijeli prostor obojila 

srebrno-plavim točkicama. Dugo 

nisam vidio disco ambijent! Bilo 

je i ljudi koji su plesali – krasno, 

doista se moglo uživati u pravom 

disco ugođaju. Čestitam na inicijativi, 

izvrsna ideja za odmor od 

ove šume tehno zvukova. Foaje je 

zbilja nešto jedinstveno; uz pravu 

bi reklamu zaista mogao postati 

hit, kazao nam je Jedvaj. 

Da ovakav program može dobro 

funkcionirati, čini se i ravnateljici 

Festivala Opatija Rajni Miloš, 

ali je svjesna da treba vremena i 

više novaca kako bi se u potpunosti 

ostvario postavljeni cilj. 

- Taj naš popratni i besplatni 

program, koji ide uz bogat program 

na velikoj Ljetnoj pozornici, 

morali bismo više reklamirati, 

ali ove sezone za to nismo imali 

sredstava. Iduće sezone ćemo 

nastojati više izdvojiti za reklamu, 

jer se pokazalo da je taj program 

pun pogodak kojem samo treba 

više vremena i financija. Dobro je 

što smo dobili dozvolu za rad do 

2 sata ujutro, jer onda dođu i mlađe 

generacije koje kasnije izlaze. 

Meni su posebne disko večeri sa 

glazbom iz 60-ih i 70-ih godina 

kada se na plesnom podiju Foajea 

“pomire” dvije-tri generacije, 

kada plešu, recimo pankeri i gosti 

“60 plus” iz Poljske, kaže Miloš. 

31

Međunarodni rukometni turnir 

U organizaciji RK “Matulji 2001“ i ŽRK “Liburnija Opatija” Međunarodni rukometni turnir za djecu i 

mlade “Kup Mediterana” ove je godine po deveti put okupio brojne poklonike ovog sporta. Turnir je 

održan u dvoranama Gorovo i Kastav od 24. do 29. lipnja. Sudjelovale su ekipe iz Norveške, Češke, 

Slovenije i Hrvatske, a djevojke i dječaci su se natjecali u kategorijama ‘94, ‘96, ‘98 i 2000. godište. Za 

službene predstavnike ekipa i trenere organiziran je izlet brodom od Opatije do Mošćeničke Drage, a 

kao posebno iznenađenje sudionicima turnira, na plaži u Ičićima organiziran je turnir u rukometu na 

pijesku. U kategoriji dječaka 94. godište najbolji su bili rukometaši RK Zameta, u 96. godištu pobijedila 

je ekipa RK Trimo Trebnje iz Slovenije, a kod dječaka 98. godišta, kao i kod 2000. godišta pobijedili 

su igrači RK Zameta. U kategoriji djevojčica i u 96. godištu i u 2000. godištu prva mjesta osvojile su 

rukometašice ŽRK Zamet. 


32 


Brdska utrka Učka 2012. 

Ovogodišnje izdanje Brdske autoutrke Učka 2012. u organizacija Autokluba Opatija Motorsport i Autokluba 

Rijeka mnogobrojnoj publici ponudilo je niz atraktivnih vožnji ponajboljih hrvatskih automobilističkih asova. 

Ukupni pobjednik bio je Siniša Krainc iz AK Šibenik, dok je Marino Matijašić iz AK Opatija osvojio četvrto 

mjesto. U sklopu utrke održan je i Rally cup Nagrada Grada Opatije na kojem je prvo mjesto osvojio Sebastian 

Čepar iz AK MRC Sport iz Rijeke. Utrka je imala i svoj humanitarni dio, aukciju vina u suradnji s tvrtkom Kutjevo, na kojoj su poznati vozači potpisivali 

boce vina koje su se prodavale, a prihod je namijenjen jednoj opatijskoj udruzi. – Izuzetno smo zadovoljni organizacijom i održanom utrkom. Imali su 75 

prijavljenih vozača, od kojih šest nije završilo utrku zbog tehničkih kvarova, a dvojica radi izlijetanja. Vremenske prilike su nas poslužile, a zaljubljenici u 

ovaj sport u velikom broju podržali, istaknuo je u ime organizatora predsjednik AK Opatija Motorsport Igor Puž. 

Karatisticama 

crni pojas 

Na polaganju za crne pojaseve održanom 4. srpnja, 

članice Karate kluba Opatija Ana-Maria Barak, Jelena 

Bulaić i Petra Žic uspješno su položile za crni 

pojas 1. dan. Crni pojas u karateu je majstorski pojas 

i ima 10 stupnjeva tj. dana gdje je 1. dan najniži stupanj, 

a 10. dan najviši. Opatijski klub tako je postao 

bogatiji za tri majstorice. 

Šahovska simultanka 

U organizaciji šahovskog kluba Rijeka u Grand hotelu 4 opatijska cvijeta 21. srpnja održana 

je simultanka na kojoj je sudjelovalo dvadesetak šahovskih profesionalaca i amatera. Uz gradonačelnika 

Opatije Ivu Dujmića, njegova zamjenika Ernieja Gigante Deškovića i lovranskog 

načelnika Emila Gržina, među amaterskim šahistima našlo se i poznatih opatijskih javnih 

djelatnika i hotelijera. Šahovski velemajstor Ognjen Cvitan bio je nadmoćniji od liburnijskih 

sudionika. Ova simultanka dio je 2. Šahovskog ljeta u Opatiji, u sklopu kojeg je odigran i rapid 

turnir na kojem su nastupili neki od najjačih domaćih šahista. 

Jedriličari viceprvaci države 

Članovi JK „Opatija“ Marko 

Gačić, Pavle Živanović, Marko 

Vuksanović, Andro Golja, Tomas 

Hamerlitz, Ema Golja i Antonio 

Lukšić osvojili su drugo mjesto 

na ekipnom otvorenom prvenstvu 

Hrvatske u klasi Optimist 

održanom od 16. do 22. lipnja u 

Crikvenici. – Jako smo zadovoljni 

postignutim uspjehom, jer smo 

nastupili s pomlađenom ekipom 

i nismo se nadali tako visokom 

plasmanu. Naša dva najjača člana 

Mateo Pavinčić i Paolo Mavričić izišli su iz ekipe, a zamijenili su ih jako mladi članovi Marko 

Vuksanović i Tomas Hamerlitz. Uspjeli smo izboriti polufinale, čak smo pobijedili ekipu 

Uskoka iz Zadra i osvojili drugo polufinale u dvije godine. Ekipa JK Vega iz Pule u finalu je 

bila bolja, ali mi smo srebrom itekako zadovoljni, kazao je trener JK Opatija Damir Nakrst. Po 

povratku s prvenstva priređen im je svečani doček u prostorijama JK Opatija. 

Memorijalni 

košarkaški turnir 

U dvorani Gorovo 16. i 17. lipnja održan je Memorijalni 

turnir „Marino Cvetković“ koji se svake godine organizira 

u čast opatijskog dragovoljca Domovinskog rata Marina 

Cvetkovića koji se priključio obrani domovine i za 

nju položio svoj mladi život. Marino je bio dugogodišnji 

član i igrač Košarkaškog kluba Opatija, a nova opatijska 

sportska dvorana nosit će njegovo ime. Prvog dana turnira 

održano je natjecanje za veterane na kojem su nastupile 

ekipe Portoroža, Samobora, Krka i Opatije, koja 

se natjecala pod imenom Marinovi prijatelji. Pobijedila 

je ekipa Samobora, ekipa domaćina osvojila je drugo 

mjesto, a treći su bili košarkaši ekipe Krka. Drugi dan 

turnira bio je rezerviran za utakmice mlađih uzrasta pod 

nazivom Dani košarke, a natjecale su se ekipe selekcije 

Grada Rijeke i selekcije Riječkog prstena u kategorijama 

mlađih kadeta, kadeta i juniora. U svim kategorijama 

nastupili su i igrači KK Opatije. Organizator turira bio je 

Košarkaški klub Opatija uz potporu Grada Opatije i Primorsko-goranske 

županije. Odisej Kurelić iz KK Opatija 

razveselio je prisutne veselom viješću da od sljedeće 

sportske sezone, nakon tri godine pauze, Opatija opet 

ima seniorsku košarkašku ekipu koja će se natjecati u 

B1 ligi.

SPORT 

Uspjesi 

sportskih 

ribolovaca 


portsko ribolovno 

društvo “Jadran” iz 

Š Opatije organiziralo 

je proteklog mjeseca 

21. kup Opatije na kojem su 

gostovali i ribolovci iz grada pobratima 

Balatonfüreda, povodom 

obilježavanja Dana Grada 

Opatije organizirali su u Ičićima 

Kup Dana Grada za seniorke, a 

okitili su se i svjetskim srebrom 

koje je kao član državne selekcije 

osvojio Igor Sušanj. 

21. Kup Opatije 

Međunarodno natjecanjeu 

športskom ribolovu na moru 21. 

Kup Opatije održan je 1. srpnja. 

Sudjelovalo je 40 ekipa seniorki, 

seniora i mješovitih ekipa iz Hrvatske 

i Slovenije koje su lovile iz 

usidrenih brodica ispred Opatije, 

a nastupili su i gosti iz mađarskog 

grada Balatonfüreda. 

U konkurenciji seniorki prvo 

mjesto osvojila je ekipa ŠRK Ičići 

2 u sastavu Savica Dešković i 

Renata Hlanuda, drugo mjesto 

pripalo je ekipi ŠRD Zubatac 2 iz 

Lovrana u sastavu Božica Vizintin 

i Željka Bercich, dok je treća bila 

ekipa domaćina ŠRK Jadran u 

sastavu Nada Đorđević i Julijana 

Rumora. Najteži primjerak ribe 

ulovila je ekipa ŠRD Ičići, salpu 

tešku 236 grama. U konkurenciji 

seniori i mješovite ekipe najbolja 

je bila ekipa DŠNM Volosko 

u sastavu Igor Plahuta i Josip 

Zrinšćak, drugo mjesto osvojili su 

Dragan Đorđević i Robert Premer 

iz ŠRK Jadran Opatija, a treća je 

bila ekipa ŠRK Meduza iz Rovinja 

u sastavu Alen Bilić i Tomo Strossmayer. 

Najteži primjerak ribe 

ulovila je ekipa DŠNM Volosko, 

pica od 405 grama. Uz bogate 

nagrade najboljim ekipama, domaćin 

je nagradio i najuspješnije 

„barkariole“, a prva mjesta osvojili 

su Miljenko Wilke koji je vozio 

ekipu ŠRD Zubatac iz Lovrana i 

Lino Spinčić koji je vozio ekipu iz 

Rovinja. Nakon vaganja i dodjele 

pehara i medalja, natjecanje je 

završeno zajedničkim ručkom. 

Svjetsko srebro 

Igoru Sušnju 

Član ŠRK “Jadran” Opatija 

Igor Sušanj nastupio je u sastavu 

državne selekcije u športskom ribolovu 

na moru u kategoriji U21 

Obala na Svjetskom prvenstvu 

održanom krajem travnja u Budvi 

te se kući vratio sa srebrnom medaljom. 

Nakon pet dana ribolova 

u Crnoj Gori, Hrvatska je u ukupnom 

plasmanu osvojila drugo 

mjesto. 

Bratimljenje 

uz ribolov 

Bratimljenje Grada Opatije 

s mađarskim Balatonfüredom 

označilo je i početak suradnje 

opatijskih sportskih ribolovaca 

sa sportskim ribolovcima iz Balatofüreda. 

Na inicijativu Grada 

Opatije, u ljetu 1996. godine ugošćeni 

su sportski ribolovci iz grada 

prijatelja, a te iste godine ŠRK 

Jadran pozvan je na „Sullo Kupa“ 

– Kup smuđa u Balatonfüred. Već 

šesnaest godina traje suradnja 

sportskih ribolovaca dva kluba, 

pa svake godine u srpnju natjecatelji 

iz Mađarske nastupaju na 

Kupu Opatije, a u rujnu Opatijci 

love na Kupu smuđa na Balatonu. 

- Za morske ribolovce jezero 

je sasvim novi ambijent i način 

ribolova, ali brzo smo se uspjeli 

prilagoditi i ostvariti značajne 

rezultate na natjecanjima. „Kup 

smuđa“ traje jedna dan i noć, započinje 

u 17 sati, a završava drugog 

dana u 7 sati. Glavna se nagrada 

dobiva za najveći ulovljeni 

primjerak smuđa, a ekipno se nagrađuje 

barka s najvećim prosječnim 

ulovom po članu ekipe, 

koje broje 2 do 5 članova. Ribolovac 

Jadrana Robert Stermečki 

osvojio je Kup 2002. godine, a 

ekipno su prvo mjesto 2000. godine 

osvojili Robert Premer i Mišo 

Gucul, te 2008. godine Darko 

Počkar i Ivo Tancabel. Opatijski 

ribolovci bili su i pojedinačno dva 

puta drugi, a ekipno tri puta drugi 

i jednom treći te su se osvojenim 

rezultatima uvrstili u favorite prilikom 

svakog nastupa, istaknuo 

je član ŠRK Jadran iz Opatije Robert 

Premer. 

Nastupi u Balatonfüredu 

iskorišteni su i za turističku promidžbu 

Opatijske rivijere te su 

sudionicima natjecanja svake godine 

podijeljeni prospekti Opatije. 

Gostovanja mađarske delegacije, 

osim za učešće na ribolovnom 

natjecanju, iskorištena su i za 

upoznavanje gostiju s bogatom 

poviješću i znamenitostima Opatije. 

- Svako naše gostovanje u 

Mađarskoj popraćeno je velikom 

gostoljubivošću i pažnjom domaćina, 

pa nam je osim nastupa 

na natjecanju, organizirano razgledavanje 

županijskog središta 

Veszprema, posjetili smo svjetski 

poznatu manufakturu porculana 

u Herendu, te sajam na poluotoku 

Tihany. Za vrijeme našeg gostovanja 

u rujnu održava se i niz 

pučkih svečanosti vezanih za berbu 

grožđa pa je Balatonfüred vrlo 

živ i pun domaćih i stranih gostiju. 

Članovi mađarskog sportskog ribolovnog 

kluba trude se da svako 

naše gostovanje bude ispunjeno 

raznim sadržajima, a na čelu 

organizatora je od prvog dana 

dr. Pal Kiszely, aktualni dogradonačelnik 

Balatonfüreda, koji je i 

stalni gost na opatijskom Kupu, 

kazao je Premer te naglasio da 

gostovanje u Mađarskoj, kao i dolazak 

mađarskih gostiju u Opatiju 

podupiru i podržavaju, od prvog 

dana, Grad Opatija i Turistička zajednica 

Grada Opatije, bez kojih 

bi teško bilo ostvariti i održavati 

ovu suradnju. 

33

"Komunalcu" certifikat zaštite 

okoliša ISO 14001:2004 


34 


Međunarodni certifikat zaštite okoliša ISO 14001:2004 dodijeljen 

je “Komunalcu” 19. srpnja od renomirane certifikacijske 

kuće “SGS”, a on potvrđuje da tvrtka ima pod nadzorom svoje 

aktivnosti koje utječu ili bi mogle utjecati na okoliš i da radi 

na neprestanom poboljšavanju sustava upravljanja okolišem. Certifikat 

je direktoru “Komunalca” Ervinu Mraku uručio Goran Kliškić iz certifikacijske 

tvrtke “SGS Adriatica”, u prisustvu Žarka Baštovanovića i Vladislava 

Živkovića iz konzultantske tvrtke “Consultor”, Denisa Šonje iz “SGS 

Adriatica” te ekologinje Daniele Karuza iz Komunalca. 

- Unaprijeđenje sustava zaštite okoliša u “Komunalcu” je među prioritetnim 

zadacima svakodnevnog poslovanja. Kako bismo postojeći 

sustav vrednovali te u skladu s time i poboljšali, u svibnju 2010. godine 

odlučili smo krenuti s uvođenjem ISO certifikata za upravljanje okoliša. 

Implementacija je trajala dvije godine, malo su nas usporili neki veliki 

projekti koje smo provodili, poput uređenja tržnice, izgradnje uređaja za 

pročišćavanje otpadnih voda te preseljenje “Komunalca” u Jurdane. Trudit 

ćemo se postići još bolje rezultate, a veliki korak u tome je i suradnja s 

lokalnim stanovništvom te stalna edukacija, kazao je direktor “Komunalca” 

Ervino Mrak. On je objasnio i neke prednosti sustava upravljanja okolišem, 

a to su smanjenje negativnih učinaka na okoliš, smanjenje rizika 

od ekoloških incidenata, lakše dobivanje ovlasti i dopuštenja od lokalnih 

i državnih vlasti, bolje korištenje energije i zaštita voda, kontrolirano recikliranje 

otpada, poboljšanje kvalitete radnih mjesta te poboljšani ugled i 

stvaranje povjerenja kod zajednice. 

- “Komunalac” je ispunio sve zahtjeve za dobivanje ISO 14001 certifikata, 

a time preuzeo i trajnu obvezu da kontinuirano unapređuje zaštitu 

okoliša kroz svijest i praćenje standarda. Za sustav je važno da se dalje 

razvija i poboljšava, a najvažnija je edukacija i osvješćivanje korisnika 

usluga, istaknuo je Vladislav Živković iz tvrtke “Consultor” koja je bila 

konzultant prilikom uvođenja norme. 

Denis Šonje iz tvrtke koja je izdala certifikat “SGS Adriatica” naglasio 

je kako je ovo značajan uspjeh komunalne tvrtke “Komunalac” u smjeru 

zaštite okoliša, a dobivanjem certifikata postignuta je najviša razina 

u zaštiti okoliša. - Utjecaj na okoliš ne možemo u potpunosti anulirati, 

ali možemo prepoznati opasnosti i znati što treba učiniti da posljedice 

budu što manje, kazao je Šonje. 


Blagajna “Komunalca”na katu opatijske tržnice 

Račune “Komunalca” građani mogu plaćati i dalje u Opatiji, i to na novoj blagajni smještenoj na katu opatijske tržnice. Blagajna će s radom za 

stranke započeti od sredine kolovoza. 

Radno vrijeme blagajne je svaki dan od ponedjeljka do petka od 8.00 do 13.00 sati. 

Na blagajni se također mogu dobiti i vreće za prikupljanje plastične ambalaže. 

Plaćanje je i dalje moguće i na blagajni u Jurdanima, u novim prostorijama “Komunalca”.

RECEPTI 

Marijin 

domaći 

sladoled 

Piše: Mirjana Rončević 

Sladoled od malina 

Zelena pašta s kozicama 

potrebno: 

250 grama malina (majuga) 

220 grama šećera u prahu 

4 dcl slatkog vrhnja 

2 dcl kiselog vrhnja 

priprema: 

Od malina i šećera zamutiti kašu. 

Posebno stučemo slatko vrhnje i 

dodamo mu kiselo vrhnje, pa to 

umiješamo u smjesu od malina i 

šećera. Staviti u prikladnu posudu 

i zamrznuti. 

Na maslinovom ulju prodinstati očišćene 

repiće od kozica. Dodati sjeckanog 

češnjaka i zaliti s malo konjaka. Zatim 

dodati malo soli, papra i sjeckani peršin, 

te zaliti s vrhnjem za kuhanje, a po 

želji se može dodati i malo pomija (soka 

od rajčice). Još kratko prokuhati. Skuhati 

zelenu paštu u slanoj vodi, procijediti i 

posložiti na tanjur, te preliti s pripremljenim 

kozicama. 

Sladoled od nutele 

potrebno: 

2 dcl hladnog mlijeka 

2 vrećice šlag pjene 

1 vanil šećer bourbon 

15 dkg kiselog vrhnja 

15 dkg nutele 

priprema: 

u mlijeko dodamo šlag pjenu i 

vanil šećer i istučemo u čvrstu 

pjenu, pa u to umutimo kiselo 

vrhnje i nutelu, stavimo u posudu 

i zaledimo. 

35 


M 

arija Tancabel (36) 

odlučila se za karijeru 

majke i kućanice još 

prije više od 13 godina, 

kada je sa svojim Đanijem dočekala 

rođenje prvog djeteta, sina Ivana, 

danas prekrasnog odlikaša sedmog 

razreda. Kada se poslije rodila 

i Mia, sada lijepa šestogodišnjakinja 

koja će ove jeseni krenuti u školu, 

Marija je samo potvrdila svoje ambicije 

da se u potpunosti posveti 

obitelji. Mladi se bračni par prije nekoliko 

godina upustio i u avanturu 

gradnje svog obiteljskog doma, u 

Ulici Dragi u Pobrima, gdje su iz temelja 

podigli kuću koja izgleda kao 

iz bajke. Uz mnogo vlastitog truda i 

rada, dosta kredita i puno strpljenja, 

izgradili su svoje gnijezdo koje bi po 

uređenosti interijera i eksterijera, 

originalnosti i osobnosti u svakom 

kantunu kuće, moglo inspirirati 

mnoge druge. 

Dok se vatrogasac Đani, koji je svoj 

talent za stolariju pretvorio u hobi, 

posvetio gradnji i uređenju kuće, 

Marija je, kaže, na svoja leđa preuzela 

brigu o djeci i kućanstvu. 

- Mislim da smo obitelj koja dobro 

funkcionira, ima tu puno ljubavi, a 

uživamo i u našem domu. Možda 

nismo mogli uvijek svi biti skupa na 

kupanju ili u šetnji, jer je Đani stalno 

imao posla doma, ali je takva podjela 

zadataka dosad davala dobre 

rezultate, objašnjava nam Marija. 

U takvim životnim okolnostima Marija 

se posebno potrudila i u kuhinji 

gdje ne provodi cijele dane, ali uvijek 

za svoju obitelj priprema neke 

njima omiljene specijalitete i puno 

toga umjesto da kupi u marketu, 

napravi sama. 

- Na početku nisam znala ni juhu 

skuhat, ali sam bila spremna naučiti. 

Najprije sam kuhala po receptima 

iz raznih kuharica, danas potražim 

ideje za nešto novo na internetu, pa 

eksperimentiram i dodajem nešto 

svoje. Nisu to neka zahtjevna jela, 

sve je uglavnom gotovo za sat - 

dva. Moji posebno vole lazanje, a 

i ovu zelenu paštu s kozicama, pa 

sam odlučila taj recept ponuditi čitateljima. 

A tu je i sladoled iz kućne 

izrade kojeg redovito pripremam, 

kaže Marija koja nas je dočekala punih 

tanjura ukusnog jela na dekorativno 

pripremljenom stolu. Domaći 

sladoled od malina i nutele za nas 

je bilo pravo osvježavajuće otkriće, 

a i čaša domaćeg malinovca nešto 

je na što se ne nailazi svaki dan u 

mladim obiteljima. 

- Obožavam kuhati, posebno volim 

pripremati slatko, razne kolače, priznaje 

Marija, a Đani dodaje kako “ni 

nikakov problem” za zimnicu pripremiti 

zakiseljene paprike, ili svake 

godine napraviti malinovac od 

malina koje nabavljaju kod jednog 

prijatelja. 

- Važno mi je i kako ću servirati jelo 

i pripremiti stol. Tome posvećujem 

veliku pažnju i kada je na okupu 

samo obitelj, a pogotovo kada imamo 

kakve fešte ili ugostimo prijatelje, 

napominje Marija. 

Dom ove mlade obitelji ostavljamo 

punih želuca i lijepih misli, jer su nas 

uvjerili da se sve može kad se hoće 

i zna i da je točno da samo “složna 

braća kuću grade”.

informator 

PRIPREMILA: Kristina Tubić 


36 


KOLOVOZ 

4. 8. – 21.00 sat, Noć sakupljača znački i salveta, Mala ljetna pozornica 

16.8. – Fešta Rokovo, Volosko 

17. i 18.08. – Liburnicon, festival znanstvene fantastike, u OŠ “R.K. Jeretov” 

18.8. – Pružimo ruke za ljubav, humanitarni koncert, Mala ljetna pozornica 

20.8 do 25.8. – Međunarodno prvenstvo Hrvatske u tenisu za veterane, 

Tenis klub Opatija 

24.8. – 21.00 sat, Foaje, The Beatles and The Stones, Mala ljetna pozornica 

25.8. – 21.00 sat, Foaje, Retropatija kviz, Mala ljetna pozornica 

29.8. do 1.9. – Liburnija Film Festival, Lučica Ičići i Mala ljetna pozornica 

(16. i 23.8.) 

31.8. – 21.00, Foaje, Grand finale 

Rujan 

1.9. – Plava noć, Volosko 

2.9. – Učkarski sajam 

Događanja u okolici 

2. do 5.8. – Kastav Blues Festival 

18. i 19.8. – Rokova u Lignju 

26.8. – Kastav, Z armunikun va Kastav - međunarodni susret harmonikaša 

31.8. – Kastav, Festival čakavske šansone 

3.7. do 7.9. – Lovransko ljeto, glazbena događanja na terasama hotela 

Pomozite Marketu za potrebite! 

Market za potrebite u zgradi 

Crvenog križa u Rakovčevoj pri 

kraju je sa zalihama hrane i higijenskih 

kućnih potrepštima. 

Ravnateljica Crvenog križa Gordana 

Grgurina kazala je kako 

je potrebitih sve više, a kultura 

doniranja još nije previše prisutna, 

te pozvala stanovnike 

Liburnije da se odazovu, jer za 

nekoga mali izdatak, drugome 

može biti velika pomoć. Najviše 

su potrebne razne konzerve, ulje, šećer, čaj, kava i higijenske potrepštine, 

a dobro bi bilo donijeti namirnice dužeg roka trajanja. Donaciju 

je Marketu predao i zamjenik gradonačelnika Ernie Gigante Dešković. 

– Doniram često, ali anonimno, no u ovom slučaju, ako medijski ne eksponiramo 

ovaj market, on neće moći dalje raditi. Potrebitih je sve više, 

a onih koji doniraju sve manje. Stoga sam odlučio ovom gestom javno 

pokazati kako je pomoći lako. Dovoljno je nazvati Crveni križ Opatija, pitati 

što nedostaje i nakon toga, sukladno svojim mogućnostima pomoći, 

kazao je Dešković te pozvao građane da učine isto. Pomoć se može 

pružiti i u novcu kojim će se kupiti ono što trenutno najviše nedostaje. 

Market je otvoren svakog radnog dana od 8 do 15 sati. 

Razmjena školskih udžbenika 

u Društvu “Naša djeca” 

Razmjena udžbenika za osnovnu školu u Društvu “Naša djeca” na Punta Kolovi 

još traje. Svi koji još nisu nabavili knjige za školu, mogu doći u prostorije Društva 

svakog radnog dana od 9 do 16 sati. 

Indexi i prijatelji 3.8. 

na Ljetnoj pozornici 

Legendarna sarajevska i jedna od najznačajnih 

pop-rock grupa u Jugoslaviji 

Indexi nastupaju 3. kolovoza na opatijskoj 

Ljetnoj pozornici! Iako je od formiranja Indeksa prošlo gotovo 

pet desetljeća, njihove pjesme su ostale u srcima ljubitelja ovog 

benda, koji se s pravom smatra začetkom jugoslavenkog rock’n’rolla. 

Pjesme legendarnih Indexa, grupe koja je žarila i palila od 1962. 

do 2001. godine i imala snažan utjecaj na sve dolazeće generacije, 

glazbenike i današnje glazbene izričaje, u pratnji nekadašnjih članova 

grupe izvodit će poznati glazbenici: Goran Karan, Arsen Dedić, Aki 

Rahimovski, Zdenka Kovačiček, Hari Mata Hari,Dado Topić, Massimo, 

Željko Bebek, Zoran Predin, Seid Memić Vajta, Kornelije Kovač,Irina 

Kapetanović, Nihad Voloder i Željka Katavić. 

Dođite zapjevati istinske hitove; Da sam ja netko, Predaj se srce, Ispili 

smo zlatni pehar, Ti si mi bila u svemu naj naj, Sve ove godine, Plima 

… i mnoge druge… 

Cijena ulaznice do 2. kolovoza: 100,00 kn, 120,00 kn i 150,00 kn, a 

na dan koncerta 3. kolovoza 120,00 kn, 150,00 kn i 180,00 kn. Info 

telefon Festivala Opatija 271 377. 

Đorđe Balašević 11. kolovoza 

na Ljetnoj pozornici 

Đorđe Balašević s Panonskom mornaricom održat će 11. kolovoza u 21 

sat koncert na Ljetnoj pozornici u Opatiji. Bit će to ujedno i početak Đoletove 

nove hrvatske turneje pod nazivom “Osmijeh se vratio u grad”. 

Nakon niza godina, Balašević na veliku radost svojih fanova snima i novi 

album, a neke od novih pjesama s tog još neobjavljenog albuma čut će 

i publika na Ljetnoj pozornici. Organizator koncerta je Thorax Promotion. 

Cijena ulaznica iznosi 190 i 230 kuna i mogu se kupiti u Festivalu 

Opatija i u sustavu Eventima. 

FESTIVAL KVARNER 

Festival Kvarner svoju će sezonu zaključiti odmah početkom rujna. Nakon 

iznimno bogate sezone u lipnju, finale će možda biti malo skromniji prema 

broju zbivanja, no u najmanju ruku jednako atraktivan kao i početak sezone, 

tim više što će biti okrunjen kraljicom glazbene scene – operom. Izvest će 

se tako opera Franza Josepha Haydna ‘’Armida’’ čija je premijera zakazana 

za 2. rujna 2012. godine. Dan prije (1. rujna), Kristalnom će dvoranom odzvanjati 

zvukovi klarineta na koncertu gdje će, uz već renomirani Purpur 

orkestar, nastupiti još renomiraniji klarinetisti Andreas, Daniel i Ernst Ottensamer. 

Već će 6. rujna sve biti u znaku oboe, i to na koncertu koji će nam 

upriličiti ugledni Ensamble Berlin, a sve će biti zaključeno samo dan kasnije 

(7. rujna), repriznom izvedbom već spomenute ‘’Armide’’. (A.V.) 

Iz LDDŽ “Lunjo i Maza” - Žak traži dom 

ŽaK je križanac dalmatinera, star 2 godine, cijepljen, čipiran i kastriran, dobro se 

slaže sa svim životinjama, a prema ljudima je super! Obožava duge šetnje i naučen 

je na život u stanu. Srednjeg je rastsa i imas oko 13 kg. Javlja se na brojeve 

091-763-8892 i 091-129-2008 i prima samo ozbiljne ponude, poručuju iz Društva 

za dobrobit životinja “Lunjo i Maza”. 

Udomitelje traže i čistokrvni pekinezer str 2 

godine i čistokrvni Jack russel terijera star 2 

godine, obojica su cijepljeni i kastrirani. A ako 

netko više voli mace, imaju i oko 70 mačića 

raznih boja koji traže dom.

Karli Jeletić 

krstarenje Kvarnerom 

“Katarina Line-a” 

NAGRADNI KVIZ OPATIJCI OPATIJCIMA 

Imena sretnih dobitnika kviza izvukao je 20. srpnja gradonačelnik 

Opatije Ivo Dujmić u nazočnosti komisije u sastavu Marijana Zorić, 

Nena Brozan i Kristina Tubić. Nagrađeni su: 

1. NAGRADA - Karla Jeletić, Stubište Baredi 15, Opatija 

Krstarenje SLIM, FIT & VITAL u Kvarnerskom zaljevu za 2 osobe – Katarina 

Line 

Knjiga Kvarnerska kupališna baština, Mirjana Kos i Julija Lozzi Barković 

Foto album i slikanje za dokumente – Foto Luigi 

2 ulaznice za film po izboru na Ljetnoj pozornici – Festival Opatija 

Set mednih proizvoda - Pčelarstvo Turina 

20% popusta na cjelokupan asortiman i 20 kom c.b. fotokopija A4 formata 

– Foto Kurti 

2. NAGRADA – Andrea Puž, Pužev breg 9/1, Matulji 

Večera za 2 osobe u Restoranu Sv. Jakov - Milenij Hoteli 

Knjige Opatijski gradski perivoji, Koraljka Vahtar-Jurković i Opatijske 

crkvene obljetnice 


2 ulaznice za film po izboru na Ljetnoj pozornici – Festival Opatija 



CD Retropatija Šajeta 

Dekorativni jastuk – Riviera Dekor d.o.o. 

3. NAGRADA - Dragica Ravnić, A. Štangera 58, Opatija 

Mobitel Emporia, Start paket Simpa 348 kuna + Simpa 150 kuna 

Knjige Opatijske crkvene obljetnice, 100 vodećih restorana i njihovi recepti 

– Udruga restoratera i Zlatna knjiga gostiju Opatije 

Dvije marende i dva soka u Bistrou Lipovica 


Poklon bon vrijednosti 100 kuna - Urarstvo Štimec 



CD Retropatija Šajeta 

Poklon-pakete osvojili su: 

Paulo Ćavar, Veprinački put 40, Opatija 

Pascal Poropat, Kvarnerska cesta 67, Matulji 

Adriana Čavrak, Kosićevo 6, Opatija 

Eliana Čavrak, Kosićevao 6, Opatija 

Lili i Vojmir Lazar, Jušići 16, Jurdani 

Lorella Lazar, Jušići 16, Jurdani 

Boris Lončarek, Pobarska cesta 12, Matulji 

Damir Perožić, Milana Frlana 8a, Matulji 

Sanjin Puž, Pužev breg 9/1, Matulji 

Suzi Puž, Pužev breg 9/1, Matulji 

Lazar Valner, Jušići 16, Jurdani 

Patricia Poropat, Kvarnerska cesta 67, Matulji 

Silvana Kučajić, Stari grad 70, Lovran 

Andria Paris, Put za Matulji 15, Opatija 

Emiljana Vozila Mohorović, Mali Turini 22a, Labin 

Slobodan Simić, M. Tita 8, Gardinovci, Vojvodina, Srbija 

Dražen Kurpis, Prolaz Marčeva Draga 13, Rijeka 

Danijela Dobrec, Kosićevo 4, Opatija 

Valentina Vlah, Rakovčeva 1, Opatija 

Rješenja kviza: 

1. a) Friedrich Schüler NIJE bio liječnik. 

2. Hotel Kvarner izgradilo je a) Društvo južnih željeznica - Pod 

patronatom Austro-Ugarske počinje intenzivan rast i razvoj 

Opatije. Direktor Južnih željeznica Friedrich Schüler i akcionari 

željeli su povećati putnički promet prema jugu. Odabravši 

Opatiju kao najperspektivniju destinaciju, odlučuju se 

za gradnju hotela. Prvi opatijski hotel imena Hotel Quarnero 

otvoren je 27. ožujka 1884. godine 

3. U Opatiji djeluje Centar izvrsnosti b) Jean Monnet - Centar 

predstavlja bazu znanstvenih, ljudskih i dokumentarnih resursa 

u području izučavanja europskih integracija 

4. Grad Opatija je c) Grad prijatelj djece - Naš grad ponosni je 

vlasnik ove titule od 2005. godine 

5. Prva opatijska slastičarnica bila je u b) u današnjem Umjetničkom 

paviljonu “Juraj Šporer” 

6. Kulturni dom “Zora” otvoren je c) 1889. – Otvoren je 18. kolovoza 

1889. 

7. Koji park ne postoji u Opatiji c) Park Emanuela Vidovića - 

Nalazi se u Splitu 

8. Naše obalno šetalište Lungomare dugačko je b) 12 km 

9. Prvi moderni hotel izgrađen u Opatiji nakon 2. svj. rata je b) 

Adriatic - 1963. dovršen je Hotel Adriatic, arhitekta Andrije 

Čičin-Šaina i njegovog tima. 

10. Arhitekt zgrade Grada Opatije je a) Carl Seidl 

11. Opatijska gimnazija nosi ime književnika c) Eugena Kumičića 

12. U Opatiji se nalazi b) Muzej turizma 

13. Za koju se talijansku groficu vjeruje da je vladala Veprincem 

u XIV.st a) Elizabetu Devinski 

14. Thallasotherapia je c) referentni centar za zdravstveni turizam 

i med. programirani odmor 

15. Opatijski šetalište izgrađeno za oboljele od kardiovaskularnih 

bolesti je b) Šetalište Carmen Sylva 

37 

Zahvaljujemo donatorima na nagradama bez kojih ostvarenje ovog Kviza ne bi bilo moguće: 

Katarina Line Opatija; Milenij Hoteli Opatija; Festival Opatija; Foto Luigi; Bistro Lipovica Volosoko; Pčelarstvo Turina; Foto Kurti; Klub Gastronaut 

i Udruga hrvatskih restoratera; Urarstvo Štimec; Riviera Dekor d.o.o. i Grad Opatija 

Dobitnici svoje nagrade mogu podignuti u redakciji Lista Opatije, a za sve dodatne informacije zvati na broj tel.: 051/701- 267.

MATIČNI URED OPATIJA 

Riječko “DA” 

u Opatiji 

Piše: Piše Kristina Staničić 

ve je više parova iz 

bliže nam okolice koji 

S sudbonosno DA izgovaraju 

u našem gradu. 

Jedan takav par su i dipl. knjižničarka 

Branka Pemper i njezin 

odabranik dipl. ing. građevinarstva 

Vedran Radić, oboje iz Rijeke.Ovaj 

novopečeni bračni par vjenčao se 

23. lipnja nakon jedanaest godina 

veze, od čega tri godine zajedničkoga 

života. 

- Potpisujemo se kao novopečeni 

mladenci s jedanaestogodišnjom 

kušnjom, u šali nam kažu 

Branka i Vedran i napominju da se 

jako vesele prinovi koja stiže na jesen. 

Na naše pitanje zašto su odabrali 

baš Opatiju kao grad u kojem 

će se vjenčati, ovi su nam simpatični 

mladenci kratko i jasno odgovorili: 

- Bila nam je usput. 

Naime, za mjesto svoje svadbene 

večere odabrali su prekrasan vrt 

Ville Ariston, ali su nam i otkrili da su 

se u Opatiji upoznali i s obzirom da 

je ovdje sve počelo, pomislili su da bi 

bilo lijepo da onda ovdje i ozakone 

svoju ljubav. 

- Vjenčanje je bilo u krugu najuže 

obitelji, vrlo intimno i lijepo, a 

na večeri je sve bilo baš kako smo 

mi to željeli. Puno plesa i smijeha, 

zelenila, cvijeća i sunca, dobre kapljice 

i finih kolača definitivno je 

bilo dobitna kombinacija, zaključili 

su naš razgovor Branka i Vedran, 

koji su nam još za kraj odgovorili 

na pitanje što smatraju uspješnim 

receptom za brak. Strpljen spašen, 

kažu i ne lažu… 


38 


VJENČANI: 9.lipnja: Erica Nicoletto i Norbert Lakatoš, Sanja Biga i Ljubomir Milaković, Matrina Slavić i Oliver Blašković, Daria Zec i Petar 

Perković, Manuela Dašić i Loris Slosar, Andrea Švab i Robert Maradin; 16.lipnja: Tajana Zorzenon i Mario Nikolić, Vesna Filipović i Siniša 

Milković, Tea Bataljak i Mladen Šafar, Ana Bosak i Marko Veršić, Lucija Matak i Dragan Macan, Jelena Rogić i Harry Leber, Ana Mataković 

i Dalibor Žegarac; 18.lipnja: Bärbel Rose i Ernie Puž; 22.lipnja: Anadela Horvat i Andrija Čolak; 23.lipnja: Jasminka Depope i Valter Dessardo, 

Branka Pemper i Vedran Radić, Elida Mujkanović i Edin Saftić, Diana Delistović i Kristian Deša, Elenea Dyadenko i Zoran Borčić, Anja Zambelli i 

Andrija Čolak, Dubravka Žaja i Dario Irjak, Martina Jardas i Josip Šacka; 30.lipnja: Marija Vladić i Rafael Thomas Gorzolla, Minja Muhvić i Nenad Perhat, 

Zhanat Naukenova i Marinko Kalen, Dajana Dobrović i Goran Sloboda, Andreja Lekčević i Viliam Jakovašić, Marinka Dougan i Robert Juretić, 

Dijana Oliverić i Stanko Vučetić; 1.srpnja: Anita Uljanić i Saša Bratelj; 5.srpnja: Ivana Brozina i Davorin Szilvasy, Suada Avdić i Igor Primožić, Alma 

Hodžić i Ratko Devčić; 7.srpnja: Tina Jeletić i Igor Copat, Shabnam Goorani i Andrej Črnjarić, Marica Košutić i Ante Plješa, Sara Dubrović i Vedran 

Babić; 13.srpnja: Patricija Jeranko i Igor Špoljar 

UMRLI: (27.svibnja-03.srpnja): Vera Marin rođ.Berdon (92), Marija Baraba rođ.Ropac (84), Ana Sanković (86), Jolanda Bach rođ. Pe ntek (90), 

Branimir Jurada (55), Katarina Draščić (69), Marija Pulić rođ. Küzmič (83), Marija Stošić Tariba rođ. Miočić-Stošić (89), Paulina Zatković rođ. Borovac 

(90), Branko Prodanović (89), Jožica Kinkela rođ. Dekleva (84) 

Čija je 

Evangelistička 

crkva 

PRIPREMILI: Kristina Tubić i Nikola Turina 

FOTO VREMEPLOV 

Naš sugrađanin kolekcionar gospodin Petar Kürschner st. ustupio je Listu 

Opatija staru fotografiju izgradnje Evangelističke crkve u Opatiji, na čemu 

mu se najljepše zahvaljujemo. Pronašli smo podatke o izgradnji te saznali 

da se prilikom druge posjete Franje Josipa Opatiji, godine 1904. godine, monarhu 

pridružio švedski kralj Oskar II. Bernardotte, koji bijaše velikodušnim pokroviteljem 

i donatorom izgradnje evangeličke crkve u Opatiji. Ovaj protestantski hram, 

podignut po nacrtima arhitekta Carla Seidla, u stilu neoromanike, sa zvonikom 

nalik onom na katedrali u njemačkom Speyeru, dobio je na dar od švedskih suverena 

skupocjeni primjerak Biblije. Evangelička crkva, koju će svečano otvoriti 

upravo austrijski car, bila je namijenjena turistima iz Sjeverne Europe koji su u to 

doba u sve većem broju dolazili na Opatijsku rivijeru. 

- Na jednoj fotografiji se vidi izgradnja evangeličke crkve, kao i nadglednik 

koji je vodio tu izgradnju, a na drugom dokumentu iz 1904 g. je originalna dodjela 

srebrnog odličja iz Luxemburga, kojom se taj nadglednik nagrađuje za uspješno 

obavljeni rad oko izgradnje evangeličke crkve. Sve ovo prilažem kao jedan originalan 

dokaz oko vlasništva evangeličke crkve, oko koje se zadnjih godina vode 

beskonačne polemike kao i sporovi, napisao je Petar Kürschner st. uz želju da u 

Listu Opatija objavimo da postoje originalni dokumenti koji potvrđuju vlasništvo 

crkve iz Luxemburga.

Ule na štrace 

Piše Dražen Turina 

Ja rečimo da nisan z Opatije, 

il’ još boje da san neki furešt, 

i da pasujen po istrijansken 

ipsilone prema Reke, zajeno bin 

dobil voju za poć dole da vidin 

ki je to vranić tamo. Kako bi stari 

judi rekli: «Ča se to tamo deli da 

se si rivaju». Eko, pasani vikend 

imel san čuda tega za obavit po, 

ne baš celoj, al’ po dobroj polovice 

Hrvacke. Videli su me neki 

Dalmatinci kad san pred par meseci 

vodil šou od palenti na Volosken 

i ponemeli su za manun pa 

nisu oteli ni čut da neću prit na 

njihovu velu feštu va selo Kostanje 

ko je med dvemi rekami – Cetinun 

i Žrnovicun, dobro skriveno 

kot naša Lovranska Draga. 

Jedanputa je jedan moj prijatelj 

rekal za Lovransku Dragu: 

«Kada bi bil rat tu ti ne pomoru ni 

padobranci!». Jušto takovo je i to 

Kostanje. Turčini mu nisu niš mogli 

aš je so va jenoj škuje od bregi 

i teh reki. Toliko je dobro skriveno 

da judi ne preše baš zajeno registrirat 

auti nego se baren par let 

voze bez tabelic ako ne misle baš 

poć do Splita ki je na jeno uru i 

kvarat od tamo. Kad boje promislin 

o onemu njihovemu Kerumu, 

tamo je takova anarhija da još 

malo ni tamo neće rabit targe za 

auti. 

I naš Dujmić smirun neš zida 

i razbija, al’ baren mu ni palo na 

pamet storit kakovega velega 

Isusa na vrh Učki ili kakovo drugo 

čudo bez dozvole, pa mi je, ako 

pofin ničesa drugega, drago da 

pul nas moramo poć na tehnički i 

da tu ni anarhija. 

To Kostanje je poznato po 

klapah i to praveh klapah ke 

kantaju samo prave narodne 

kancone za klape. Veli, moremo 

reć veramente i najveći obožavatelj 

praveh klap kako i Kostanja 

je naš Mirsad Puž ki me je tamo 

pejal svojen džipun. Kako san ja 

malo kasnil va partence (čudno!) 

morali smo poprešit, al’ sreća on 

je znal si puti i putići pa smo arivali 

za čas. Rekal mi je: «Viš, da 

je storena ovista cesta do Žute 

Lokvi još bi prej arivali.» I tu smo 

se složili kako je SDP pokleknul 

Karamarkotu pred našen Komadinun 

(z Pojan). I još je špjegal: 

«Znaš ki će bit najboji gradonačelnik 

Opatije za sa vremena ». 

Mislel san reć – «Ja!», al’ san ga 

pustil da reče do kraja. «Onisti ki 

će storit onaj krak zaobilaznice 

preko Opatije ča će poć van na 

Ladeti va Pojanah». Pomislel san 

na moju šumu i šparuge i rekal va 

se: «Samo neka to još malo počeka…». 

Puž je ostal va Kostanje, a ja 

san moral istu večer poć nazada 

da bin mogal rano jutro bit va 

Pule kade san imel jeno važno 

delo. Prišal san na šest i pol jutro 

v Reku i se san arival, ča se Puli 

tiče. Na uru zapolene san pak 

moral bit va Opatije aš je bila 

ova regata «Homo si bordižat» 

kade poznati moče rit z jedriličari 

za prežencu. Z Puli san partil 

po dobe, vero san, verujte mi na 

besedu, aš me Rajna zvala deset 

puti na telefon da ne bin zakasnil. 

Imel san više od pol uri vremena 

kad san prišal na tri kilometri od 

našega Kuka. I tu j’ se partilo v’rit! 

Kad smo već kod riti tu je bil čep 

ma ne onisti ča ga rineš otroku 

kad ima febru, nego onaj prometni, 

naš domaći, klasični opatijski. 

Znate onisti vic: «Kako ćeš 

rešit prometnu gužvu Pošaješ 

policijota na marendu!» Tako da 

bi barufa bila veća, baš je jedan 

policijot dištakal semafor i pušćeval 

auti kako mu se vidi. Ne 

znan ča mu se videlo al’ nismo 

četrdeset minuti šli ni naprvo ni 

nazada. Zajeno san se spametil 

Puža i njegove teorije o opatijskemu 

gradonačelniku za vek 

veka. 

Arival san na naš mul jušto 

kad je rabilo skočit na jedrilicu. 

Pital me je Dujmić: «Kade si do 

sada». I jušto san mu otel reć ča 

je bilo kad san se domislel šume 

i šparuh pa san se ujil za zajik. 

Tako da mi sada morete kupit 

kako bonbonjeru ili platit pijaču, 

vi ljubitelji Učke i zelenila. Da san 

samo slučajno spomenul ča je 

bilo ili još ča Puž misli, već drugu 

šetimanu bimo va vijećnice imeli 

promociju 3D (kot novi Spajdermen) 

rješenja nove zaobilaznice 

aš kad Ivo vidi da negdere more 

prit z bagerun i ča zašalovat ponemeje 

od sreći. 

Nekada va davnine bil je običaj 

da se onistemu vladaru ili mecene 

ki zazida kakovu crekav ili 

neki sličan objekt za javnu korist, 

stori portret (ule na štrace) kako 

v rukah drži to ča je storil. Ki će 

vrah Dujmića tako narisat na kraje 

drugega mandata I još va 3D! 

V rukah bi moral držat sportsku 

dvoranu, na jenen ramene bilo 

bi mu kupalište Lido a na drugen 

Slatina, z žepa na jakete bi 

mu stršela 25 plus jedna dionica 

LRH, oko vrata bi mu bila zamotana 

ovista cesta, po koj ‘ren ja 

doma, kot šijarpa, bil bi nagnjen 

na POS-ovi stani, jena noga bi 

mu morala bit svijena va kolene i 

podignjena da na nju more stavit 

novo kino… A na drugoj To van 

ne smen ni reć! Morat ćete se strpet 

do 31. 08. … A ja, još je rekal 

popravit i šahti na gornjoj ceste 

– to bi mu bili puci na jakete… Nikad 

kraja… 

39

“Oko Učke” na Poklonu 

dukativni postav “Oko Učke” na prijevoju Poklon nova je turistička 

atrakcija koju čine 14 umjetničkih skulptura raspoređenih 

u obliku oka u čijem je središtu obrađena kamena stijena 

E 

koja predstavlja rožnicu, a služi i kao stol. Na skulpturama su 

tekstovi na četiri jezika i fotografije o bogatoj kulturnoj i prirodnoj baštini 

Parka prirode Učka. “Oko Učke” rad je kipara Mirka Zrinšćaka koji živi 

i stvara na Učki, a nastao je prema ideji njegove supruge Marine Banić 

- Zrinšćak. Postav je sastavni dio staze koja s prijevoja Poklon vodi do 

najvišeg vrha Učke Vojaka, a za izradu je Svjetska banka dala zajam od 

600.000 kuna u sklopu projekta integracije u EU “Natura 2000” (NIP), 

koji provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Postav “Oko Učke” svečano 

su otvorili 4. srpnja ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, 

obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić, 

opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić te ravnateljica Javne ustanove “Park 

prirode Učka” Suzi Petričić. Ministar Zmajlović kazao je da postav budi 

emocije, što je, uz edukativnu vrijednost i turistički značaj, najveća vrijednost 

ove skulpture. K. T. 

FOTO: N. TURINA

DAN GRADA - Opatija.net

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?