Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Deseta śednica prvog redovnog zasijedanja, 2011.<br />
Pošto je danas na dnevnom redu Predlog promjene Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, smatram<br />
da treba da mu posvetimo posebnu pažnju. Ustav donosi i mijenja zakonodavni organ,<br />
međutim ne po uobičajenom zakonskom postupku nego po malo komplikovanijem i teže<br />
izvodljivom, što Ustavu daje dodatnu težinu. U zavisnosti od toga, Ustav može biti fleksibilan<br />
i nefleksibilan, uz zavisnosti da li je pisani ili nepisani. Kao što sama definicija<br />
kaže Ustav određuje način svoje promjene. Pisani Ustav to može odrediti i određuje.<br />
Ustav Sjedinjenih američkih država je jedan od najnefleksibilnijih ustava u svijetu. To<br />
iz razloga što dvije trećine kongresa ili tri četvrtine saveznih država od njih 52, moraju<br />
podržati promjenu da bi bila u Ustavu. Rezultati mjera su od 1789. godine kada je Ustav<br />
postao punosnažan, pa do danas od oko 10.000 zahtjeva za promjene Ustava samo 25<br />
su prihvaćene, kada je odlučeno da se plate kongresmenima ne mogu povećati. Države<br />
koje imaju nesakupljeni Ustav imaju fleksibilni Ustav, što znači da ga je lako promijeniti.<br />
Tako, na primjer, u Velikoj Britaniji da bi se uvela diktatura samo je potrebno taj<br />
zahtjev izglasati u parlamentu. Ne postoji pisani dokument koji je to spriječio. Za razliku<br />
od Britanije, u njemačkom Ustavu piše da je nemoguće promijeniti sadašnji politički<br />
sistem demokratije, što znači da je diktaturu nemoguće izglasati u njemačkom parlamentu.<br />
U Sloveniji predlog za promjenu Ustava može da podnese 20 poslanika državnog<br />
parlamenta, Vlada ili najmanje 30.000 birača. O predlogu odlučuje državni parlament<br />
dvotrećinskom većinom prisutnih poslanika. Postupak za promjenu Ustava razlikuje se<br />
od klasičnog zakonodavnog postupka, prije svega u tome ko može da podnese predlog za<br />
promjenu i kakva većina je potrebna za promjenu Ustava. Ako je za usvajanje ili promjenu<br />
zakona najčešće potrebna obična većina, za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska<br />
većina svih poslanika, kao što je slučaj i kod nas. Hvala.<br />
PREDŚEDNIK RANKO KRIVOKAPIĆ:<br />
Hvala vama.<br />
Mi smo pravnici, mislim da je bilo korisno da znamo da postoje čvrsti i meki ustavi.<br />
Naš Ustav je čvrst, ima tu čvršću proceduru izmjena. Inače, za one koji se manje bave<br />
time, kao što vidite, Amerikanci su jedanaest godina poslije deklaracije nezavisnosti tek<br />
donijeli Ustav. Mi smo uspjeli to da uradimo za punu godinu dana poslije nezavisnosti,<br />
tako da smo uspjeli da budemo malo bolji od Amerikanaca. Oni su ratovali tih jedanaest<br />
godina za nezavisnost.<br />
Da podsjetim na jednu činjenicu, da bismo bili pravični prema kolegama.<br />
Pokušavamo da dobijemo više prenosa od 17:00 h. Za sada nemamo pozitivan odgovor<br />
od Televizije. Molio bih da se suzdržimo od komentara ako to nije bilo direktno ulaženje<br />
u neki prostor koji se tiče vašeg političkog interesa. Ovdje je bila potpuno, koliko sam<br />
shvatio, jedna objašnjavajuća priča, da ne kažem edukativna priča ustavnosti, ako nije<br />
nešto što mislite da je posebno važno. Pokušavam da pomognem.<br />
Dva minuta. Izvolite.<br />
SULJO MUSTAFIĆ:<br />
Hvala, gospodine predsjedniče.<br />
Uvaženi kolega Škrelja, niko ovdje nije neznaven i nekompetentan. Dakle, svi mi<br />
dolazimo iz oblasti u kojima smo sigurno i te kako kompetentni i znaveni. Oni koji su<br />
govorili o političkim konotacijama ustavnih promjena nijesu smatrali da treba da prenebregnu<br />
onaj dio koji je stručan. Sigurno je vaša priča u potpunosti utemeljena u vašoj<br />
- 47 -
Change language