vijesti - Hrvatske šume

' 'ff'f

1—3 II. konferencija generalnih direktora 

srednjoeuropskih državnih šuma 

I •••••• D 

Promocija knjige 

»Šumarska 

fitocenologija« 

5—7 Šumski požari u Hrvatskoj 1998. 

god. i poduzete preventivne mjere 

8—9 Sve je dobro dok nema požara 

13-16 

I od bukve 

se živi 

17 Predstavljamo: Šumarija Klana 

18 Crvenosmeđa pjegavost 

borovih iglica 

36 

Sajam poljoprivrede, 

lovstva i ribolovnog 

turizma 

10-12 

Okrugli 

stol 

26 Problemi zemljišnih zajednica 

27 Akcija pošumljavanja hrvatskih planina 

39—40 U okružju velebitskih i goranskih 

šuma 

44-45 Biljke 

otrovnice naših 

šuma 

41 

Međunarodni 

sajam lova u 

Varaždinu 

21-23 

Šumarija koja 

nikad nije 

poslovala 

s gubitkom 

46 Hrvatsko šumarstvo u Bosni 

i Hercegovini 

47 Dani Ivana i 

Josipa Kozarca 

19-20 Do sada 

proizvedeno 

92 milijuna 

sadnica 

42-43 

Još kad 

stranci 

čuju 

za PDV. 

24-25 

Slavonci na 

ispomoći 

u Primorju 

Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. 

Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. 

Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž. 

Uredništvo: mr. Josip Dundovič, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., 

Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., 

Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivan Simić, dipl inž., Ivica Tomić, dipl. inž. 

Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: direkcija@hrsume.hr 

Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Hrvatska tiskara d.d. Zagreb 

Naklada: 5000 

Naslovna strana: Šumska prosjeka u podnožju Biokova, Šumarije 

Makarska

II. konferencija generalnih direktora srednjoeuropskih državnih šuma 

Zajednički problem — povratak 

nacionaliziranih šuma 

Prilično zapaženo je bilo izlaganje hrvatske 

delegacije koju su činili mr. Damir Moćan, 

prof. dr. Stanislav Sever i Ratko Matošević 

UJaszowiecu, Poljska, od 15. do 18. rujna održanje 

sastanak generalnih direktora srednjoeuropskih 

državnih šuma. Namjera susreta generalnih direktora 

srednjoeuropskih državnih šuma jest razmjena znanja 

i iskustava šumarskih stručnjaka iz zemalja povezanih 

sličnom geografskom, povijesnom i stručnom pozadinom. 

Prvi je takav susret na poticaj direktora Austrijskih 

državnih šuma Richarda Ramsauera održan 

1997. u Židlichovicama, Češka. Na tom su susretu 

razmijenjena iskustva i spoznaje te je odlučeno da 

takvi susreti postanu redoviti. Organizacije se skupa u 

1998. godini prihvatila Poljska. Hrvatsku su delegaciju 

sačinjavali mr. Damir Moćan, pomoćnik direktora »Hrvatskih 

šuma« prof. dr. Stanislav Sever i Ratko Matošević, 

Informatička služba Direkcije Zagreb. 

Konferencija se održala u objektu Poljskih 

državnih šuma (Lasy Paristwowe) u mjestu Jaszovviec, 

na jugu Poljske. U radu konferencije su sudjelovala 23 

stručnjaka iz 7 zemalja (Austrija, Češka, Hrvatska, 

Njemačka, Poljska, Rumunjska i Slovačka). Konferencija 

se sastojala od forumskog izlaganja i diskusija te 

od terenskog dijela. Dogovorene teme sastanka su bile 

slijedeće: 

Časopis Hrvatske šume 11

- Predstavljanje poduzeća i stanja u domaćem 

šumarstvu 

- Stanje na tržištu drva i nacionalna strategija 

- Certifikacija šumarskog gospodarstva. 

Osim toga održano je više popratnih događaja 

(otvorenje edukacijskog centra, izložba likovnih radova, 

konferencija za tisak, svečane večere i dr.) 

Drugog dana za sve sudionike konferencije bio je 

organiziran izlet radi upoznavanja regionalnih šumarskih 

djelatnosti. Prvi cilj posjeta je bila regionalna 

nadšumarija Rudy Racioborska koja gospodari s 

18.000 ha šuma i šumskog zemljišta. Specifičnost te 

uprave je veliki antropogeni utjecaj od oko 5 milijuna 

stanovnika koji gravitiraju tim šumama i veliko industrijsko 

opterećenje koje se očituje u atmosferskom 

zagađenju. Posjetili smo zgradu nadšumarije, prošli 

kroz radne prostore da bi nas potom domaćini doveli 

na veliko požarište čija je sanacija bila njihova najveća 

zadaća u proteklim godinama. 

Požarišta 

Na šumskom kompleksu Rudy (ukupne površine 

40.000 ha, podijeljen između 3 nadšumarije) u kolovozu 

1992. buknuo je najveći šumski požar u novijoj 

povijesti Poljske. Uz nepovoljne atmosferske 

prilike (9% vlage u tlu, temperatura zraka do Sć'^C i 

jak vjetar) uz željezničku prugu koja prolazi kroz 

šumu započeo je požar koji je u početku bio lokaliziran, 

ali se kasnije jakim vjetrom proširio. Kad se ustanovilo 

da će ga biti nemoguće ugasiti bez pomoći sa 

strane, angažirane su sve raspoložive snage (profesionalne 

i dobrovoljačke vatrogasne jedinice, vojska, 

tenkovi, zrakoplovi). Ukupno je u gašenju sudjelovalo 

oko 12.000 ljudi, koji su uspjeli zaustaviti požar za pet 

dana dok je cijela operacija gašenja trajala do polovice 

rujna. Organizacija gašenja s tolikim brojem ljudi predstavljala 

je ogroman zahvat, a u najkritičnijim trenucima 

požara kad je vatra zaprijetila obližnjoj kemijskoj 

tvornici evakuirano je oko 150.000 stanovnika iz okolnih 

mjesta. Ukupno je opožareno 9060 ha šume, 

uništeno je 1,16 milijuna m^, materijalna šteta je iznosila 

178 milijardi DEM, a pri gašenju su poginula četiri 

čovjeka. Nakon toga se pristupilo sanaciji i tako da 

je odlučeno posjeći preostalu drvnu masu, a ostatak 

koji se nije dao iskoristiti usitnjen je i ostavljen na licu 

mjesta. Sama operacija iskorištavanja 1 milijun m^ bila 

je izuzetno zahtjevna i pri njoj su poginula još dva 

čovjeka. Nakon pripreme tla pojavili su se i prvi 

klijanci, a nedugo zatim, započela je sadnja bora, breze, 

ariša i u manjoj mjeri smreke. Pri tom su ostavljene 

protupožarne prosjeke širine 10 m, u daljnjih 

70 m se nisu sadile četinjače, a na rubovima šuma u 

smjeru dominantnih vjetrova one se uopće nisu sadile. 

Danas sustav zaštite počiva na sljedećim elementima: 

- sustav motrenja i dojave 

- protupožarna služba 

- prosjeke 

- avio-služba 

Golem posao sanacije poljske su kolege odlično 

obavile, stoje bio opći sud svih sudionika. Delegacije 

su posjetile i komemorativno mjesto pogibije gasitelja 

te postavile vijenac u znak sjećanja. 

Demonstracija rada strojeva u suvremenom iskorištavanju 

šuma 

Sudionicima je prikazan rad forvarđera i harvestera 

tvrtke »Timberjack« kako u radovima dovršnog 

sijeka, tako i u proredama. Sudionici su pokazali veliko 

zanimanje za tehničke mogućnosti navedenih 

strojeva. 

Posjet rasadniku u mjestu Nedza 

Poljski su kolege sudionicima konferencije pokazali 

i kontejnerski rasadnik otvoren radi osiguranja 

kvalitetnih sadnica za potrebe velikih pošumljavanja, 

financiran djelomično i sredstvima Svjetske banke. U 

rasadniku je instalirana najsuvremenija tehnika uz visok 

stupanj mehaniziranosti. Trenutno se proizvodi 

1,5 milijuna sadnica godišnje, a planira se povećanje 

na 5,5 milijuna. Faze miješanja supstrata i punjenja 

kontejnera su potpuno mehanizirane, a klimatska 

kontrola unutar plastenika je i automatizirana. Takav 

proizvodni proces im omogućuje da u jednoj vegetacijskoj 

sezoni proizvede dovoljno biljaka za jesensku 

sadnju. Kako je dobar dio tih sadnica namijenjen za 

siromašna tla, često i za industrijske zone, to se supstrat 

cijepi i mikoriznim gljivicama koje osiguravaju 

bolji razvoj korijenova sustava. 

Kao što je već spomenuto rad se konferencije 

odvijao kroz tri teme: 

I. Predstavljanje poduzeća i stanja u 

domaćem šumarstvu 

Sve su delegacije u svojim izlaganjima predstavile 

svoja poduzeća i organizacije šumarstva te upoznala 

ostale s aktualnim problemima. Naglašeni su bili problemi 

povrata nacionaliziranih šuma, restrukturiranja 

i privatizacije poduzeća te odnos javnosti prema 

šumarstvu. Gotovo svi sudionici su isticali svoju 

orijentiranost prema potrajnom gospodarenju i dugu 

tradiciju zakonodavstva i šumarske znanosti na prostoru 

srednje Europe. Prilično je zapaženo prošlo i 

iscrpno izlaganje hrvatske delegacije. 

II. Stanje na tržištu drva i nacionalna 

strategija 

Svoja izlaganja na ovu temu su imale delegacije 

Poljske, Hrvatske, Austrije i Češke. Dani su opći po- 

2 / Časopis Hrvatske šume

daći o prodaji drva, strukturi sortimenata i o izvozu, vo toj profitnoj organizaciji sa sjedištem u Meksiku da 

Većina predstavljenih zemalja su izvoznici drva i bude mjerodavna ocjenjivati potrajnost gospodarenja u 

istaknuta je potreba povezivanja srednjoeuropskih ze- srednjoeuropskom šumarstvu. Stoga ne čudi da se 

malja pri nastupu na druga tržišta. Spomenuta je jaka neke zemlje odlučuju na uvođenje vlastitog sustava 

skandinavska konkurencija, dok su neke zemlje upo- ccrtifikacije (Češka) ili očekuju stvaranje takvoga suzorile 

na negativan utjecaj dalekoistočne krize na stava unutar Europske unije (Austrija). Istaknuti su 

njihov izvoz na ta tržišta. Za većinu europskih tržišta visoki troškovi koji se naplaćuju za tu svrhu te je 

je rečeno da su u padu što ujedno utječe i na pad naglašeno da bi bilo bolje da ta sredstva u konačnici 

cijena. Stoga organizacija prodaje mora biti dovoljno navrše u uzgojnim zahvatima. Stupanj usluga koji se za 

fleksibilna kako bi mogla reagirati u takvim ^^ ^-^-^^^ ^^^^^^ ^^ certifikacijskih tvrtki je također 

slučajevima. Više je sudionika ukazalo na prekapaciti- . . . . , ,. . ,. 

-' -1 -1 1 •, 1 • \, ocijenjen kao nezadovoljavajući, 

ranost domaćih pilanskih kapaciteta što utječe na TVT i i- - » w • i • 

... , , .. ,., . , , '^ , ... . Nadale, izražena e sumnia u trzisnu isplativost 

n ihovu slabim likvidnost, sto se u konacnici negativ- , . ._ . , • , , , • 

, , , . prodaie certiticiranog drvnog proizvoda (takvi 

no odražava na prodaju trupaca. . . . ., . . . . . . 

proizvodi u pravilu ne postižu višu cijenu) i punu 

III. Certifikacija šumarskog gospodarstva kontrolu porijekla finalnog proizvoda s obzirom na 

Tema ccrtifikacije šumskih proizvoda sa stanovišta nemogućnost tehnološkog procesa da isključi 

porijekla iz potrajno gospodaremh sastojina je izazvala miješanje raznorodnog drva. Izuzetak u odnosu na 

najviše polemika. Bit same ideje da se razgraniče ^ -v^ .• ,• »• •,• n i- • i •• 

-". f. ,. , • stanovište većine zemalia su cinih Fohaci koii su certiproizvodi 

nastah odgovornim postupanjem prema go- ^ . ,. .- •, . ^ .• - i • i- 

spodarenju prirodnim resursima u odnosu na one koji ^'''''^^' ^"^^"^ P"^""^'«^^ ^^°J'h suma. Opcije dojam bio 

su nastali izrabljivanjem šumskog blaga, bila je neu- daje neki oblik ccrtifikacije nužan, ali se preporučuje 

pitna za sve delegacije. Kao osnovni problem navede- oprez prema postojećim sustavima i strpljivost do 

no je pitanje prava tvrtke FSC (Forest Stewardship donošenja vjerodostojnog standarda. Na kraju sastanka 

Council) da predstavlja vrhunski autoritet i stožernu svi su se sudionici složili oko zajedničke izjave, 

organizaciju koja ovlašćuje ostale tvrtke da obavljaju 

certifikaciju unutar njihova sustava. Osporeno je pra- 

'^C- Rgtko Matošević 

II. KONFERENCIJA GENERALNIH DIREKTORA 

SREDNJOEUROPSKIH DRŽAVNIH ŠUMA 

JaszoAviec, 15.-18. rujna 1998. 

IZJAVA 

Slijedom Izjave donesene u Židlihovicama 18. srpnja 1997. sudionici iz državnih šuma Austrije, Hrvatske, Republike 

Češke, Njemačke, Poljske, Rumunjske i Slovačke su se susreli u Jaszowiecu od 15. do 18. rujna 1998. kako bi 

razmijenili mišljenja o sljedećim temama: 

1. Predstavljanje poduzeća i stanja u domaćem šumarstvu 

2. Stanje na tržištu drva i nacionalna strategija 

3. Certifikacija šumarskog gospodarstva 

Tijekom terenskog dijela programa, sudionici Konferencije su imali prilike čuti o mjerama poduzetim za uklanjanje 

posljedica velikog požara u Rudi Raciborskoj 1992. Članovi Konferencije su izrazili svoja pozitivna mišljenja 

o radu lokalnih šumara. 

Analizirajući materijale izložene od strane predstavnika zemalja, članovi su Konferencije izrazili svoja mišljenja da 

stanje šuma i njihovo gospodarenje u srednjoj Europi jamči njihov stalan i stabilan razvoj. 

Daljnja razmjena iskustava po pitanju certifikacije su prihvaćena kao vrlo svrsishodna. 

Rasprave koje su se vodile su bile zanimljive, a razmjena mišljenja vrlo korisna. 

Sudionici su se obvezali na razmjenu godišnjih izvješća o stanju u šumarskom gospodarstvu (godišnja izvješća). ! 

Osnovni financijski podaci bi trebali biti pretvoreni u ECU radi lakše usporedbe. 

I 

Sudionici su se Konferencije složili da su dalji razgovori o predmetima zanimanja vrlo svrsishodni. I 

Sudionici se Konferencije zahvaljuju poljskoj strani za izvrsnu organizaciju susreta i glatko provođenje programa I 

Konferencije. 

I 

Poziv upućen od strane austrijskih kolega da organiziraju sljedeći susret u svojoj zemlji 1999. je bio rado ! 

prihvaćen. 

j 

Odlučeno je da zemlje sudionice do ožujka 1999. pošalju informaciju Austrijskim državnim šumama u kojoj će i 

uključiti teme koje bi po njihovom mišljenju trebalo u rad Konferencije. | 

U Jaszowiecu, 18. rujna 1998. j 

Časopis Hrvatske šume / 3

PROMOCIJA KNJIGE 

V 

Promovirana knjiga »Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj« 

Novi udžbenih xa šumare, 

ali i za druge ir% i 

Pojavom novog šumarskog udžbenika 

»Šumarska fitocenologija i šumske zajednice 

u Hrvatskoj« autora proj. dr. Jose 

Vukelića i (pok.) prof. dr. Đure Rauša sa Šumarskog 

fakulteta u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo 

dobilo je još jedno značajno izdanje - studenti 

udžbenik, a šumarski inženjeri i oni koji su vezani 

za šumarstvo koristan podsjetnik, postdiplomanti 

i ostali izvor najnovijih saznanja i 

dostignuća u ovoj oblasti šumarstva. 

Promocija knjige održana je početkom rujna 

u prostorijama Hrvatskog šumarskog društva a 

prisutnima šumarskim stručnjacima, uzvanicima 

i prijateljima novi udžbenik predstavili su recenzenti 

prof. dr. Branimir Prpić sa Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu, prof. dr. Nediljka Šegulja sa 

zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog 

fakulteta te prof. dr. Vladimir Beus sa Šumarskog 

fakulteta u Sarajevu. 

— Autori ove knjige su poznati šumari fitocenolozi 

s brojnim znanstvenim radovima i velikim 

istraživačkim i stručnim iskustvom. Knjiga 

je napisana kao udžbenik za studente, ali znatno 

prelazi te okvire, istakao je pro/^ dr. Prpić. Udžbenik 

se sastoji iz dva dijela, šumarske fitocenologije 

kao općeg dijela i šumskih zajednica Hrvatske, 

kao posebnoga dijela. Autori znalački, naglasio 

je Prpić, raščlanjuju osnovicu poimanja 

šumske vegetacije u znaku hrvatske 

fitocenološke škole koja je poslije objavljivanja 

rada prof Ive Horvata »Biljnosociološka 

istraživanja šuma u Hrvatskoj« u Glasniku za 

šumarske pokuse 1938. godine doživjela procvat 

na Šumarskome fakultetu u Zagrebu kroz 

istraživanja Anića i Glavača, a naročito kroz 

dugogodišnji istraživački opus Rauša i Vukelića. 

Prpić posebno ističe potpoglavlje SINMORFO- 

LOGIjE Prirodna sastojina kao integralni dio 

šumske zajednice u kome autori raščlanjuju 

analitičku i sintetičku obradu u određivanju pripadnosti 

fitoccnolozi pomoću koje vrlo uspješno 

određuju vegetacijsku osnovicu definiranja 

šumskog ekosustava. 

Proj. dr. Nediljka Šegulja svjesna je truda koji 

su autori i svi ostali uložili kako bi se ova knjiga 

prezentirala na dan kada se ujedno obilježava i 

godišnjica gubitka iz znanstvenih krugova vrsnog 

fitocenologa i jednog od autora knjige, 

Đure Rauša. U ovom udžbeniku, rekla je ona, 

opisane su sve do sada poznate i istražene 

šumske zajednice u Hrvatskoj. Njihov prikaz 

rezultat je dugogodišnjeg istraživačkog rada autora 

diljem I Irvatske. S posebnim entuzijazmom 

i ljubavlju pokojni prof Đuro Raušje istraživao 

šumske zajednice ritskih, poplavnih i nizinskih 

šuma Slavonije i Baranje, a da bi u potpunosti 

obuhvatio zakonitosti koje postoje u razvitku tih 

fitocenoza, u nastavku svoga istraživačkog rada 

proširio je istraživanja i na ostale prostore 

4 / Časopis Hrvatske šume 

Međimurja, Podravine, Pokuplja i Posavine. 

Posebne zasluge za osuvrenienjavanje i kvalitetu 

sadržaja knjige ima njen prvi autor prof Joso 

Vukelić, istakla je Šegulja. Njegovom zaslugom 

nazivi biljnih zajednica u knjizi usklađeni su s 

danas u fitoccnološkoj znanosti važećim nomenklaturnim 

kodeksom. I dalje, on je u sadržaj 

ugradio i najnovija dostignuća, rasprave i znanstvene 

poglede koji se odnose na važnost i 

značenje pojedinih biljnih zajednica na prostoru 

Europe. 

Profesor fitocenologije na Šumarskom 

fakultetu u Sarajevu dr. Vladimir Beus naglasio je 

da su autori koristeći vrlo obimnu literaturu 

napisali izuzetno djelo, i po konceptu i po sadržaju. 

Poznavanje šumskih fitocenoza presudno 

je za poznavanje ekologije šuma, a to je 

nužno, rekao je, da bi se gospodarskim mjerama 

Sa promocije knjige »Šumarska fitocenologija« u Šumarskom društvu 

mogla očuvati prirodnost naših šuma, i ovdje u 

Hrvatskoj i kod nas u Bosni i Hercegovini. 

Udžbenik je pisan u skladu s načelima oca moderne 

fitocenologije Braun-Blanqeta i njegovog 

sljedbenika, našeg pok. profesora Ive Horvata. Materija 

je prezentirana vrlo pregledno a tematske 

cjeline su logički zaokružene i jasne. U prvom 

dijelu udžbenika dati su opći pojmovi iz fitocenologije 

nužni za poznavanje te discipline i 

šumske vegetacije općenito, dok je u posebnom 

dijelu dat pregled šumskih zajednica u Hrvatskoj. 

- Ni jedna knjiga, ni jedan udžbenik ne 

može biti djelo samo jednog čovjeka već cijelog 

tima, podsjetio je sam autor prof. dr. Joso Vukelić. 

Prvi dio knjige znatno je novcliran u odnosu na 

ostala izdanja, mogu reći i zašto. Zbog toga što 

sam imao priliku proteklih godina dobiti nove 

udžbenike iz Njemačke, Austrije, i vidjeti što su 

i kako oni radili i to ugraditi u ovaj udžbenik. 

Drugi dio naslanja se u mnogome na šume u 

Hrvatskoj. Prof. Vukelić se potom zahvalio svima 

onima koji su na bilo koji način pomogli 

izdavanje knjige posebno podsjećajući na dogovor 

i zajednički rad s pok. profesorom Raušom 

kome je u počast na godišnjicu smrti knjiga i 

promovirana. . _ , . . . 

.û Tekst i snimci: 

^r Miroslav Mrkobrad

POŽARI 

Najveća stalna opasnost za šume 

Šumski požari u 1998. godini 

Prosječno godišnje u 7 ^nAu^pfp tVtipVP 

Hrvatskoj se pojavi 244 ^ ^l/if ff'^CI^C ffl^Cf C 

požara, a samo ove godine 

bul

•se.*-," 

.••-•M» 

Prosjeke bi trebale biti široke i svake godine bi se vegetacija trebala na njima uništavati 

Požari u 1998. godini 

Ove godine uništene su velike 

površine visokih šuma (preko 6 000 ha) od 

čega samo na otoku Korčuli 3.458 ha, 

uglavnom alcpskog bora. 

Posebno je nepovoljna činjenica da se 

najveća opožarcna površina nalazi na relativno 

malom prostoru (Korčula, 

Pelješac, Lastovo) gdje se od ukupno 

opožarene površine u Hrvatskoj nalazi 

gotovo trećina ili točnije, 8.496 ha. Prema 

već spomenutim kriterijima, ovogodišnji 

su požari za područje Mediterana, odnosno 

otoke i priobalje izazvali teške posljedice 

pošto je opožareno preko 2 posto 

ukupne površine. 

Kao i prethodnih godina ponovo su 

više stradale privatne šume iako u ukupnoj 

površini šuma sudjeluju sa svega 15 

posto (od ukupne površine na privatne 

šume otpada 18,882 ha). 

Razlog tome vjerojatno je u činjenici 

što s njima nitko ne gospodari i što se u 

njima ne provode nikakve uzgojne mjere, 

niti bilo kakve mjere zaštite od požara. 

Kao takve ne samo što same stradaju već 

su stalna opasnost i za državne šume, prije 

svega kao mjesto nastanka požara, a zatim 

kao prostor njegova širenja. 

Zanimljiv je također i odnos broja 

požara na području Dalmacije i požara nastalih 

na području Hrvatskog Primorja i 

Istre. Teško je pojasniti činjenicu da pod 

istim klimatskim, vegctacijskim i drugim 

uvjetima broj požara i posljedice od njih u 

Dalmaciji poprimaju katastrofalne razmjere 

dok u isto vrijeme Hrvatsko primorje 

i Istra bilježe ispodprosječni broj 

požara. 

Iako bi se o posljedicama požara, odnosno 

o iznesenim podacima za ovu godinu 

moglo mnogo toga reći što će se na nadležnim 

mjestima i učiniti, jedno pitanje 

nameće se prije svih: zašto i kako je do 

svega ovoga došlo i gdje je i tko je zaka- 

Svatko onaj tko se makar razumije u 

problematiku požara, osobito šumskih, bez 

dvoumljenja reći će da se zakazalo u preventivi. 

I neće pogriješiti. 

Jer, bilo bi apsurdno uzroke tražiti u 

gasiteljima kad znamo da su samo nadljudskim 

naporima, usprkos nepovoljnim 

uvjetima, nedostatku tehnike i 

nepristupačnosti terena obuzdavali vatrenu 

stihiju i činili više od mogućeg. 

Zbog toga svaki od sudionika u zaštiti 

od požara mora preispitati sebe, ocijeniti 

stoje učinio i što nije učinio, te na temelju 

toga utvrditi svoje daljnje djelovanje. 

Mjere zaštite u »Hrvatskim 

šutnatna« 

»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb zakonskim 

propisima (Zakon o šumama. Zakon 

o požaru i td.) i Programom Vlade Republike 

Hrvatske o provođenju mjera zaštite 

od požara obvezne su provoditi mjere 

zaštite od požara u državnim šumama koje 

su im dodijeljene na gospodarenje. Njihova 

obveza u tom pravcu pretežno je 

usmjerena u preventivno djelovanje koje 

se posebno očituje . u uspostavi 

promatračke i dojavne službe, izgradnje 

šumskih prosjeka, provođenju uzgojnih 

mjera u funkciji zaštite od požara, kresanju 

grana uz javne saobraćaj niče, prorjeđivanju 

sastojina ugroženih požarom, te nizom 

drugih mjera koje će pridonijeti težem 

onemogućavanju nastanka požara i njegova 

širenja. 

U tom pravcu, od osnivanja (1991. 

UPRAVA 

ŠUMA 

SPLIT 

SENJ 

BUZET 

GOSPIĆ 

UKUPNO 

Broj 

motrilica 

16 

5 

5 

1 

27 

Broj povrem. 

motrilica 

43 

- 

- 

43 

godine) do danas »Hrvatske šume«, p.o. 

Zagreb su i djelovale. 

Izgrađeno gotovo 2000 km 

prosjeka 

u razdoblju od 1992. do 1997. godine 

samo na području Uprave šuma Buzet, 

Senj, Gospić i Split izgrađeno je 1.932,54 

km protupožarnih prosjeka s elementima 

šumskih cesta i 235 km zemljanih prosjeka. 

Po upravama šuma gradilo se kako 

slijedi: 

UPRAVA 

ŠUMA 

SPLIT 

SENJ 

BUZET 

GOSPIĆ 

UKUPNO 

ZEMLJANE 

PROSJEKE 

- 

_ 

170,00 

60,00 

230,00 

PROTUPOŽARNE 

PROSJ. S ELEM. 

ŠUM. CESTE 

ion 

1.143,00 

281,00 

180,00 

217,01 

1.821,01 

Ukupno utrošena sredstva za izgradnju 

ovih prosjeka su 109,748.000 kn. U 

1998. godini planirano je novih 190 km što 

se financira kreditom Međunarodne 

banke, a u okviru Projekta »Obnova i 

zaštita obalnih šuma«. 

Pored izgradnje prosjeka, u razdoblju 

1992-1998. ulagalo se u sistem veza koje su 

preduvjet brze dojave požara i pravovremenog 

gašenja. I na ovom segmentu 

zaštite situacija je bila vrlo teška obzirom 

da se raspolagalo s vrlo malim brojem sredstava 

veze koji se djelomično otuđenjem 

(dio su odnijeli pobunjeni Srbi), te stavljanjem 

jednog dijela u funkciju obrane 

Hrvatske, praktično raspao. »Hrvatske 

šume«, uz znatna ulaganja na području 

ovih uprava sada raspolažu i nalaze se u 

funkciji slijedećih sredstava veze: 

UPRAVA 

ŠUMA 

SPLIT 

SENJ 

BUZET 

GOSPIĆ 

UKUPNO 

RADIO 

MOBITEL 

STANICA 

kom 

66 

64 

5 

32 

5 

10 

- 

113 

71 

Pored sredstava veze, u cilju brzog 

otkrivanja i dojavljivanja požara u funkciji 

se nalaze motrilice (stalne i privremene), te 

veći broj automobila, čamaca i motocikla 

što je vidljivo iz sljedeće tablice: 

Broj 

automobila 

40 

12 

29 

81 

Čamaca 

5 

- 

- 

5 

Mopeda 

33 

- 

4 

37 


Koristeći navedena sredstva veze, 

motrilice, automobile i čamce za 

vrijeme povećane opasnosti od 

nastajanja i širenja požara, vrši se 

motrenje i dojavljivanje požara. Na tim 

radovima ostvareno je sljedeći broj dana 

motrenja (ukupno za sve četiri uprave 

šuma): 

Godina 

Plan 1992. 

Plan 1993. 

Plan 1994. 

Plan 1995. 

Plan 1996. 

Plan 1997. 

Plan 1998. 

Dani motrenja 

41.905 

46.305 

40.410 

37.394 

29.245 

33.847 

39.503 

Protupožarna promatračima sa ljudskom posadom - 

na kršu 

Poklanjanje pažnje ovom segmentu 

zaštite od požara rezultiralo je pravovremenom 

dojavom većine požara koji su 

se pojavili. 

Pored ovih radova stalno se vrše uzgojni 

radovi koji su u funkciji zaštite od 

požara (kresanje grana, prorjedivanjc sastojina 

itd.). 

U cilju promidžbe »Hrvatske 

šume«, p.o. Zagreb svake godine na 

uočljivim mjestima postavljaju znakove 

upozorenja i zabrane loženja vatre 

(godišnje oko 3000 komada takvih 

znakova). 

Pored toga za vrijeme povećane 

opasnosti od nastajanja i širenja požara, 

svake godine emitira se TV spot, putem 

lokalnih radio-postaja obavještava se 

pučanstvo o opasnostima od paljenja 

otvorene vatre te vrše i druge potrebite 

radnje u cilju sprečavanja izazivanja 

požara. 

U 1998. godini na radovima zaštite 

šuma od požara, pored stalnih 

promatrača i čuvara šuma, uključeno je i 

350 zaposlenika koji izvode Projekt 

Vlade Republike Hrvatske na gospodarenju 

šumama u Dalmaciji. 

Iako su navedene poduzete mjere 

obimne, iako su za svoju realizaciju 

zahtijevale ogromna financijska sredstva, 

objektivno govoreći, one još nisu 

dostatne za učinkovitiju zaštitu od 

požara. Neophodno je intenzivirati 

njihovo provođenje u svim segmentima 

(dojava požara, motrenje, promidžba 

itd.), a posebno na izgradnji protivpožarnih 

prosjeka za koje se i ove godine 

značajan uvjet u preventivnoj zaštiti suma 

potvrdilo da su vrlo bitan čimbenik 

zaštite, osobito prilikom gašenja požara. 

Iako će ovakav pristup zahtijevati 

značajna ulaganja »PIrvatske šume«, p.o. 

Zagreb na tom moraju ustrajati. 

Sto je s privatnim 

zemljištem i šumama 

Međutim sva dosadašnja i buduća 

ulaganja u zaštitu državnih šuma kojima 

gospodari ovo poduzeće značajno se 

obezvrjeđuje zbog nepoduzimanja 

takvih mjera u privatnim šumama kao i 

zbog velikih površina neobrađenog 

poljoprivrednog zemljišta. Prema podacima 

za ovu godinu, a takvi su pokazatelji 

i za prethodne, preko 50 posto 

požara pojavljuje se u privatnim 

šumama i zapuštenim poljoprivrednim 

površinama. Pošto takve površine 

graniče ili se kao enklave nalaze unutar 

prostora državnih šuma, njegovo širenje 

na državne površine potpuno je logično. 

Zbog te činjenice, a u cilju zaštite 

cjelokupnog prostora (državne šume, 

privatne šume, poljoprivredne površine 

itd.) kao jedna od najučinkovitijih preventivnih 

mjera biti će iznalaženje 

rješenja o načinu gospodarenja privatnim 

šumama i zapuštenim poljoprivrednim 

zemljištem. Nadležni državni 

organi ovom pitanju trebaju posvetiti 

posebnu pozornost. 

Ovu mjeru ističe se kao jednu od 

važnijih iako se od svih sudionika zaštite 

od požara, posebno preventivnom 

djelovanju, moraju tražiti i zahtijevati 

dodatni napori u cilju njezina 

poboljšanja i dovođenja na nivo realnih 

potreba. k^ 

t^ Mr. Petar Jurjević 

Primjer obnovljene )>ole površine umjetnim pošumljivanjem s crnim horom 

Časopis Hrvatske šume I 7

POŽARI 

Program obnove i zaštite obalnih šuma 

Sve je dobro dok 

požara... 

nema 

Šumarija Mal

koji je ušao u program radova koje financira 

Svjetska banka. Radi se o 

području koje je obnovljeno nakon 

velikog požara 1986. godine. Do posla 

je teško, kažu oni, i rad u šumariji za 

nas je spas, bez obzira na iznimno 

teške uvjete ovog ljeta kad se 

temperatura penjala i do 40 stupnjeva. 

A kad se ovaj kamen na Biokovu 

ugrije... 

Šuma je u priobalnom dijelu pa 

tako i u Makarskoj u funkciji prije 

svega turizma, ekologije i zaštite. I sam 

pojam šume ovdje treba prihvatiti 

uvjetno - radi se o niskom raslinju, a i 

ono malo visokih šuma (3.000 ha) u 

ekonomskom smislu ne znači mnogo. 

Opće korisne funkcije šume ovdje se 

množe višestrukitn ekvivalentom u 

odnosu na ekonomsku vrijednost 

šuma. Stoga je uz redovni posao 

uzgoja, zaštite i održavanja šumskog 

fonda, borba protiv požara ovdje kao 

svakodnevna jutarnja molitva. U 

šumariji s ponosom ističu kako 

posljednje dvije godine nije bilo 

požara. 

- Ne treba se s tim hvaliti, jer požar 

se može uvijek pojaviti, kaže ing. 

Šabić, no mi smo protupožarnu zaštitu 

dobro organizirali. Imamo neugodnih 

iskustava iz ranijih godina, na primjer 

veliki požar 1985. godine, i zbog toga 

ništa više ne prepuštamo slučaju. U 

četiri promatračnice u Brelima, Makarskoj, 

Podgori i Živogošću dežura se 

24 sata. Radijus promatranja je 20 km i 

postavljene su na uzvišenim dijelovima 

tako da im se vidna polja djelomično 

preklapaju pa se teško može pojaviti 

požar a da ga se s osmatračnice ne vidi. 

Pogled na predjel Vučje Dubrave na Biokovu gdje je 1985. bio veliki požar, sada uspješno 

obnovljena površina i ispresijecana protupožarnim putovima 

Odlična je suradnja s policijom i vatrogascima, 

upozorenja građanima vrte se 

dnevno na radiju. Pozornost građana 

na opasnost od požara privlačimo i velikim 

plakatima koje smo postavili na 

vidnim punktovima. U mnogim mjestima 

postoje dobrovoljna vatrogasna 

društva koja su sposobna brzo reagirati. 

Tu je i dežurna patrola koja na dojavu 

o eventualnom požaru hitno ide u 

gašenje. U svim aktivnostima imamo 

podršku splitske uprave i bez toga ne 

bi moglo. 

Ing. Šabić posebno ističe važnost 

brzine intervencije. Po mirnom vremenu, 

bez vjetra, mi smo spremni 

lokalizirati svaki požar bez većih 

posljedica. Uvjet je da se odmah 

reagira, a mi za to imamo mogućnosti, 

kaže on. No ako se poklopi nekoliko 

elemenata kao što su dugotrajna suša, 

velike vrućine i vjetar, posebice jugo. 

Promatračnica Zagon iznad Makarske; ovdje se dežura 24 sata na dan 

onda nema te tehnike koja će požar 

uspješno ugasiti. Pogotovo ako se kasni 

s intervencijom, ako se u gašenje ide 

»tek par dana nakon što se u šumi 

pojavio mali dim.« 

Da bi se požar gasio (ali i spriječio) 

još jedan je bitan uvjet - postojanje 

šumskih prometnica. Ovdje su to protupožarne 

prosjeke s elementima cesta, 

jednostavnije protupožarni putovi. 

Osim asfaltirane Rodićeve ceste (po 

imenu časnika austrougarske vojske 

zaslužnog za prvi prijelaz preko Blokova 

i to je dugo vremena bio prvi 

prijelaz za Vrgorac) posljednjih je godina 

na ovoj planini koja je zaštitni 

znak Makarske, izgrađena mreža putova 

koji se »penju« gotovo do 800 m. A 

suro Biokovo s čijeg najvišeg vrha Sv. 

Jure na 1762 m uvijek »vise« oblaci, 

određuje kakvo će biti vrijeme u turističkoj 

Makarskoj, i hoće li se neka 

ciklona ili anticiklona probiti do mora. 

Biokovo je carstvo različite i raritetne 

flore i faune, na Biokovu je i jedinstven 

botanički vrt na otvorenom 

kao dio Parka prirode Biokovo. Tu je 

poznato lovište s brojnom divljači divokoza, 

muflona, divljih svinja, danas 

u zakupu Agrokora. Sve skupa, Biokovo 

je još uvijek neistraženi i 

neiskoritšeni turistički punkt koji bi 

mogao dati puno više nego što danas, 

sporadičnim samoinicijativnim obilaženjem 

ponekog znatiželjnog turista 

daje. 

Ove godine u planu je izgradnja 

novih 6,5 km protupožarnih putova te 

radovi na održavanju 16,5 km starih 

putova. Sve s jednim ciljern - spriječiti 

požar na bilo koji način, "^t 

Miroslav Mrkobrad 


PROTUPOŽARNA PREVENTIVA 

U Hrvatskom šumarskom društvu organiziran 

Okrugli stol o protupožarnoj 

preventivi 

JL 

Među brojnim sudionicima i gostima 

Okruglog stola bili su i Miljenko Bukovac, 

prof. dr. Slavko Matić i inž. Ivan Tarnaj 

U 

organizaciji 

Zbora novinara za okoliš Hrvatskog 

novinarskog 

društva i Hrvatskog šumarskog društva, u Šumarskom domu na 

Mažuraničevom trgu u Zagrebu održan je edukativni okrugli stol s 

temom »Protupožarna preventiva«. Inicijatori skupa, novinari za okoliš, 

bili su potaknuti nizom rasprava o probleinu šumskih požara, no u kojima 

nije dat veći naglasak na protupožarnu preventivu. Posebno je uočeno 

da se raspravljalo bez šumarskih stručnjaka, koji gospodare najvećim 

dijelom površina ugroženih od požara, a dosad se govorilo uglavnom o 

represivnim mjerama, odnosno izravnim intervencijama. 

U nazočnosti pomoćnika ministra MUP RH - Miljenka Bukovca, te 

drugih predstavnika MUP-a, Vatrogasne zajednice, I Irvatskih voda, 

I hdrometcorološkog zavoda. Hrvatskih šuma. Šumarskog fakulteta, Instituta, 

županija te elektronskih i tiskovnih medija, raspravu je otvorio 

prof. dr. Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, a prigodnim riječima prisutnima 

su se obratili Lidija Firšt, predsjednica Zbora novinara za okoliš i ing. 

Ivan Tarnaj, direktor Hrvaskih šuma, p.o. Zagreb. Prof. Marić je istaknuo 

da će se na ovom skupu novinarima pokušati razjasniti problematika koja 

nas zaokuplja - šumarski požari. Šumarska struka je educirana o zaštiti 

šuma, u kojoj su požari značajno poglavlje. Cilj ovoga skupa, kazao je, da 

se u vezi s navedenim problemom »probude« pojedine institucije pa i 

država te da se tako pridonese protupožarnoj regulativi, u kojoj je važna 

preventiva. Šumarstvo kao struka ne može egzistirati bez pravne države 

koja mora reći svoju riječ o navedenoj regulativi, jer je ova nužnost. 

Predsjednica Zbora novinara za okoliš Lidija Firšt naglasila je da je 

ovo četvrti Okrugli stol najmlađeg ogranka HND-a, osnovanog u ožujku 

ove godine, a svrha ovakvih skupova je stručno usavršavanje novinara, 

budući da nisu specijalisti za određena područja. 

Direktor »Hrvatskih šuma«, ing. Ivan Tarnaj u uvodnoj je riječi napomenuo 

da je ovaj skup dobra pretpostavka da, noseći se s fenomenom 

šumskih požara, možemo kompetentno raspravljati. Preventiva u zaštiti 

šuma od požara je najjeftinija, a ona obuhvaća osposobljavanje domicilnog 

stanovništva, u suradnji s vatrogasnim organizacijama. Od 1991. godine, 

kada su Hrvatske šume počele funkcionirati, stvorena je pretpostavka 

da se iskustva s kontinentalnog prenesu na mediteranski dio Hrvatske. 

Iluzija je, zaključio je Tarnaj, da čemo razvijati turizam, ako nisu 

razvijene doktrina i preventiva protupožarne zaštite, a sve društvene 

strukture pozvane su da se upoznaju s organizacijama preventive i revitalizacijom 

opožarenih površina. 

•J^(^- "Ô 

Utjecaj Šumskih požara na turističku 

u primorskoj Hrvatskoj 

i ekološku ulogu šuma 

Turistička i ekološka uloga primorskih šuma 

Primorski hrvatski prostor obuhvaća oko milijun ha od Istre do Dubrovnika. 

Ovome izuzetno važnom dijelu I Irvatske daje značenje 

usmjerenost državnoga programa prema Jadranu, a posebno težnju 

turističkom razvoju našega jadranskog područja. Šume toga prostora 

imaju prvorazrednu ulogu kako u ekološko-zaštitnom smislu tako i u 

razvoju turizma. 

Ekološko-zaštitnu ulogu šume možemo raščlaniti u hidrološku, klimatsku 

i protuerozijsku funkciju te u njeno značenje u pročišćavanju 

zraka, proizvodnji kisika, vezanju ugljičnoga dioksida te očuvanju 

biološke i krajobrazne raznolikosti. 

Turistička uloga šume je općepoznata budući da se danas turizam u 

šumovitome krajobrazu razvio brže i potpunije nego drugdje. Primjerice 

na otocima Rabu i Hvaru te u Istri i Makarskome primorju. Bez dvoumljenja 

se može ustvrditi kako je šumoviti pejzaš »povukao« turizam i unaprijedio 

razvoj čitavih područja. 

Veliku vrijednost sredozemne šume najbolje vidimo u primjeru 

Senjske drage. Zbog učestalih bujica Senjska draga je u drugoj polovici 

19. stoljeća pošumljena borovim kulturama u površini od 300 ha. Pozitivne 

posljedice ove šumarske biološke mjere danas su vidljive u utjecaju te 

štime na okoliš. Čitava draga je zelena, bujice su zaustavljene, a pojavljuje 

se 25 izvora pitke vode kojih prije nije bilo. Ovdje smo spomenuli samo 

dio dobrobiti koje je pružila šuma, danas u potpunoj ekološkoj i socijalnoj 

funkciji koje se bilježe daleko izvan prostora Senjske drage. 

Šumski požari i njihove posljedice 

Šumski požari koji posljednjih godina uništavaju velike površine i 

redovita su pojava u cijelom Sredozemlju. Oni ugrožavaju ljudske živote 


i naselja te čine veliku štetu u smislu uništavanja ckološko-zaštitnc i 

turističke vrijednosti šume koja se u pravilu, prilikom utvrđivanja šteta 

znatno podcjenjuje. 

U našem jadranskom primorju izgorene šume pripadaju šumskim 

zajednicaiTia sa hrastom crnikom {QuercetaUa ilicis) i hrastom mcduncem 

(Ouercetalia puhescentis) i to pretežito u njihovim degradacijskim stadijima 

od kojih su svi osim ljutih kamenjara u ekološkoj i turističkoj funkciji. U 

vrlo različitim slučajevima razvojnih stadija šumskih sastojina, šumskih 

zajednica i degradacijskih stadija koje u vcčoj ili manjoj mjeri osiguravaju 

općekorisne funkcije šuma, nalazimo panjače hrasta crnike i hrasta medunca, 

crnikinu makiju i garig, šikaru i šibljak medunca te blage kamenjare 

obje skupine šumskih zajednica. 

Navedeni degradacijski oblici šuma imaju u pravilu vrlo malu sirovinsku 

i energetsku vrijednost, ali stoga vrlo naglašene ekološke i socijalne 

funkcije, u prvome redu onu turističku. 1 šumske kulture primorskih 

borova su najčeščc žrtve požara zbog svoje zapaljivosti, a njihova turistička 

vrijednost je osobito velika, ako su podignute uz morsku obalu. 

Utvrđivanje šteta od šumskih požara 

Štete nastale poslije šumskih požara najčeščc se temelje na vrijednosti 

izgorene šumske sirovine što u slučaju primorskih šuma daje vrlo malu 

vrijednost. Tako primjerice garig ili šibljak, ali i makija imaju zanemarivu 

sirovinsku, ali vrlo veliku ekološku i socijalnu vrijednost koja, međutim, 

ostaje sakrivena. 

Iznos ekološke i socijalne vrijednosti uništene šumskim požarom 

računa se još uvijek na osnovi spomenute zanemarive sirovinske vrijednosti 

sredozemne šume što sakriva vrlo značajnu ulogu njihovih 

općekorisnih funkcija. 

Ovogodišnja šteta od šumskih požareva koji su uništili preko 30.000 

ha šume procijenjena je na terenu na 800 milijuna kuna. Prema najmanjoj 

ocjeni iz Pravilnika o uređivanju šuma (NN broj 121 od 12. studenoga 

1997.) što predstavlja podzakonski akt Zakona o šumama Republike Hrvatske, 

šteta iznosi milijardu i dvadeset milijuna kn, dok prema našoj 

vrlo skromnoj procjeni njen se iznos penje na jedanaest milijardi kn. 

Smatram kako bi realno prikazivanje šteta od šumskih 

požareva u sredozemnim područjima Hrvatske bila dobra osnovica 

za poduzimanje pravih mjera njegova gašenja, kako bi se one 

svele na neizbježni minimum. U poduzimanju preventivnih 

bioloških mjera te organiziranju informativnoga sustava zbog 

gašenja inicijalne vatre te sudjelovanja u strategiji gašenja 

šumskoga požara, šumarska struka jedina posjeduje pravu licenciju. 

^P" Prof. dr. se. Branimir Prpić 

Hitne preventivne i represivne mjere i aktivnosti 

1. Propagandno djelovanje medu cjelokupnim stanovništvom, a posebno 

onim iz područja primarne opasnosti, oboružavajući ga saznanjima o 

zaštitnim i represivnim mjerama u slučaju potrebe. To se postiže propagandnim 

filmovima (u školama, mjesnim odborima, radnim organizacijama), 

lecima, plakatima, posterima, člancima u tiskovni, a posebice 

putem radija i televizije. Pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 

neophodno je za ovu djelatnost imati zadužene stručnjake, koji će 

cjelokupnu akciju voditi kontinuirano. 

2. Gospodarske mjere kojima je cilj da se u šumama oteža širenje požara 

i omogući brzo gašenje. Šume treba otvoriti i učiniti dostupnima za 

gasitelje i opremu. U tome smjeru treba: 

- putem mjesnih odbora narediti čišćenje svih starih puteva u širini 

od 6-8 m. Ako su putevi između zidova (na otocima i priobalju), 

potrebno je sa svake strane zida očistiti po 3 m svu podstojnu vegetaciju 

(u slučaju potrebe visoko se drveće brzo sruši i prenese). Svaki 

vlasnik parcele može očistiti uz svoju parcelu. Put ili prosjeka ako 

nije branjena, ne može zaustaviti požar ni daje 100 m široka, pa zato 

veće širine prosjeka od 8 m ne treba izvoditi. 

- tamo gdje su veći kompleksi bilo privatnih ili društvenih šuma bez 

puteva, svakih 500 m po širini i visini napraviti prosjeku ili put širine 

6-8 m, a po programu koji će pod hitno izraditi nadležna šumarska 

organizacija, 

- sve postojeće i nove prosjeke održavati čistim i po mogućnosti 

prohodnima za vozilo, 

- izvršiti čišćenje makije i grana stabala oko naselja, industrijskih postrojenja, 

zaštitnih i drugih značajnih objekata u krugu 100 m, 

- očistiti od makije pa i trave paljenjem, u krugu od 10 m oko svakog 

električnog stupa i 20 m od željezničke pruge sa svake strane. 

3. Osigurati službu osmatranja i dojave i to: 

- putem osmatračnica (s međusobnom vezom) na isturenim punktovima, 

koje u permanentnoj službi moraju pokriti cijelo područje 

prve i druge kategorije opasnosti od izbijanja požara, 

- putem patrolnih kola (za površinu od 5000 ha šuma, jedna kola s 

rezervoarom od 600 litara vođe, s pumpom i materijalom za brzu 

intervenciju i priručno gašenje. Jedna bi kola trebala imati po jednog 

vatrogasca i po jednog šumarskog radnika), 

- avio osmatranjem posebno za to određenim zrakoplovima, ali i svim 

ostalima koji lete nad tim teritorijem, 

- obavijesti radnika u šumi, dobronamjcrnika i uopće od naroda. 

4. Osiguranje čim većih količina vođe za prvu intervenciju: 

- registracijom svih seoskih cisterni i naredbom da svaki vlasnik cisternu 

stavi u funkciju, s time da uredi i popravi naplav za punjenje 

(ako je potrebno cisterne se mogu napuniti i pomoću autocisterne ili 

brodocistcrne), 

- manjim hranama na pogodnim mjestiiua stvaranjem male vodene 

akumulacije, 

- na kritičnim mjestima osiguranjem barem minimalne količine od 

500-1000 litara vode u plastičnim cisternama koje se mogu prikladno 

zakloniti. 

5. Osigurati transport gasitelja tako da svatko zna, u koje vozilo, gdje i s 

kim treba ići u slučaju požara. 

6. Osigurati opremu u mjesnim odborima i to: lopate, metle, motorne 

pile, kao neophodan priručni inventar isključivo za obranu od požara. 

7. Organizirati i obučiti protupožarne udarne grupe šumskih radnika od 

po 10 u svakom većem središtu (šumariji) sa zadatkom da brzo i intervenira, 

a zatim i rukovodi obranom od požara. 

8. Sinkronizirati sve subjekte u zajedničkom cilju obrane, u prvome redu 

šumarsku organizaciju, vatrogasnu službu i policiju. 

Sve navedene mjere od 1-8 treba hitno provesti i kontrolirati ispravnost, 

najkasnije do 3. lipnja svake godine, uz osiguranje sredstava prema 

nadležnosti od mjesnih odbora do Republike. 

Dugoročne mjere i akcije bile bi: 

1. Organizirati znanstveni centar za obranu od požara u sklopu 

postojećih znanstvenih organizacija. Na zasjedanju Komiteta za mediteranska 

šumarska pitanja prosinca 1985. godine dogovoreno je da se 

znanstveno prouče ova pitanja: ekonomska procjena gubitaka koji nastaju 

u šumskim požarima te korist i štete od brsta ovaca i koza u 

pročišćavanju šumskog podrasta, 

2. Izrada programa zaštite od požara za svaku županiju koji bi sadržavao 

sve aktivnosti preventivnih hitnih intervencija, i onih za duže razdoblje, 

te razrađene represivne mjere i taktiku borbe uz točnu razradu 

određenih slučajeva. U programu bi bili razrađeni i načini obnove u 

slučaju da šuma izgori. 

Časopis Hrvatske šume /li

Gospodarenje sa svrhom da se uzgoje što stabilniji oblici, otporniji na 

požare. Najneotpornijc su čiste borove sastojine u Mediteranu. 

Izgradnja šumskih puteva i vlaka, tako da se može vozilima i kaniioncisternama 

doći po.svuda u šumu, najdalje na oko 500 m udaljenosti. 

Povezati se na međunarodnom planu s istraživačkim djelatnostima i u 

sustavu veza i obavješćivanja te zajedničkih intervencija. 

Na području Mediterana, posebice u Dalmaciji, stvoriti čvrstu i jaku 

šumarsku organizaciju sa sposobnim stručnim kadrom i odgovarajućim 

radnicima, koji će moći samostalno donositi .svoje programe 

naprednog i racionalnog gospodarenja šumama, vodeći računa o njihovoj 

višenamjenskoj funkciji te u isto vrijeme realizirati izrađene 

programe. Djelatnošću u šumama na sječi i izradi drvnih sortimenata, 

na čišćenju, proredama, njezi, pošumljivanju i drugim radovima, radnici 

će svojom nazočnošću oživjeti sada napuštene površine i time ne 

samo preventivno moći djelovati (upozorenja), već i represivno neposredno 

i brzo, ako do požara dođe. 

Prema tomu, samo čvrsta šumarska organizacija na terenu 

koja bi uz svoju redovitu gospodarsku djelatnost, u koordinaciji s 

ostalim organizacijama kao što su vatrogasna društva, mjesni 

odbori i drugi, izvršila sve predviđene preventivne mjere i aktivnosti 

može biti jamstvo uspjeha borbe protiv vatrene stihije. 

Požara izazvanih na ovaj ili onaj način bilo je i bit će, ali njihovo 

djelovanje, ovisit će o našoj pripravnosti i osposobljenosti da se vatri suprotstavimo 

i njome ovladamo. 

Šteta koju uzrokuju požari na području krša ne može se prihvatiti 

samo kao šteta na drvnoj masi. Kada se govori o štetama, moraju se 

iskazati sve vrijednosti šume za jedno područje, pa tako gledajući, 

požarom zahvaćene površine borovih šuma i ostalih površina na Srđu u 

zaleđu Dubrovnika i Gruža, u Makarskoj, na Hvaru itd., imaju neprocjenjivu 

vrijednost. 

"^r 

Praf. dr. se. Šime Meštrović 

Državna protupožarna preventiva 

Ukupnost problematike protupožarne zaštite šuma, posebno opseg, 

dugoročnost i veličina mnogostrukih a neprocjenjivih posljedica, čvrstim 

su razlogom za uzbunu i pokretanje svih institucija države, znanosti, 

struke, gospodarstva pa i stanovništva, sa svrhom utvrđivanja, izrade, 

donošenja i djelotvorne provedbe »jedinstvenog programa protupožarne 

zaštite na razini države«, koji će svojom znanstvenom, 

stručnom i organizacijskom podlogom biti jamstvo učinkovitoj protupožarnoj 

preventivi. 

Svojim izlaganjem želim sasvim određeno, u ime šumarske struke, 

predložiti nužne aktivnosti i radove koji bi morali rezultirati smanjenjem 

broja šumskih požara, opožarene površine i ono stoje najznačajnije, bitnim 

smanjenjem katastrofalnih posljedica. 

Stoga predlažemo: 

1. Osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna preventiva 

pretpostavlja izradu i donošenje Prostornog plana Primorske 

Hrvatske, od rijeke Dragonje do poluotoka Prevlaka. Takav Prostorni 

plan, nudi dugoročnu podlogu za razvoj turizma, poljoprivrede, 

stočarstva, šumarstva i svih drugih gospodarskih djelatnosti, ali i vrlo jasnu 

obvezu korisnika prostora prema nužnom opsegu radova preventivne 

protupožarne infrastrukture. 

2. Nužnom reorganizacijom vatrogasne službe u Republici Hrvatskoj, 

treba osigurati usroj »Jedinstvenog vrhovnog stožera vatrogasne 

službe na razini države«, kako bi svi sudionici u protupožarnoj 

zaštiti (MUP, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, »Hrvatske šume«, 

p.o. Zagreb, Ministarstvo turizma, turističke organizacije. Hrvatske ceste. 

Hrvatske željeznice, HEP i DVD-i, i drugi), djelovali pod jednom 

komandom, provodeći jedinstveni program; od kvalificirane i sveobuhvatne 

edukacije, preventive, operativnih intervencija do prepoznatljive 

i jasne odgovornosti. 

3. Potrebno je da stručnjaci »Hrvatskih šuma« odmah na cijelom 

priobalnom području Hrvatske priđu izradi Procjene opasnosti od 

požara. Takva procjena biti če temelj za izradu Jedinstvenog programa 

protupožarne zaštite, iz kojeg će se prema prioritetima i u skladu sa osiguranim 

financijskim sredstvima programirati godišnja dinamika izgradnje 

protupožarne infrastrukture (protupožarne prosjeke sa elementima 

šumskih cesta, terenskim rasporedom i brojem primarnih i sekundarnih 

promatračnica, broj i vremenski raspored ophodarske protupožarne 

dojavne službe, sredstava veze, interventne opreme, broj veličina i raspored 

punktova za smještaj specijaliziranih udarnih grupa za brze intervencije, 

smještaj i raspored zračnih snaga za gašenje požara i drugo). 

4. Na području priobalja, »Hrvatskim šumama« mora se sa razine 

države osigurati financijska podrška za organiziranje kvalitetne i 

čvrste šumarske službe koja će provedbom gospodarskih mjera u svim 

šumama Mediterana i kontinuirano čuvati sklop sastojina i relativnu 

vlažnost prizemnog rašća, stalno davajući prednost autohtonim vrstama 

bjelogorice u odnosu na čiste borove sastojine, čišćenje (uklanjanje) suhe 

trave i zapaljivog drvnog materijala uz prometnice i naselja, kao i trajno 

provođenje propisanog šumskog reda, vodeći računa o višenamjenskoj 

funkciji tih šuma. Takvom trajnom aktivnošću, bit će osigurana protupožarna 

preventiva ali i brzo represivno djelovanje do pojave vatre i 

dođe. 

5. Nužno je izmjenama odredbi zakonske regulative koja se bavi 

protupožarnom preventivom osigurati ozbiljno povećanje kaznenih 

mjera kao i učinkovitost pravosudnih organa za prekršitelje propisanih 

mjera zaštite od požara. 

6. Ukupnu aktivnost na zaštiti od požara mora pratiti akcija (pokret) 

osnivanja dobrovoljnih vatrogasnih društava u najvećem 

broju mjesta duž priobalja, koja će svojom trajnom aktivnošću osigurati 

opću psihozu maksimalne pažnje u provedbi protupožarne preventive. 

Ovaj pokret svojom aktivnošću moraju pratiti televizija, radio, 

tisak, letci, posteri, plakati, stoljnjaci, ubrusi, suncobrani i dr. 

7. Vlasnike zapuštenih poljoprivrednih površina i vlasnike 

privatnih šuma u kojima se ne provode gospodarske mjere i 

nužan opseg mjera zaštite od požara, potrebno je stimulativnim 

mjerama privoliti na privođenje površina svojoj namjeni, ali i 

vrlo jasno predvidjeti oštre sankcije zbog ne provođenja zakonskih 

obveza prema namjeni određene površine. 

8. Metodologiju obračuna šteta od šumskih požara na području 

mediterana, nužno je znanstveno utvrditi dodajući zanemarivoj 

vrijednosti izgorene drvne mase ogromnu vrijednost 

općekorisnih funkcija tog područja (klima, voda, kisik, fauna, 

biodiverzitet, krajolik i dr.). Iskazivanjem vrijednosti štetnih posljedica 

od šumskih požara bez svih općih dcibara koje šuma proizvodi i pruža, 

ozbiljno iskrivljujemo sliku o veličini, dugoročnosti i značaju posljedica 

šumskih požara na Mediteranu. 

9. Treba jasno reći državi, kako je nemoguće osigurati potrebnu 

dinamiku i provedbu svih ovih mjera pa onda i smanjenje 

broja požara i opožarenih površina i tragičnih posljedica, bez 

dodatnog osiguranja trajnih i stabilnih izvora financijskih sredstava, 

no isto tako moramo istaknuti da je i vrlo skupa a 

učinkovita i dobro organizirana preventiva, uvijek mnogostruko 

jeftinija od posljedica koje iza sebe ostavlja vatrena stihija. To 

smo kao najpozvanija struka u protupožarnoj zaštiti naših šuma, 

dužni reći svojoj državi. . 

^ ^ 

Tomislav Starčević dipl. inž. šum. 


ŠUMARIJA SAMOBOR / ŠUMARSTVO NA RUBU VELEGRADA 

I cpd hvil^ve^ se^ îvi 

Povijest 

samoborskog g 

šumarstva 

vezana je 

za povijest 

grada za 

čiji razvoj 

se 

značajnom 

smatra 

1242. 

godina i 

Bela IV. 

Bukva je dominantna vrsta žumberačkih šuma 

Zsjrafirt šumarije 

Premda u bhzini hrvatske metropole 

i u gradu trajno označenom 

kao omiljeno izletište 

Zagrepčana, šumarija Samobor ne 

spada u red tipičnih gradskih šumarija. 

To će reći: u samoborskoj šumariji 

ipak žive od šumarstva. To što se 

(manjim) dijelom bave parkovnim, 

urbanim šumarstvom ili pak u dijelovima 

nekih gospodarskih jedinica 

šuma ima isključivo zaštitno značenje, 

posljedica je geografskog položaja 

šumarije i ukupne konfiguracije terena 

koji ona pokriva. 

U tri gospodarske jedinice samoborska 

šumarija gospodari s 6.301 ha 

šuma. To je za 30-ak hektara manje od 

privatnog šumposjeda na ovom 

području što je dodatni dio poslova 

nadzora za šumariju. (A s privatnim 

šumama je kao i drugdje - nisu 

uređene, programi za gospodarenje su 

istekli, seljaci najprije posijeku pa 

dođu pitati, a često se puta i »zabune« 

pa posijeku susjedovo!). U gospodarskoj 

jedinici Tepec-Palačnik-Stražnik 

radi se o 334 ha park šuma nadomak 


Samobora i u urbanom šumarstvu. U 

ovoj šumi oko grada gotovo se i ne 

siječe, odnosno etat je minimalan i 

praktično se radi samo o sanitarnoj 

sijeci. (»Pa i tada nastaju problemi i 

pitanja građana zašto se siječe!«). 

Nešto veća i znatno i za gospodarenje 

teža je jedinica Kal-Javorac na Samoborskom 

gorju (1392 ha) iznad gradskih 

šuma, dok se najveća i najvažnija 

gospodarska jedinica samoborske 

šumarije, Zumberak - Novoselska 

gora prostire na području Žumbcračkog 

gorja na 4.575 ha. U šumariji je 

danas zaposleno 30 radnika i broj se 

stalno smanjuje. 

- Kad je šumarija radila kao 

OOUR bilo je 1 7()-ak zaposlenih, reći 

će upravitelj šumarije ing. Milan 

Mesić. Tada se doduše i znatno više 

sjeklo. 

Bela rv. i povelja o 

»slobodštini« 

Povijest samoborskog šumarstva 

vezana je za povijest grada za čiji se 

razvoj značajnom smatra 1242. godina 

kada je kralj Bela IV. potvrdio povlastice 

(»slobodštine«) Samoboraca koje 

im je 1240. godine darovao herceg 

Coloman. Tom poveljom mjesto Samobor 

postalo je kraljevsko slobodno 

i poveljno trgovište, a općina dobila 

samostalnost od zemaljske feudalne 

gospode i banske vlasti. Smatra se da 

je grad Samobor izgrađen oko 1270. 

godine i otada je mijenjao brojne srednjovjekovne 

gospodare, među njima 

i kraljeve (od češkog kralja Otokara, 

Arpadovića, Karla IV. do Matije Kor- 

Ing. Milan Mesić, upravitelj šumarije Samobor 

vina). Kao posljednja vlasnica grada 

spominje se grofica Malvina Montecuccoli 

1902. godine kada gaje zajedno 

s 27 jutara šume prodala trgovačkoj 

općini. 

Iz toga vremena malo se zna o povijesti 

samoborskih šuma, tek da su 

kako je kome trebalo nesmiljeno 

sječcne. Prema starim kronikama, 

početkom 17. stoljeća za potrebe 

razvijenog rudarstva i industrije stakla 

posječene su gotovo sve vlastelinske 

šume. Uz sakupljanje listinca i intenzivnu 

ispašu to je značajno izmjenilo 

prirodni značaj i vrijednost šuma. 

Smanjenjem rudarske djelatnosti 

šume su se počele oporavljati da bi 

ponovno »stradale« nakon Prvog 

svjetskog rata. Obzirom da Samobor 

nije pripadao Vojnoj krajini u kojoj su 

Bez samarice tradicionalne u Samoboru se ne može raditi 

Miro Težak na Timberjacku na stovaiištu u Tisovalkom jarku 

šume bile državno vlasništvo, najveći 

dio, čak 75 posto površina bili su 

plemićki posjedi a tek 6 posto državno 

vlasništvo. Uređenih šuma bilo je 

malo budući da zakon privatnog 

šumoposjednika nije obvezivao na 

izradu stručnih osnova gospodarenja. 

Šume su u to vrijeme, u najkraćem, 

bile opterećene pravom služnosti 

(siječa, žirenje, skupljanje listinca), već 

prema interesima i potrebama vlasnika. 

Prvim propisom za uređivanje 

šuma smatra se »Urbar« Marije Terezije 

(Šumski red za područje Vojne 

krajine 1755. godine), kasnije je donijet 

Zakon o šumama za Slavoniju i 

Baranju na kajkavskom. Za samobor- 

14 / Časopis Hrvatske

»zumbcračko cko selo« na području sauioborskc šumarije nudi u lijepom okruženju mir i odiik,. 

Jiljeunije i zabavu 

ske se šume zna da su nakon II. 

svjetskog rata agrarnom reformom i 

Zakonom o nacionalizaciji proglašene 

općenarodnom iinovinom i predane 

na upravljanje novoustanovljenoj 

šumariji, te daje 1947. napravljena inventarizacija 

šuma u cijeloj Hrvatskoj 

i na osnovu toga i dugoročna osnova 

gospodarenja. 

Samoborska šumarija ranije je bila 

smještena na samom središnjem gradskom 

trgu, tamo gdje su danas brojni 

kafići (tvrdi se da ih je u gradu i okolici 

blizu 250!) i gdje se odvija dnevni 

život ovog danas izrazito turistički 

orijentiranog mjesta. A okrenuto je 

tradicionalno prema Zagrebu. Danas, 

doduše, nema više »samoborčeka«, 

vlaka koji je ostao simbolom 

turističkih pohoda zagrebačkih purgera 

Samoboru prvoj polovici ovog 

stoljeća. Nema »samoborčeka« ali ima 

drugih atrakcija u ovom gradiću s oko 

15.000 žitelja nadomak metropoli, ali i 

Sloveniji. Tu je stari Okić grad, nedavno 

otkrivena špilja nadomak grada, 

nekadašnja vila Toršetić kao ekskluzivno 

okupljalište nekadašnje vlastele, 

brojni dvorci. Oni koje zanimaju male 

bizarnosti naći će ovdje naselje u 

kojem su ne tako davno stanovali 

američki stručnjaci kada su gradili (danas 

spornu) atomsku centralu u 

Krškom! Nedavno je otvoren i privatni 

hotel. Zimi se naravno pola Zagreba 

sjati u Sainobor na nedaleko poznati 

Fašnik i u »Fašničku republiku« u 

kojoj nekoliko dana vladaju posebni 

zakoni! U okolici grada je i Bio park 

»Divlje vode« s uzgajalištem pastrva. 

Malo dalje u Žumberačkom gorju je i 

danas jedinstveno turističko »Žumberačko 

eko selo« koje nudi seoski turizam 

ali i noćnu zabavu u »Country 

Saloonu«. 

Bukva i ništa drugo 

Žumberak i Novoselska gora determiniraju 

i život samoborske šumarije. 

Iako u apsolutnim mjerilima ne 

pretjerano visoko, Zumbcračko gorje 

(najviši vrh Sv. Petka 789 m) šumarima 

je »mnogo više« i teže nego što to 

izgleda. Ovdje nema prostranih padina 

već teren presjecaju strmi usjeci u 

kojima se i ne inožc raditi. Tu je 529 

ha zaštitnih šuma (u Samoborskom 

gorju JOŠ nekih 200 ha) u kojima se i 

ne radi. One su na takvim strminama 

da bi svaka njihova sječa mogla 

prouzročiti veliku eroziju tla. Ovdje se 

šumarijska granica naslanja na onu 

državnu sa Slovenijom i proteže u 

dužini oko skoro 50 km, sve od Bregane 

do Griča. Idući prema Samoborskom 

gorju i dalje Žumberku, potok 

Bregana je nekih 10-ak km granica - i 

sudbina čudne podjele po kojoj su se 

priroda i život suočili s novonastalim 

državnim teritorijalnim razgraničenjima. 

Tako se cesta nekoliko puta 

preko potoka »seli« u Sloveniju i vraća 

- naravno bez prisustva graničara -jer 

tako je nekad napravljena. I neke kuće 

jednog te istog sela tako su u Sloveniji 

a neke u Hrvatskoj što vrijedi i za više 

lijepih restorana koje drže Hrvati, ali u 

Sloveniji! Da je potok Brcgana na 

ovom području bio granica i ranije, za 

vrijeme Austrougarske, pokazuje još 

uvijek stojeći graničnik - kameni stup 

u selu Gabrovici na kome je isklesana 

godina 1893. 


Samobor je za turiste jednako zanimljiv i ljeti i zimi - središte s;/««;« 

Preko 95 posto sastojina samoborske 

šumarije čini bukva - uz nešto 

graba, javora, kitnjaka i četinjača. Nije 

sastojina za hvaliti se, no iz te kože se 

ne može. 

- Propisani ctat iznosi 22.760 kubika, 

no zbog vrlo teških uvjeta, prvenstveno 

terena, on se ne posiječe, 

kaže upravitelj Mesić. Godišnje 

izvršimo oko 17.000 kubika, sve s 

našim radnicima. U izvlačenju gotovo 

u potpunosti koristimo usluge privatnih 

poduzetnika. No i njih je sve teže 

zainteresirati za male sječine i 

količine, još k tome na iznimno 

teškim nepristupačnim terenima. 

Samaraša zasad imamo a koliko će ih 

biti ovisi i o tome kako će im se i kada 

plaćati. U Novoselskoj gori na 

izvlačenju metricc trenutno radi samaraš 

Drago Bilavčić, rođen u Travniku, 

nastanjen vcč duže vrijeme kod 

V. Gorice. A malo dalje, gore, na 

Žumberku u Tisovačkom jarku Miro 

Težak, jedan od trojice braće iz Ozlja 

na stovarištu Timberjackom utrpava 

bukove trupce. Rujanske kiše stvorile 

su blato, posao je otežan, no ne zastajemo, 

kaže Težak. 

Obzirom na konfiguraciju terena, 

šumarija je dobro otvorena - ima 15 

km/1000 ha. 

Na uzgojnim radovima šumarija 

godišnje prema propisu osnove treba 

napraviti pripremu staništa na 102 ha, 

pošumljavanje na 11, popunjavanje na 

16 ha, zatim njegu na 112 ha te 

Granični stup u selu Gahropica na kome je 

uklesana 1893. godina. 

čišćenje 40 ha. Svi uzgojni radovi obavljaju 

se isključivo s vlastitim radnicima, 

preko ljeta ne uzima se sezonce. 

Razumljivo, propis osnove za uzgojne 

radove umanjuje se godišnje za onoliko 

koliko se ne izvrši propisani etat. 

Osim toga, radova je manje jer se ne 

radi o »hrastovoj« šumariji gdje se za 

uzgoj mora više ulagati. 

I u samoborskoj šumariji nisu 

izbjegli zamku zvanu - ogrjev. Moraju 

izrađivati metricu jer je, za razliku od 

nekih drugih, potražnja za njom velika, 

a prodajna cijena manja je od 

proizvodne! A višemctricu nitko neće, 

kod panja ne mogu prodavati jer je 

zbog strmog terena teško prići. Kad se 

zbroje troškovi sječe, izvlačenja i sve 

što ide, mi se ne pokrivamo, tvrdi 

Mesić. Nedavno su otvorili jedan predjel, 

Tisovački jarak, u kome se dosad 

nije sjeklo. Za to je bilo potrebno napraviti 

bar vlaku, a za to opet minirati 

teren. I to platiti. I premda se radi o 

staroj bukvi, neće se previše zaraditi - 

jer nema furnira. 

4^ Tekst i snimci 

"^Miro Mrkobrad 


ŠUMARIJA KLANA/ GORANSKE SUME NADOMAK MORA 

Najvažniji poslovi na 

n^ôjn suma 

Po mnogima jedno od najinteresantnijih i 

možda najljepših područja delničke 

Uprave šuma je ono na području šumarije 

Klana. Na tom području prepunom raznolikosti, 

u neposrednoj blizini mora, dotakle su 

se šume Mediterana i Gorskog kotora u svoj 

svojoj ljepoti. Šumarija Klana prostire se na 

7.104 ha površine, a sastoji se od dvije gospodarske 

jedinice Suho i Dletvo. Gospodarska 

jedinica »Dletvo« površine je 1.731 ha. Šume u 

ovoj gospodarskoj jedinici nalaze se na 

prijelazu iz submediteranske u kontinentalni 

dio Hrvatske. Reljef je ovdje vrlo raznolik, a 

najviša kota je vrh Lisac (941 m). U gj. Dletvo 

rastu od drveća: bukva, hrast kitnjak, crni bor, 

ariš i smreka. 

Gospodarska jedinica Suho nalazi se u najzapadnijem 

dijelu Uprave šuma Delnice i 

površine je 5.372 ha. Reljef je vrlo raznolik pa 

su nastali ovdje razni kraški fenomeni od škrapa, 

vrtača, dolaca... Najviša kota je Medvejci 

gornji (1.483 m), a najniža livada Gumance 

(904 m). Posebnu ljepotu krajolika daju 

stjenoviti vrhovi i prctplaninske livade prepune 

cvijeća i planinskog bilja. Na južnoj strani 

ove gospodarske jedinice sa planinske livade 

na Ostojima pruža se vrlo lijep pogled sa vidikovaca, 

na Grobinštinu, grad Kastav, Opatiju, 

te otoke Krk i Cres. Od drveća ovdje raste 

bukva, jela, smreka, a nešto manje ima lipe, 

jasena i brijesta. 

Na području šumarije Klana ima i oko 

1000 ha privatnih šuma, te oko 500 ha 

zaštitnih šuma. Tereni ovih šuma nalaze se u 

gj. Suho, vrlo su interesantni, a svojom 

ljepotom prednjači predjel Pakleno. Nažalost, 

ova ljepota još uvijek nije dovoljno pokazana 

svijetu, a što je prava šteta« govori upravitelj 

šumarije Ivan Božičević dipl. ing. šum. No, to 

je i svojevrstan kapital za budućnost i 

turističku ponudu. 

Ivan Božuei'ić, dipl ing. šum. upravitelj 

šumarije Klana 

Velika pozornost 

uzgoju 

Na području šumarije Klana manje se 

sječe, a više se pozornosti pridaje uzgoju, govori 

upravitelj. Naše šume su ovdje još relativno 

mlade, u fazi su intenzivnog rasta, tako da 

se njihovom sječom ne ostvaruje neka veća financijska 

dobit. 

Ove godine posadit će se i oko 65.000 komada 

sadnica u državnim šumama, te 55.000 

komada sadnica u privatnim šumama. U 

šumu se ovdje ulaže mnogo, jer šuma je živa, 

ona vam je kao vrt koji treba redovito 

obrađivati i njegovati, da bi vam se uloženo 

Na području ove šumarije 

dolaze do izražaja sve 

ljepote goranskih i 

mediteranskih šuma koje 

se međusobno isprepliću u 

cijeloj svojoj raskoši 

vratilo, govori ing. Božičević, priznati šumarski 

stručnjak i zaljubljenik u šumu i prirodu. 

Za šumara šuma mora biti svakodnevno radno 

mjesto, govori on usput se prisjećajući u svom 

gotovo četrdesetogodišnjem radnom stažu prvog 

radnog mjesta u Šumarskoj školi Delnice. 

Odgojio je on kaže nekoliko generacija šumara, 

a na stoje danas vrlo ponosan, jer to su sve 

stručni i sposobni ljudi - »Gledajući njih i 

prateći njihove uspjehe na radnom mjestu 

znam da mi trud nije bio uzaludan.« - Šumarsku 

tradiciju u obitelji nastavio je i njegov sin 

Krunoslav Božičević dipl. ing. šum. danas na 

dužnosti Upravitelja šumarije Labin, a tko zna 

možda i unuk krene jednog dana njihovim 

putem... 

Velika otvorenost 

šume 

Na području šumarije izuzetna je i otvorenost 

šume cestama. Na području g.j. »Suho« 

ima 76 km šumskih cesta, a na području g.j. 

»Dletvo« 32 km. 

Ove godine sagradit će se i oko 3.324 m 

protupožarnih pruga i oko 1.000 m traktorskih 

vlaka. U tijeku S,u i radovi na rekonstrukciji 

šumskih cesta: Klana-Gumance-Suho-Platak, 

te Crvena voda-Stari brig i Stari brig-Kalić. 

Velika pozornost tijekom godine na 

području šumarije posvećuje se i zaštiti šuma 

od požara. Organiziraju se i stalne opažačke 

službe, uvode dežurstva kada je to potrebito, a 

osobito u proljeće i jesen kada postoje i najveći 

rizici od njegovog izbijanja. Tijekom ove godine 

nije zabilježen niti jedan slučaj požara na 

području klanjske šumarije. 

Na području Šumarije prostire se i lovište 

Smrekova draga-Gumance površine od 18 ha. 

Više od pedeset posto površine lovišta nalazi 

na području klanjske šumarije. U lovištu osim 

medvjeda, risa i vuka, obitava i srneća i jelenska 

divljač. 

I na kraju osobni podaci u Šumariji koje 

smo trebali, možda spomenuti na početku: 

desetogodišnja drvna zaliha iznosi 1327615 m'' 

ili 193,64 m^/ha. Desetogodišnji prirast je 

277670 m^, a desetogodišnji etat 176459 m-' 

Šumarija zapošljava 32 zaposlena, od čega 2 

šumarska inžinjera, 11 šumarskih tehničara, 

osam sjekača i ostalo je pomoćno osoblje. 

Velika otvorenost šume šumskim cestama 

Snimila: V. Pleše 

pp- Tekst i snimci: Vesna Pleše 


BOLESTI 

Na području šumarije Velika uočena bolest 

borovtn t^ltca 

Crvenosmeđa pjegavost borovih iglica u kulturi 

crnog bora 

SNIMAK: Šumarski institut Jastrcharsko 

U 

tada 

desetogodišnjoj kulturi crnog 

bora u odsjeku 23 c, na području 

šumarije Velika, u gospodarskoj jedinici 

»Poljanačke šume«, primijećeno je 

u proljeće prošle godine da iglice poprimaju 

crvenosmedu boju i otpadaju. Uzorci 

iglica poslani su na fitopatološku analizu 

u Šumarski institut Jastrebarsko, gdje 

je ustanovljeno da se radi o vrlo jakoj zaraznoj 

bolesti borovih iglica - 

crvenosmcdoj pjegavosti, koju uzrokuje 

gljiva Scirrhia pini (konidijski stadij 

Dothistroma pini Hulb). Kultura crnog 

bora na oko 2 ha površine izgledala je kao 

da je opožarcna. 

Prvo suzbijanje protiv navedene bolesti 

provedeno je polovicom svibnja 

prošle godine bakrenim fungicidom Cuprablauom, 

u koncentraciji 0,30 posto, a 

tretiralo se strojno, pomoću atomizera. 

Već nakon prvog tretiranja stabalca crnog 

bora su živnula, zaražene iglice su uglavnom 

otpale a na poluzaražcnima je zaustavljen 

razvoj gljive. Tijekom lipnja provedena 

su još dva prskanja jednim biološkim 

preparatom. Usporedo s tim na dijelu 

površine odsjeka stručnjaci Instituta mr. 

Sanja Novak-Agbaba i mr. Boris Liović 

postavili su pokusnu plohu s četrdeset stabala 

na kojoj su pratili razvoj bolesti. Kasnije 

su ponovno uzeli uzorke iglica sa ciljem 

da ustanove nije li prisutna možda i 

gljiva Lophodermium pinastri, koja se zna 

pojaviti na iglicama zajedno s gljivom Scirrhia 

pini. Naitrie, Lophodermium pinastri 

donekle sliči Scirrhiji pini, no razlika je u 

tome što zarazi iglice ljeti pa zahtijeva kasnije 

prskanje, a Scirrhiju pini treba tretirati 

već od proljeća pa do konca lipnja. 

Budući da je ustanovljeno fitopatološkom 

analizom da je riječ o gljivi Scirrhia pini, 

provedena su Cuprablauom tri uobičajena 

tretiranja i ove godine, a naredne godine 

obavila bi se još dva prskanja istim preparatom. 

Prema riječima stručnog suradnika 

za ekologiju i zaštitu šuma požeške Uprave 

ing. Zlatka Lisjaka, nakon temeljitog 

trogodišnjeg tretiranja očekuje se potpuno 

izlječenje spomenute kulture crnog bora, 

koja će tada imati 13 godina. 

LJankovitije raspršivanje fungicida je pomoću atomizera (kultura crnog bora na podruiju 

šumarije Velika postupno se oporavlja) 

SNIMIO: Z. Lisjak 

Iduće godine očekuje se 

izlječenje u kulturi crnog 

bora na čitavom području 

Uprave šuma Požega 

Ručno prskanje protiv gljive Scirrhia pini 

SNIMIO: Z. Lisjak 

Čitatelje našeg časopisa treba podsjetiti 

daje crvenosmeđa pjegavost borovih 

iglica prvi put u Hrvatskoj registrirana 

prije 35 godina, a utvrđeno je da napada 

više vrsta borova, osobito crni bor (Pinus 

nigra). Važno je napomenuti da se prvi 

simptomi bolesti najčešće pojavljuju 

početkom ljeta, a krajem vegetacije dobro 

uočavaju. Iglice se suše tek naredne godine 

i otpadaju sve do jeseni. Nakon što se u 

početku na iglicama uočavaju bljedozelenc 

pjege, nastaju zatim smedecrvene sitne 

pjege nepravilnog do okruglog oblika koje 

postupno prstenuju iglice, a ove 

posmeđuju od vrha i suše se. S obzirom 

na to da je navedenu kulturu crnog bora 

zahvatila jaka zaraza, potrebno je provesti 

trogodišnje redovito tretiranje. Praksa je 

pokazala da treba pri uzgajanju borovih 

kultura djelovati preventivno, a to znači 

podizati umjereno guste borove nasade u 

kojima je intenzitet zaraze ffianji nego u 

gustim nasadima. '^jt I. Tomić 


RASADNIK »ZALUZJE« /UPRAVE SUMA VINKOVCI 

Do sada proizvedeno 92 

milijuna 

Uzgojni radovi prate svaku 

šumarsku sastojinu od njezi 

nog osnivanja do sječe sastojina, 

pa danas s punim pravom 

možemo utvrditi da se razvoj 

šumarstva određene Uprave šuma 

može ocjenjivati prema razvoju i 

stupnju uzgajanja šuma. U grupu 

uzgojnih radova ubrajaju se radovi 

u sjcmcnarstvu, rasadničkoj 

proizvodnji, podizanju i njezi, te 

obnovi kultura i plantaža, te radovi 

na pomlađivanju i njezi sastojina. 

Rasadnik »Zalužje« Uprave 

šuma Vinkovci, po proizvodnji sadnica 

tvrđih lišćara jedan je od 

najvećih u našem poduzeću. Radovi 

u rasadniku počinju 1979. god. a 

organizirano se radi od 1982. god., 

a nadzor i brigu nad rasadnikom 

vodi dugogodišnji šumarski 

stručnjak ing. Đurđica Filipović. 

Površina 22 hektara 

Rasadnik uzgaja sadnice hrasta 

lužnjaka, kitnjaka i poljskog jasena, 

te sadnicama opskrbljuje prije svega 

šumarije Uprave šuma Vinkovci, 

a podmiruje potrebe i ostalih 

uprava. Ukupna površina rasadnika 

Zalužje je 22,21 hektar, a nalazi se 

u gospodarskoj jedinici Kunjevci 

sadnica 

Rukovoditelj rasadnika »Zalužje« ing. Đurđica 

Filipović 

odjel 22 matične Šumarije Vinkovci. 

Ograđen je žičanom ogradom, 

a svojom istočnom i južnom stranom 

nalazi se uz rijeku Bosut, 

odakle se koristi voda za navodnjavanje 

pomoću agregata. S njegove 

Sve proizvedene sadnice 

uglavnom su upotrijebljene 

za potrebe šumarija unutar 

Uprave, a samo manji dio 

je isporučen i drugim 

Upravama šuma 

zapadne strane je cesta Vinkovci-Zupanja 

što olakšava transport 

sadnica. 

U rasadniku su u razdoblju od 

1984. od 1985. godine izgrađene 

poslovne zgrade sredstvima Uprave 

šuma Vinkovci, a prema preporukama 

Šumarskog instituta Jastrebarsko. 

Objekt sadrži potrebna 

spremišta za kemijska sredstva, 

gnojiva, sitan alat, gorivo, garaže za 

strojeve te poslovne prostorije. Rasadnik 

je od Vinkovaca udaljen 

šest kilometara, a nalazi se na 

području umjereno kontinentalne 

klime a tlo u rasadniku pripada 

tipu ravničarskog pseudoglea. Problem 

koji bi mogao stvoriti 

stagniraj uće oborinskc poplavne ili 

podzemne vode, u rasadniku je 

riješen drenažom na svim proizvodnim 

površinama. Parcele se 

naizmjenično koriste za proizvodnju, 

tako da svake treće godine 

dolaze pod zelenu gnojidbu. 

Gnojidba se obavlja prema uputama 

Šumarskog instituta Jastrebarsko, 

a na osnovi pedoloških analiza, 

dok zdravstveni nadzor nad rasadnikom 

obavlja Zavod za zaštitu 

bilja u poljoprivredi i šumarstvu 

Republike Hrvatske u Zagrebu! 

Poslovna zgrada u rasadniku »Zalužje« sa svim popratnim objektima potrebnim za obavljanje 

redovitih radova na proizvodnji sadnica 

Plan poslovanja 

Plan poslovanja za 1998. godinu 

bit će u potpunosti realiziran sa 

zadovoljstvom, konstatira rukovoditeljica 

rasadnika gospoda Filipović. 

Tako je dvogodišnjih sadnica 

hrasta lužnjaka u 1998. godini proizvedeno 

1,800.000 komada na 


površini od 2,80 hektara, dok je 

trogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka 

proizvedeno 900.000 na površini 

od 1,8 hektara. 

Jednogodišnjih sadnica poljskog 

jasena proizvedeno je 

Jednogodišnje sadnice poljskog jasena s godišnjom proizvodnjom od 1,5 milijuna komada 

Stalni radnici u rasadniku - Dražen Sosić, 

Zdenko Mikić, ing. Đurđica Filipović i Mijo 

Lacić 

1.600.000 komada na površini od 

2,80 hektara i dvogodišnjih sadnica 

poljskog jasena u iznosu od 

1.550.000 komada na površini od 

2,76 hektara. 

Da se Plan poslovanja u potpunosti 

provede predstoji vađenje 

sadnica i isporuka našim šumarijama, 

a nije isključena i prodaja sadnica 

određenim Upravama šuma, 

zaključila je razgovor rukovoditeljica 

rasadnika Zalužje ing. 

Đurđica Filipović. 

,^^ Tekst i snimci: 

^ " Zvonko PEIČEVIĆ 

SUSRETI 

Nastavak višegodišnje suradnje vinl

DANAS U POSJETI: ŠUMARIJA PITOMACA 

Šumarija hoja nihad nije 

s guhithotn poslovala 

Ovo je jedna od najstarijih 

šumarija u ovom kraju što 

potvrđuje i osnova 

gospodarenja 

iz 1907. godine 

- Ne znamo što je 

negativan rezultat: 

upravitelj šumarije 

u Pitomači 

ing. Stjepan Sabarić 

Gospodareći sa samo 2.287 ha 

šuma. Pitomaca spada medu tri 

najmanje šumarije u Hrvatskim 

šumama. U tri gospodarske jedinice, 

bitno različite po sastojinama i vrijednosti, 

siječe se relativno velik etat - 

13.000 kubika. Najznačajnija je Banov 

brod s lužnjakom, jasenom i johom, 

isto tako je važna je i Pitomačka Bilogora 

s kitnjakom, bukvom i lipom dok 

gospodarska jedinica Suhopoljske dravske 

šume obuhvaća vrbu i topolu. 

Ovogodišnji etat iznosi 13.800 kubika 

od čega čak 10.600 kubika glavnog 

prihoda. Do ovog nesrazmjera došlo je 

zbog toga što ove godine ističe gospodarska 

osnova, objašnjava nam 

upravitelj pitomačke šumarije ing. 

Stjepan Sabarić. Sljedeće godine radit 

će se po godišnjem planu koji će 

biti dio novih gospodarskih osnova. 

Na početku stoljeća 

Pitomaca je i jedna od najstarijih 

šumarija na ovom području. Domaćini 

podsjećaju daje postojala još početkom 

stoljeća. Ing. Sabarić pokazuje požutjelu 

kartu naslovljenu Stojbinski 

nacrt Kraljevske državne šumarije u 

Pitomači iz 1907. godine, izrađenu u 

Zagrebu a ocijenjenu u Budimpešti 

1910. godine. Oznake na karti pisane 

Zgrada Šumarije Pitomaca, u samom je središtu mjesta, kojeg mnogi pamte po posebno 

romskim kućama 

su na hrvatskome i mađarskome jeziku. 

Jedan drugi dokument iz toga 

vremena. Privredni plan Kraljevske 

šumarske uprave Pitomaca iz 1907. 

godine, radi se zapravo o osnovama 

gospodarenja, pokazuje da je šumarija 

tada gospodarila s 6.500 ha šuma u 

dvije gospodarske jedinice, Bilu i Štorginoj 

gredi. Jedinica Bilo (4.900 ha) 

obuhvaćala je bukvu kao vladajuću vrstu 

dok su u Štorginoj gredi bile zastupljene 

nizinske šume lužnjaka, brijesta 

i jasena uz Dravu. Dio šuma koje nije 

obuhvaćala šumarija bio je u sastavu 

Imovne općine Đurđevac. 

U gospodarskim osnovama iz toga 

vremena čitamo i ovo: »Briga uprave 

će biti da rad oko opskrbe okoline 

valjano organizira, te osoblje pritegne 

na savjesno vršenje dužnosti i uspostavu 

reda...« I dalje, da se dobro gospodarilo 

i daje prirast bio velik svjedoče 

i ovi retci: »Kako se ispitivanjem i uporabom 

Schwapachovih prihodovnih 

tabela pokazalo, za istu starost, sastojine 

ove uprave daju po jedinici površine 

veću visinu i masu nego spomenute 

tabele.« A etat je, stoji u osnovama, 

1907. godine iznosio 16.714 kubika, 

1922. godine 32.000, a 1929. godine 

čak 38.000 kubika! Program iz tog 

razdoblja govori i o pošumljavanju pa 

je čak isplanirano (i napisano) kakav bi 

sastav šuma trebao biti 2.030 godine! 

Političkim diobama 1971. godine 

dio pitomačkih šuma otišao je na četiri 

strane, u Pitomaču, Viroviticu, Kloštar 

Podravski i V. Pisanicu i u tom okviru 

zadržao se do danas. 

Ni selo ni grad 

Šumariju u Pitomači lako je naći - 

u središtu je mjesta, uz crkvu, školu i 

ambulantu, u klasičnom rasporedu po 

važnosti kakvu su nekad ove ustanove 

imale. Ni selo ni grad, odnosno selo sa 

svim obilježjima grada. Pitomaca je na 

zemljopisnoj karti tek točka u Virovi 

tičko-podravskoj županiji. U životu 


ona ovom području uz Dravu daje 

nešto više, osobni pečat kao spoj povijesnog 

i modernog, koji vuče još iz 

srednjevjekovnog, prcdturskog naselja 

Pitomci (»Pythomeczy«) koje se prvi 

puta spominje 1535. godine. Mjesto 

danas broji preko 6.000 žitelja, općina 

11.000, i jako je gospodarsko središte s 

bogatim i raznovrsnim kulturnim zbivanjima. 

U Pitomači vole reći da i »ptice 

ovdje pjevaju uz tamburu« pa je danas 

već tradicionalni festival »Pjesme 

Podravine i Podravlja« koji se svake 

godine održava u lipnju, uz dan Sv. 

Vida, zaštitnika pitomačke Župe, samo 

nastavak te oduvijek izražene privrženosti 

tamburi i glazbi. Prošle godine 

u središtu Pitomače izgrađen je i 

otvoren novi poslovni centar na mjestu 

stare Brenerovc zgrade. Vozeći iz 

Bjelovara prema Virovitici, putnik će 

najprije proći kroz najbogatiji i 

najuredeniji dio sela - velike kuće uz 

ulicu, a gotovo iste takve u dvorištu u 

kojima se boravi. To je dio u kome 

žive poznati pitomački Romi, uređen, 

skockan, bez papirića ili ne daj Bože 

bilo kakvog ostalog smeća na ulici. 

Tek, pred kućama su veliki i skupi automobili, 

pouzdan i prestižni znak da 

je susjed uspio. U posljednje vrijeme 

»u modi« je mercedesov kombi vito. 

Hrastova branjevina u Banovom brodu stara 10 godina 

Netko ga je prvi kupio i sad svi ostali 

nastoje pokazati da i oni mogu nabaviti 

još luksuzniji i bolji. Za Pitomaču su, 

bar posredno, čuli i ljudi iz mnogih 

krajeva Hrvatske koji to vjerojatno i 

nisu htjeli - u neposrednoj blizini, povezano 

s Pitomačom je selo Otrovanec, 

a u njemu jedna stara gospoda. 

Soka, koja je svojim masažama pomogla 

mnogima nepokretnima. 

Na padinama nevisoke Bilogore uz 

šume nalazimo i vinograde. Nekad se 

u Bilogori kopao i lignit, svjedoče o 

tome još uvijek ponegdje vidljivi ulazi 

u okna. Nedavno je prema najvišem 

dijelu, Aršanju, otvoren i prvi vinski 

put. Premda niska, Bilogora je posljednjih 

zima bila zahvaćena snijegoizvalama 

pa je šumarija Pitomaca imala 

oko 6000 kubika šteta. Kako se radi o 

mladim sastojinama, izradom i saniranjem 

šteta pojavio se višak ogrjeva. 

Okolno stanovništvo tu je namirilo 

svoje potrebe (osim toga ovdje je gotovo 

sve plinificirano), tako da će sa plasmanom 

ogrjeva iz redovne proizvo- 

Preko Drave u predjel Nađ luka može se jedino skelom ~ most nikad nije napravljen zbog nekadašnje opasnosti od »vanjskog neprijatelja«. 


dnje biti poteškoća. S druge strane 

Pitomaca je jedna od rijetkih šumarija 

koja nema nikakvih problema sa sezonskom 

radnom snagom. 

Plan nije problem 

- Danas, a i od početka ljetne kampanje 

»žetve korova«, dnevno u šumariji 

radi 4()-ak sezonaca. Nemamo s 

njima problema jer koprivnička uprava 

redovno ih isplaćuje, kaže upravitelj 

Šabarić. Šumarija inače, dodaje on, 

godišnje prema propisima radi pripremu 

staništa na 50 ha, popunjava se 20- 

ak ha, njega pomlatka i mladika radi se 

na 100 ha, čišćenje guštika na 20 ha te 

zaštita na 70 ha. Sve uzgojne radove 

obavljamo s radnicima po ugovoru. 

Vrijedno je spomenuti, misli ing. Šabarić, 

da je napravljeno i 7 km zaštitne 

ograde kako bi se u predjelu Banov 

brod zaštitila 10 godišnja hrastova 

branjevina. Kad već spominje Banov 

brod, ing. Šabarić iznosi podatak koji 

će svakako zaintrigirati lovce - u ovim 

predjelima gnijezdi se i orao štekavac. 

Ni poslove u sječi i izradi ne obavlja 

sama šumarija. Ukupno 26 zaposlenih, 

od čega devet mvalida rada koji 

su nekad radili samo na uzgoju, nedostatno 

je za to. Dio sječe obavljaju poduzetnici, 

a izvlačenje kompletno radi 

Mehanizacije i prijevoz d.o.o. Đurđevac. 

Oko 46 ha šuma nalazi se preko 

Drave. Radi se o predjelu Nađ luka u 

Suhopoljskim dravskim šumama, u 

gospodarskom smislu ne toliko značajnim 

šikarama, vrbama, topolama i 

bagremu. Ipak, njima se gospodari kao 

i svim ostalim šumama, a to znači da 

su učestali prelasci preko ove ćudljive 

rijeke. Ovdje nema mosta, osim 

visećeg plješačkog prijelaza, i preko se 

može samo skelom. Kad je voda niska, 

automobilima se zbog prilaza ne može 

na skelu pa se mora čekati povoljan 

vodostaj. Kad je jako visoka, onda je i 

opasna. Preko je Križnica, poveliko i 

razbacano selo koje se u posljednjih 

Premda upošljava samo 26 djelatnika, šumarija uspješno obavlja i sve uzgojne radove sa 

sezonskom radnom snagom 

godinu dana ponovo rodilo. Zbog blizine 

granice s Mađarskom, koja se sada 

gotovo i ne razabire, zbog vojne karaule 

koja je nekad ovdje bila, te zbog stalnog 

straha od »vanjskog neprijatelja« 

ovdje nije bilo ugodno živjeti i mnogi 

su napustili selo. Neki posjetitelji ovog 

pitoresknog djelića Podravine uz samu 

granicu dolazili su tek u restoran »Dravska 

konoba« na riblje specijalitete, ali i 

tu je Drava i nesigurnost dolaska i povratka 

odigrala svoje pa restoran više 

ne radi. Vlasnica pokazuje još uvijek 

starinski uređen prostor u kome je bilo 

Dio bukovih sastojina u gospodarskoj jedinici Banov brod. 

»šega«, sada otužno prazan. No mnogi 

se sada vraćaju, grade vikendice. Neki 

će se baviti i seoskim turizmom. 

Izgrađeni su s obje strane Drave i novi 

prilazni putevi za skelu, malo niže od 

sadašnjeg prijelaza. No još nisu u 

funkciji. Uvijek sumnjičavi Podravci 

već nagađaju »da netko nije nešto dobro 

izračunao, pak to ne bu valjalo«. 

Treba ipak pričekati. 

Uostalom u šumariji su naučili da 

uvijek treba pričekati. I raditi svoj posao. 

Naučili su to jer su se uvijek u 

određenim vremenskim razmacima, 

ovisno o tome kome je i za što to trebalo, 

javljali glasovi o ukidanju »tako 

male šumarije«, o pripajanju ovom ili 

onom. A riječ je o jednoj od najstarijih 

šumarija s dugom šumarskom tradicijom. 

I šumariji koja nikad u svojoj 

povijesti, podsjetit će ne bez razloga i 

doze zadovoljstva ing. Šabarić, nije negativno 

poslovala. .^^ 

Tekst i snimci: Miroslav Mrl

ŠUMARIJA NOVI VINODOLSKI 

V 

Tijekom ljeta I početkom jeseni, djelatnici Šumarije Đakovo, bili su na »privremenom 

Slavonci pritekli 

Već treću godinu zaredom, djelatnici Uprave šuma Osijek, 

tijekom godine odlaze po nekoliko mjeseci na rad u druge 

uprave šuma, jer na njihovom području još uvijek su veći 

dio površina radno nedostupne s obzirom na to da proces razminiranja 

teče vrlo sporo. Osim toga tijekom okupacije nije se 

moglo raditi na više od polovice šumskih površina kojima gospodari 

ova Uprava, pa su stoga potražili posao u drugim upravama. 

Tako je i Uprava šuma Senj, ponudila dio godišnjeg plana 

sječa na izradu Osječanima. 

Ove godine na području Šumarije Novi Vinodolski, radili su 

pretežito zaposlenici Šumarije Đakovo, a početkom jeseni i dio 

posla od ukupno 6.068 metara kubnih koliko su izradili ove 

godine Đakovčani, otpada i na djelatnike Šumarije Valpovo. 

Radilo se u smjenama po dva tjedna sa boravkom na Brezama, 

iznad Novog Vinodolskog, gotovo cijelo ljeto i dio jeseni. 

Prilikom našeg boravka, zatekli smo ovu grupu djelatnika i 

tom prilikom smo načinili i ovu malu fotoreportažu s radilišta. 

Tekst i snimci: 

Antun Zl. Lončarić 

u pomoć JPrim 

Poslije obaranja stabla, jelu treba odmah otkorati. Za Iliju Zivkovića 

to je bio problem samo jedan dan, a već sljedećih je to brzo i s 

rutinom radio 

Oboriti ovat 

tome usmj 

između dva 

veće od met 

majstorluk. .' 

danjem na nj 

učinili prav 

Pap. Šteta št 

dužinu te jeli 

obidemo : 

Snažni Franjo Mikić tražio je što deblju jelu kako hi nam potvrdio 

svoju snalažljivost i spretnost u obaranju i ovdje na ovom teškom 

terenu, kako to radi i u Slavoniji 

Iviiajurić bio je u prvoj grupi sjekača koji su krenuli u 

Novi i vrlo brzo se prilagodio teškom i strmom kamenitom 

terenu i izvještio u obaranju stogodišnjih jela 


V 

du« u Šumariji Novi Vinodolsl

ŠUMARIJA JASTREBARSKO/ UŠ KARLOVAC 

Problemi zemljišnih zajednica 

Najveći problem Šumarije su šume zemljišnih^zajednica 

koje pokrivaju gotovo 90 posto površine ove Šumarije 

uglavnom su svih godina obavljali uz pomoć 

prognanika smještenih u prognaničkom naselju 

u Gazi u Karlovcu. Tijekom ove godine zasadit 

će se i 15000 komada sadnica hrasta lužnjaka i 

3500 komada jasena. Sadni materijal nabavljaju 

u Šumarskom institutu Jastrebarsko. 

Zdravstveno stanje šuma 

dobro 

Zdravstveno stanje šuma na području 

Šumarije je dobro i redovito se prati. Broj 

sušaca je znatno smanjen u odnosu na 

prethodne godine. Prije nekoliko godina bilo je 

dosta sušaca hrasta lužnjaka i jasena i do 7000 

m^. Ove godine bilo je nešto sušaca, oko 1550 

m^ u gj. Jastrebarski lugovi. 

Poznati ribnjaci u kompleksu Crna Mlaka 

Na padinama Piešivice tridesetak kilometara 

jugozapadno od Zagreba, u lijepom 

vinorodnom jaskanskom kraju nalazi se 

gradić Jastrebarsko od nekih pet tisuća stanovnika. 

U centru mjesta nalazi se i zgrada 

šumarije Jastrebarsko, a u neposrednoj blizini 

Šumarije i Šumarski institut Jastrebarsko. 

Šumarija Jastrebarsko jedna je od četrnaest 

šumarija Uprave šuma Karlovac, a osnovana je 

daleke 1949. g. »Šumarija je radila na cijelom 

svom području i za vrijeme trajanja Domovinskog 

rata. Jedino područje ratnih djelovanja 

bilo je na području gj. »Jastrebarski lugovi« - 

govori ing. Petar Slavina upravitelj šumarije Jastrebarsko, 

inače pravi zaljubljenik u svoj rodni 

kraj._ 

Šumarija Jastrebarsko zauzima površinu od 

6317 ha državnih šuma i 4887 ha privatnih 

šuma. Najniža točka šumarijskih šuma nalazi se 

na nadmorskoj visini od 107 m gj. »Jastrebarski 

lugovi«, a najviša je kota na 879 metara u gj. 

»Plcšivica« - vrh Japetić. 

Zanimljive raznolikosti 

krajobraza 

u sastavu Šumarije su tri gospodarske jedinice 

- Jastrebarski lugovi, Jastrebarskc 

prigorskc šume i Plcšivica. U svakoj od tih 

gospodarskih jedinica prevladavaju razne vrste 

drveća. U gj. Jastrebarski lugovi prevladava 

hrast lužnjak, poljski jasen i joha. U gj. 

Jastrebarskc prigorske šume prevladava hrast 

kitnjak, te od crnogoričnih vrsta smreka, ariš i 

obični bor, koji su umjetno podignuti. U gj. 

Plcšivica prevladavaju šume bukve sa nešto 

javora i hrasta kitnjaka. 

Svojevrsni raritet ovoga područja, 

predstavlja Crna Mlaka, ornitološki rezervat. 

Znakovit je po očuvanosti prirode, a poseban 

ugođaj daju mu uz mir u prirodi i raznolike 

vrste ptica koje ga nastanjuju. U mnogobrojnim 

ribnjacima ima raznovrsnih vrsta 

riba, žaba, te zanimljivih vodenih biljaka..., pa 

je to ujedno i poznato izletište i tiirističkorckreacijski 

centar. 

Pozornost uzgojnim radovima 

šumarija Jastrebarsko ima za 1998. g., etat 

od 16.778 m' drvne mase. U osam mjeseci ove 

godine godišnji plan proizvodnje izvršen je sa 

75 posto. Poslovi na sječi i izradi izvršeni su vlastitim 

kapacitetima sa 77 posto, dok su vuča i 

otprema uglavnom izvršene uz pomoć trećih 

lica, govori inž. Petar Slavina. 

Radovi na uzgoju, tijekom 1998. g. odvijali 

su se planiranom dinamikom. U osam mjeseci 

ove godine, kroz jednostavnu biološku reprodukciju 

izvršeno je: pripremnih radova na 42 

ha, sadnje i sjetve na 16,84 ha, njega sastojina 

177,85 ha... 

U proširenoj biološkoj reprodukciji 

izvršeno je pošumljavanje i sadnja na 17,72 ha, 

rekonstrukcije na 22,52 ha... Uzgojne radove 

Ulaz u posebni ornitološki rezervat Crna 

Mlaka 

Petar Slavina dipl. ing. šum. upravitelj 

Šumarije Jastrebarsko 

Šumarija Jastrebarsko ima 39 zaposlenih, od 

čega tri šumarskih inženjera i 14 šumarskih tehničara. 

Problem zemljišnih 

zajednica 

I na kraju pisati o Šumariji Jastrebarsko, nije 

moguće, a da ne spomenemo i njen najveći problem 

sa kojim se susreće u svom radu, a to su 

zemljišne zajednice, koje pokrivaju i 90 posto 

površine ove Šumarije. U Jastrebarskom i 

njegovoj okolici su do nacionalizacije najveći 

dio šuma (u pravilu kvalitetnih) posjedovale 

zemljišne i njima slične zajednice, a dobile su ih 

najčešće darovnicama, od careva, kraljeva, grofova... 

Nakon nacionalizacije šume su oduzete 

od zajednica, a one su rasformirane.... No, 

unatoč tome problemi su ostali. »Mještani« i 

dalje svojataju šumu, pa je praktički na 

pojedinim površinama nemoguće obaviti sječu, 

jer mještani da bi je spriječili ponekad i 

dežuraju u šumi i ometaju radnike šumarije u 

obavljanju posla, i tako u nedogled... Problemi 

se ne rješavaju, za sada je ovo pitanje u 

jaskanskom kraju nalik osinjem gnijezdu, bolje 

je ne dirati ga, jer posljedice mogu biti 

dalekosežne... 

"^P' Vesna Pleše 


ZAŠTITA PRIRODE 

Pošumljavanje hrvatskih planina 

do 2000. g. 

Hrvatski planinarski savez i »Hrvatske šume« u akciji 

Hrvatski planinarski savez - Komisija za zaštitu prirode u suradnji 

sa planinarskim društvima Gorskog kotara uključit 

će se u regionalnu akciju pod nazivom »Zaštita šuma i 

održivi razvoj Gorskog kotara«. Ovom akcijom u planu je 

pošumljavanje tijekom ove jeseni terena u Gorskom kotaru sa 

3000 komada sadnica smreke. Glavni sponzor akcije je Švedska 

firma za proizvodnju papirne ambalaže »TETRA PAK« koja će 

osigurati 20.000 komada sadnica, a 10.000 komada sadnica Javno 

poduzeće »Hrvatske šume«. Akciju sadnje na terenu provest će 

Hrvatski planinarski savez i planinarska društva iz Rijeke i Gorskog 

kotara i Šumarsko društvo iz Delnica. Ova akcija provodi se 

kao dio Programa »Zaštite prirode i održivi razvoj planina« iz 

1996. g., a veliki poticaj dala joj je i manifestacija »Svibanjski dani 

mira Mrkopalj 98«. Pod motom Dani ekologije, športa, planinarstva 

i turizma održana je u Mrkopolju Ekološka tribina na temu 

»Zaštita šuma i održivi razvoj Gorskog kotara«. Razgovaralo se o 

mnogobrojnim temama, ali sve su uglavnom bile vezane za jedno, 

kako očuvati ovaj najšumovitiji kraj Lijepe naše od daljnjeg 

propadanja, kako u gospodarskom, demografskom tako i 

ekološkom smislu. Da je situacija krajnje ozbiljna govori i 

podatak, da na površini od 1960 km^ živi oko 33000 stanovnika, 

što je 5,4 puta manje u odnosu na prosjek u Hrvatskoj. 

Zabrinjava i to daje u Gorskom kotaru od 607 povijesnih naselja, 

njih 270 nestalo. 

Zato zaista treba napraviti sve, da se ovaj kraj Lijepe naše, 

zaštiti od propadanja pa je svaka akcija u tom smislu dobrodošla 

i za svaku pohvalu. I naredna akcija koju ćemo ovdje spomenuti 

vrijedna je pozornosti, jer joj je poticaj međunarodni. Od strane 

ministara za zaštitu okoliša zemalja članica EU, ove godine u 

Grazu, na Međunarodnoj vrtnoj izložbi, inicirana je akcija sadnje 

stabalaca diljem Europe. Ovom akcijom u Hrvatskoj, do 2000. g. 

pošumilo bi se područje Gorskog kotara i Like, i to Gorski kotar 

1998. g.. Velika i Mala Kapela 1999. g. i Velebit 2000. Akcija bi se 

vodila pod nazivom »Europske šume i pošumljavanje hrvatskih 

planina do 2000. g.«. 

^ 

^ y . Pleše 

Šumari pripremaju delničke i ravnogorske osnovce za kviz 

U 

cilju 

popularizacije i promidžbe šumarske struke Hrvatska 

televizija u suradnji sa pokretom prijatelja prirode 

»Lijepa naša« i »Hrvatskim šumama« p.o. Zagreb organizirat 

će ujesen ove godine održavanje kviz natjecanja pod nazivom 

»Baština čovječanstva«. Učešće u natjecanju imat će učenici 

osmih razreda osnovnih škola iz slijedećih mjesta i gradova: 

Benkovca, Bošnjaka, Delnica, Zagreba (Maksimir), Plitvičkih jezera, 

Senja i Županje. Ekipe mladih natjecatelja izabrane su u 

suradnji sa pokretom prijatelja prirode »Lijepa naša«, a radi se 

uglavnom o mladim ekolozima. Svaku ekipu predstavljat će po 

četiri natjecatelja. 

Znakovito je u svemu tome spomenuti i ulogu »Hrvatskih 

šuma« p.o. Zagreb koje će pružiti stručnu potporu mladim natjecateljima 

u pripremama za kviz. Svaka od ekipa ima svog 

stručnog mentora, uglavnom šumarskog inžinjera koji će pomoći 

mladim ekolozima da što bolje savladaju određena znanja potrebita 

za učešće na kvizu. 

Pripreme za kviz »Baština čovječanstva« započele su već 

tijekom ožujka, a sastoje se od upoznavanja mladih ekologa sa 

biljnim zajednicama (drvećem, grmljem, zeljastim biljkama, životinjama 

i klimom na određenom području). Pored toga slijedi 

upoznavanje sa značenjem šumarstva kao djelatnosti i sa zvanjem 

šumara, te upoznavanje oruđa koja šumari rabe u svom svakodnevnom 

radu. 

Pripreme natjecatelja iz Gorskog kotara, iz osnovnih škola 

»Ivan Goran Kovačić« Delnice i »Branimir Marković« Ravna gora 

pored teoretskih priprema, svoj praktički dio upoznavanja sa 

šumarstvom i biljnim zajednicama, upotpunile su i odlaskom na 

teren. Na području Nacionalnog parka Risnjak upoznali su se 

mladi ekolozi sa pretplaninskom šumom bukve sa ureznicom, a u 

šumariji Ravna gora sa priborom kojeg šumari koriste u svom 

radu. 

Ako bude vremena i mogućnosti planira se i odlazak u Primorje 

i upoznavanje sa biljnom zajednicom hrasta crnike i alepskog 

bora, te u Slavoniji upoznavanje sa biljnom zajednicom hrasta 

lužnjaka. 

Mentori delničkim i ravnogorskim osnovcima iz Uprave 

šuma Delnice su inž. Damir Delač i inž. Vilko Ivančić. Iz Nacionalnog 

parka »Risnjak« svoje učešće u pripremi natjecatelja za 

kviz ima inž. Miljenko Gašparac. 

Obzirom na to da i druge ekipe natjecatelja imaju vrlo stručne 

mentore, uz ovako kvalitetne pripreme vjerujemo da ćemo u 

jesen zaista imati zadovoljstvo na hrvatskoj televiziji pratiti vrlo 

interesantno natjecanje naših mladih ekologa iz cijele Hrvatske, 

čije će znanje zadiviti ne samo šumarsku već i svekolil^javnost. 

ilil^ V. P. 


UPRAVA ŠUMA DELNICE 

Opsežni radovi u rasadniku Kuželj 

I tijekom ljeta u rasadniku dclničke 

Uprave šuma radilo se nesmanjenim intenzitetom, 

iako se najveći i najopsežniji 

radovi očekuju sredinom jeseni kada će se 

započeti sa vađenjem sadnica za jesensko 

pošumljavanje. Tijekom ljeta trebalo je 

obaviti cijeli niz radova koji su značajni za 

rast i uzgoj biljaka. U cijelom ljetnom 

razdoblju radilo se na održavanju sjetvenih 

površina, pljevile su se biljke i tretirale 

odgovarajućim sredstvima protiv gljivičnih 

oboljenja i korova. »Pljevljenje je i najteži 

dio poslova, jer se uglavnom obavlja ručno, 

pa treba dosta snage i napora da se kvalitetno 

obavi« - govori voditeljica rasadnika 

inž. Katica Krstanović-Alić. 

Krajem kolovoza i početkom rujna 

obavljeno je i vađenje klijanaca za jesensko 

pikiranje. 

U posljednje tri godine napravljeno je 

mnogo na rekonstrukciji i modernizaciji 

rasadnika u Kuželju. U narednom razdoblju 

planira se dovršenje odvodnje bujičnih 

tokova, uređenje glavne i prilaznih 

prometnica rasadniku, a kao prioritet treba 

riješiti sistem zalijevanja biljaka. 

Početkom rujna u jakom nevremenu 

koje je zahvatilo Kupsku dolinu nije ostao 

pošteđen ni rasadnik. Došlo je do urušavanja 

glavne prometnice i cesta unutar 

Budućnost ovog rasadnika đelničke 

Uprave šuma, je prije svega u povećanju 

postojeće proizvodnje sa sadašnjih 500.000 

sadnica na milijun komada godišnje. 

Razmišljaju i o tome da počnu proizvoditi 

i hortikulturne vrste za tržište i to u ma- 

Dvogodišnji crni hor u kontejnerima 

rasadnika. Štete su odmah otklonjene zalaganjem 

svih zaposlenih, a srećom na sad- 

njim količinama. »Cilj nam je 

nom materijalu nije bilo šteta. 

Jesensko pošumljavanje u punom zamahu 

Na području Uprave šuma Delnice u 

rasadniku Kuželj, jesenska kampanja vađenja 

sadnica započela je krajem rujna, a 

potrajala je sve do sredine listopada. 

Za to vrijeme izvađeno je ukupno 

228.000 komada sadnica i to: smreke obične 

124.000, crnog bora u kontejnerima 

54.000, hrasta medunca u kontejnerima 

15.000, crne johe 5.000, a za potrebe privatnih 

šuma 30.000 komada sadnica. 

Sadnice su korištene u šumsko uzgojnim 

radovima na terenima šumarija 

đelničke Uprave šuma. Tako je u jednostavnoj 

biološkoj reprodukciji obavljeno: 

pošumljavanje na 25 ha, te popunjavanje 

na 12,5 ha. 


obavljeni su radovi na sanaciji 4 ha, pošumljavanje 

neobraslog šumskog zemljišta 

4 ha, konverzija-rekonstrukcija 15,5 ha i 

popunjavanje 2 ha. 

Sadnice u kontejnerima, hrast medunac 

i crni bor korišteni su uglavnom za 

pošumljavanje krša, a oko 11000 komada 

sadnica crnog bora koristilo se za radove 

sanacije na područja šumarije Klana. 

Sakupljanje sjemena u jesen 

Ove jeseni šumarima valja misliti i na 

sljedeću godinu, treba sakupiti sjeme, od 

kojeg će se dobiti kvalitetni klijanci. 

stvaranje 

matičnjaka za vegetativno razmnožavanje 

biljaka, pa ako bi nam proizvodnja krenula 

moglo bi se razmišljati i o većoj proizvodnji« 

govori ing. Krstanović-Alić. 

A da u ostvarenje njihovih planova ne 

treba sumnjati, garancija je dosadašnji rad, 

stručnost i dobra suradnja sa svima u »Hrvatskim 

šumama« od šumarija pa sve do 

Direkcije. 

V. Pleše 

Jednogodišnji klijanci smreke pod jeiiilom u Dtinemmanoi'im gredicama 

Tijekom posljednjih nekoliko godina 

posebna pozornost pridaje se sakupljanju 

sjemena iz vlastitih prirodnih sjemenskih 

sastojina. Urod sjemena prati se kontinuirano, 

od proljetne cvatnje pa sve do jesenskog 

ubiranja, a na taj način prati se i zdravstveno 

stanje i kakvoća sjemena. 

Ove jeseni u dvije priznate sjemenske 

sastojine Uprave šuma Delnice sakupljeno 

je 11000 kg jele obične. Trušenje sakupljenih 

češera obavit će se u zajedničkoj 

trušnici »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb pri 

Šumarskom institutu Jastrebarsko. 

Do sjetve u proljeće sljedeće godine 

sjeme će biti pohranjeno u hladnjačama 

Šumarskog instituta u Jastrebarskom. 

Na terenima đelničke Uprave šuma 

prikuplja se uglavnom sjeme jele, smreke, 

bukve, zelene duglazije, američkog borovca, 

običnog i crnog bora... V. Pleše 


Planovi se izvršavaju u potpunosti 

u prvih osam mjeseci ove godine godišnji 

plan na sječi i izradi u delničkoj 

Upravi šuma izvršen jc sa 77 posto. 

Posječeno je 170.000 m' crnogoricc čime 

je godišnji plan izvršen sa 91 posto i bjclogorice 

102.000 m^, odnosno godišnji plan 

izvršenje sa 62 posto. Vuča i iznos izvršeni 

su sa 78 posto, a otprema sa 78 posto. 

Zalihe su u porastu, pa su tako u odnosu 

na isto razdoblje prošle godine veće za 

28.349 m\ 

U istom razdoblju, u privatnim šumama 

zaprimljeno je 478 zahtjeva za sječu, od 

čega je riješeno 434 ili 91 posto. 

U osam mjeseci ove godine prodano je 

247.799 m^ drvnih sortimenata i postignuta 

prosječna cijena od 320,52 kn/m', 

Po šumarijama delničke Uprave šuma 

bilježi se i 27 povreda na radu, što je za 

dvije ozljede ili 7 posto manje nego li u 

istom razdoblju prošle godine. 

Zahvaljujući lijepom vremenu i uzgojni 

radovi odvijali su se sukladno planiranoj 

dinamici. Tako se u jednostavnoj biološkoj 

reprodukciji izvršilo: pripremnih radova 

na obnovi sastojina na 32,77 ha, sjetva i 

sadnja na 44 ha, rad na njezi sastojina na 

1165 ha, čuvanje šuma 6892 dana... 


ŠUMARSKO DRUŠTVO DELNICE 

Svekolike aktivnosti prema programu 

šumarsko društvo Delnice nastavit će 

sa svojim svekolikim aktivnostima i 

tijekom jeseni, a što je već i određeno njihovim 

Programom rada donijetim krajem 

1997. g. 

Pored održavanja prigodnih stručnih 

tribina, bit će ujesen organizirano jesensko 

pošumljavanje na terenima delničke Uprave 

šuma. Zasadit će se 30.000 komada sadnica, 

a glavni sponzor ove akcije bit će Švedska 

firma »TETRA PAK« u suradnji sa 

Hrvatskim planinarskim savezom. 

Tijekom listopada u posjet Šumarskom 

društvu Delnice doći će šumarska 

društva iz Ajdovščine u Sloveniji i Slavonske 

Požege. Ovakva suradnja sa šumarskim 

udrugama kako iz zemlje tako i iz inozemstva 

postala su tradicionalna, a tim više 

znakovita jer se uz međusobno druženje 

šumara, promiče ne samo šumarstvo i 

struka već i kraj ili zemlja u koju gosti dolaze. 

Kroz ovakva druženja granice nema, 

svi su samo šumari, jednostavno ljudi koji 

se žele družiti, te svoja vlastita znanja i 

U posjeti slovenski i austrijski šumari 

Početkom listopada u posjet Šumarskom 

društvu Delnice došli su šumari iz 

Slovenije i Austrije. Domaćini, Šumarsko 

društvo Delnice, goste iz Slovenije i Austrije 

dočekali su na području Uprave 

šuma Delnice, te im priredili bogat i sadržajan 

program. 

Gosti iz Slovenije (Šumarsko društvo 

Ajdovščina), njih 46, tijekom svoga boravka 

u Gorskom kotaru, posjetili su Parkšumu 

Golubinjak Lokve, te Nacionalni 

park Risnjak. Sa ljepotama Parka upoznali 

su se gledajući i prigodni film. Na 

području šumarije Gerovo u g. j. »Lividraga« 

upoznali su se sa prebornim načinom 

gospodarenja u Gorskom kotaru. Poslije 

izvršena je: sadnja-konverzija na 22 ha, rad 

na suzbijanju požara na 5,80 ha, sadnja-podizanjc 

na 5,5, ha. 

Tijekom 1998. g. na području Uprave 

šuma Delnice zabilježeno je i osam 

šumskih požara i to svi na području šumarije 

Rijeka. Pet požara jc evidentirano u 

mjesecu ožujku i tri u kolovozu. Ukupna 

veličina opožarenih površina je 11 ha. Ovo 

nas još jače obvezuje da djelujemo na 

vrijeme i preventivno u suzbijanju požara, 

organiziranjem prije svega motrilačkih 

službi na terenu i to prije svega, u vrijeme 

najvećeg rizika za njegovo izbijanje na 

području ove Uprave šuma, u proljeće i 

jesen. V. P. 

iskustva u radu prenijeti svojim kolegama 

širom Europe. Njegujući to i takva razmišljanja 

delničko Šumarsko društvo krajem 

rujna bilo je na trodnevnoj stručnoj 

ekskurziji u Njemačkoj. 

Od ostalih aktivnosti posebno treba 

istaknuti nakanu Šumarskog društva Delnice, 

da u suradnji sa Upravom šuma Delnice 

priprema izdati jednu manju publikaciju 

o Gorskom kotaru i Upravi šuma Delnice. 

Kao što smo već ranije napominjali 

broj članova Šumarskog društva Delnice, 

raste, sada ih je oko dvjesta, a vjerujemo da 

će ih biti i više, a što je i potvrda dobrog i 

zaista kvalitetnog rada ove udruge. 

toga u Zalesini u objektu Šumarskog 

fakulteta upriličena im jc svečana večera uz 

nastup kulturno-umjetničkog društva iz 

Delnica. 

Nakon Gorskog kotara, slovenski šumari 

otputovali su prema području uprava 

šuma Gospić i Split. 

Šumari iz Austrije za svoga kratkog 

boravka u Gorskom kotaru, posjetili su 

Nacionalni park Risnjak, a na području 

šumarije Fužine upoznali su se sa problemima 

sušenja šuma, posebice jele, te prebornim 

načinom gospodarenja u goranskim 

šumama. Delnički šumari priredili su 

im svečani doček i ručak u Park-šumi Golubinjak, 

a nakon toga šumari iz Austrije 

krenuli su prema Upravi šuma Senj. 

V. P. 

DELNIČKA EKOLOŠKA UDRUGA »HLOJA« U AKCUI 

Prvoškolac i sadnica 

Već desetak godina, svake jeseni 

ekološka udruga »Hloja« iz Delnica organizira 

akciju pod nazivom »Prvoškolac i sadnica«. 

U ovoj akciji svaki prvoškolac na 

području bivše općine Delnice dobije na 

poklon po jednu sadnicu smreke ili nekog 

ukrasnog grma ili drveta, sa zadaćom da jc 

sam zasadi gdje to želi, u okolišu svoga 

doma ili škole. Uz sadnicu obvezno dobije 

i naputak o načinima sadnje te pismo poglavice 

Seattlea velikom bijelom poglavici 

u Washington iz 1984. g. U ovogodišnjoj 

akciji sadnice ukrasnog grmlja i drveća bit 

će podijeljene prvoškolcima na području 

bivše općine Delnice i djeci Osnovne škole 

Klana. Bit će podijeljeno ukupno oko 180 

sadnica. Sponzor akcije su i ove godine 

»Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Uprava 

šuma Delnice, a sadnice su nabavljene u 

Šumarskom institutu Jastrebarsko. Ove 

godine u akciju će biti uključeni i mališani 

iz Dječjeg vrtića »Hlojkica« iz Delnica. 

Znakovite aktivnosti Udruge 

Zadataka pred »Hlojom« je mnogo, a 

prioritetni zadaci i nadalje su: razvijanje, 

unapređenje i popularizacija ekološke 

svijesti kod ljudi. Članovi mogu biti znanstveni, 

stručni i javni djelatnici iz raznih 

područja djelovanja, kao i građani i mladež 

koji svojim radom mogu pridonijeti ostvarivanju 

ciljeva i zadataka na području 

zaštite čovjeka i njegovog okoliša. U tom 

smislu znakovito je i održavanje ekoloških 

tribina na kojima se široj javnosti prezentiraju 

podaci vezani uz mnogobrojne 

ekološke teme. Uskoro će se na jednoj od 

tih tribina progovoriti o kakvoći vode i 

vodoopskrbi na području Gorskog kotara. 

Na tribinu će biti pozvani i stručni ljudi iz 

Zavoda za zaštitu zdravlja Rijeka i hrvatskih 

voda. 

Osim ove problematike na prigodnim 

tribinama govorit če se i o sušenju šuma u 

Gorskom kotaru, pitanju odlaganja otpada 

i si. 

Nadajmo se da ove tribine neće kao i 

sve do sada proći nezapaženo, i da će se 

konačno prijeći sa riječi na djela... a to 

znači poraditi na tome da se prestane sa 

svekolikim devastiranjem Gorskog kotara, 

kako u ekološkom tako i u gospodarskom i 

demografskom smislu... Svatko od nas 

može dati u tom smislu svoj doprinos, a 

kako ga daje »Hloja« već smo gore 

spomenuli... Zato ne čekajmo, uključimo 

se svi u akciju zaštite ovog prekrasnog kraja 

Lijepe naše, udahnimo mu život danas, jer 

sutra bit će prekasno... 

V. Pleše 


DELNIČKI UREBIVACI TIJEKOM LJETA 

Na terenima Uprave šuma Gospić 

Do kraja godine delnički uređivači 

trebali bi izvršiti sve terenske i kancelarijske 

radove sukladno godišnjem planu, 

ističe rukovoditelj Odjela mr. Boris Pleše 

dipl. ing. šum. 

Uz redovite poslove u Upravi šuma 

Delnice, ove godine tijekom ljeta, delnički 

uređivači radili su i na terenima Uprave 

šuma Gospić. Za potrebe ove Uprave 

šuma bit će izrađene tri redovne revizije 

državnih šuma i to: gj. »Lisina-Vršak« 

šumarije Korenica, površine 904 ha, g.j. 

»Smolčić uvala« šumarija Otočac 3039 ha i 

gj. »Križići-Kalčićev vrh« - Obijaj 937 ha. 

Redovne revizije za gj. »Lisina-Vršak« i gj. 

»Smolčić uvala« bit će dovršeni do kraja 

godine, a gj. »Križići-Kalčićev vrh« do 

kraja lipnja slijedeće godine. 

Tijekom iduće godine, prema planu, 

delnički uređivači trebali bi napraviti terenskih 

i kancelarijskih radova na oko 

20643 ha državnih i 2461 ha privatnih 

šuma. 

V. P. 

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR 

Kako poboljšati 

organizaciju 

u posljednjem kvartalu ove godine 

bjelovarska uprava mora prema planu 

posjeći i izraditi 137 000 kubika drvnih 

sortimenata, od čega 88 000 u vlastitoj 

režiji. Radnici bi taj plan mogli i ostvariti, 

mišljenje je struke, ako vremenski uvjeti 

ne budu ekstremno nepovoljni. No teško 

je garantirati izvršenje u samoizradi ili ono 

što bi trebali napraviti poduzetnici. 

- Nitko ne može garantirati zainteresiranost 

seljaka za ogrjevom, a i samo pitanje 

ogrjeva je kompleksno i mora se 

rješavati na višoj razini, misli šef proizvodnje 

u bjelovarskoj upravi ing. Zcljko 

Vusič. Izrada ogrjeva i prodaja po datim 

cijenama je neisplativa, drvne industrije ne 

traže prostorno drvo i zbog toga što su se 

okrenule nekim novim jeftinijim tržištima. 

Situacija je još neizvjesnija kod 

privlačenja drvnih sortimenata gdje se do 

kraja godine planira izvršenje od 77.000 

kubika. Mogućnost i vjerojatnost realizacije 

plana ovisi najprije o ispravnosti mehanizacije. 

A ona je u prosjeku (pre)stara, 

svakodnevno se kvari i popravci su zbog 

kompliciranog sistema nabave rezervnih 

dijelova otežani i dugotrajni. Sve to opet 

zadire u više sfere - u organizaciju poslovanja. 

U nabavi je na primjer skoro sve 

centralizirano pa se »do nedavno i WC papir 

nabavljao samo na jednom mjestu i 

razvozio po upravama!« 

Potrebna je decentralizacija nekih 

osnovnih stvari radi efikasnosti poslovanja. 

Ako jedan traktor stoji par dana zbogjcdne 

zračnicc koja košta 80 kuna, ili ako ja kao 

upravitelj šumarije ne mogu samostalno 

intervenirati oko popravka motorne pile, 

onda je tu bitka izgubljena, izrazio je 

zajedničko mišljenje upravitelja na 

stručnom kolegiju bjelovarske uprave, 

upravitelj bjelovarske šumarije ing. Milan 

Presečan. 

Iznijeti podaci o broju traktora koji 

rade (99) i onih koji su neispravni i stoje 

što zbog većih ili manjih kvarova (27) 

potkrijepljuju činjenicu da je to za neki 

učinkovitiji posao previše i da se tu mora 

reagirati brže. (m) 

LJETNI RADOVI 

Njega sastojina na preko 3000 ha 

u šumarm Garešnica u inše je odjela na njegi radilo prosječno 50 sezonaca dnevno 

Unatoč problemima s pronalaženjem 

dovoljnog broja sezonskih radnika, njihovim 

plaćanjem te prijevozom, u bjelovarskoj 

su upravi ovog ljeta obavljeni veliki 

ugojni zahvati, poglavito u njegi sastojina. 

Tako je njegom pod zastorom, dakle u starim 

sastojinama obuhvaćeno 810 ha dokje 

njega pomlatka i mladika napravljena na 

blizu 2.500 ha. Radilo se i na čišćenju, no 

glavnina posla ostavljena je za posljednji 

kvartal, te na zaštiti šuma. 

Obišli smo nekoliko šumarija koje su 

uspjele osigurati dovoljno sezonaca i radove 

obaviti i prije kraja kolovoza. 

U šumariji V. Pisanica njega pod zastorom 

obavljena je na 198 ha, a njega 

pomlatka i mladika na 152 ha. U rcviru u 

Pisaničkoj Bilogori koji vodi ing. Renata 

Vuk, u uređajnom razredu bukve unesen 

je 1993. godine žir, 1000 kg/ha. Pomladak 

je iznimno kvalitetan, jednako kao i onaj 

bukov. No i sve vrste korova ovdje su vrlo 

dobro »uspjele« tako da se radnici jedva 

vide iz visoke trave. Njega je obavljena u 

više navrata. 

Nije bilo problema s osiguranjem radne 

snage, kaže revirnica Vuk. Radnici su 

uglavnom iz obližnjeg podravskog sela 

Grabrovnice navikli na rad u šumi tako da 

s kvalitetom obavljenog posla možemo biti 

zadovoljni. Prosječno je dnevno ovdje radilo 

20 sezonaca. Problem su jedino isplate 

nadnica koje kasne, a nema ni dovoljno 

kombija za prijevoz radnika. 

U garešničkoj šumariji u jednostavnoj 

biološkoj reprodukciji planirana je i obavljena 

njega pod zastorom na 93 ha, njega 

pomlatka s čepovanjem na 175 ha te njega 

mladika na 162 ha. S radovima se počelo u 

svibnju i dnevno je u prosjeku radilo 50-ak 

sezonaca. Ako se ovome doda još i njega 35 

ha smreke u okviru proširene reprodukcije, 

vidljivo je da su Garešničani »zagrizli« 

povelik ljetni zalogaj. No nisu sve 

poslove obavljali sezonci - njegu mladika 

napravili su stalni radnici šumarije, baš kao 

i čišćenje guštika koje je na 58 ha bilo 

dovršeno još polovicom srpnja. Šumarija 

Garešnica osim toga je jedna od rijetkih 

koja nema problema s prijevozom i tako 

velikog broja radnika. Imaju mali autobus 

još ranije nabavljen koji se eto, sada pokazuje 

kao dalekovidna investicija. Dakako, 

kaže revirnik Mladen Gredil s kojim smo 

obišli teren, radnika po ugovoru bilo bi i 

više kad bi se redovitije plaćalo, (m) 

30 / Časopis Hrvatske sume

NOVE PROMETNICE/ ŠUMARIJA PAKRAC 

Otvaranje zapadnog Papuka 

u šumariji Pakrac ovoga ljeta izgrađeno 

je i predano na upotrebu dva kilometra 

gornjeg i donjeg stroja šumske prometnice 

Pakračka gora - Zapadni Papuk. Mnogo 

više od te činjenice za ovu u ratu stradalu 

šumariju znači daje s ovim novim kilometrima 

ceste i obnavljanjem 10-ak kilometara 

već postojeće prometnice stvorena 

kružna prometnica dužine 15-ak kilometara 

kojom je otvoren dio šumskog kompleksa 

Zapadnog Papuka. Tu je velika 

površina četinjača kojoj se sada može prići 

i te kulture njegovati i zaštititi. 

- To je i jedini veliki kompleks u 

kome pakračka šumarija može raditi, reći 

će upravitelj Šumarije Pakrac ing. Edo 

Kukec. Zbog miniranosti terena ostala su 

područja nesigurna, a s razminiranjem ide 

dosta sporo. No čak ni ovdje nije sto posto 

sigurno, veli Kukec, nedavno smo vršeći 

doznaku naišli na dva stara bunkera. 

Ova kružna prometnica veže se sada 

Prometima koja otvara Zapadni Papuk - pteiiziniaiije prometnice 

na jednu drugu, ranije izgrađenu, prema 

Petrovom potoku i dalje prema Bučju. 

Na taj način otvara se trećina površine 

gospodarske jedinice Pakračka gora-Zapadni 

Papuk veličine 5.300 ha. Novu šumsku 

cestu izgradilo je u vrlo teškim uvjetima 

i kratkom vremenu poduzeće Prijevoz, 

mehanizacija i građevinarstvo, d.o.o. Bjelovar 

čak i prije isteka roka od mjesec dana. 

Vrijednost radova iznosila je 351.000 kuna 

a sredstva su osigurana planom investicija 

za 1998. godinu, (tn) 

IZVANREDNA REVIZIJA GARJEVICE I... 

Obilazak terena u Garjevici 

Državna komisija Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva u sastavu prof. dr. 

Radovan Križance, predsjednik, ing. 

Krešimir Turk i ing. Zvonko Zemčak, članovi, 

preuzela je i predložila Ministarstvu 

da izda suglasnost za usvajanje izvanredne 

revizije osnove gospodarenja gospodarske 

jedinice Garjevica u bjelovarskoj upravi. 

mim^ 

Riječ je o jednoj od većih jedinica koja se 

prostire na 10.533 ha i na tri šumarije. 

Šumarija Čazma gospodari s najvećim 

dijelom jedinice, 4.250 ha, šumarija Ivanska 

s 2.421 ha te Garešnica s 3.862 ha. 

Izvanredna revizija osnove za Garjevicu, 

koja inače vrijedi do kraja 1999. godine, 

morala se napraviti zbog velikih promjena 

nastalih kao posljedica velikih snijegoloma 

i ledoloma zimi 1995/6. i 1996/7. godine. 

Tada je došlo do velikih izvala i lomova 

stabala pa je samo u garešničkoj šumariji 

nastala šteta od 47.000 kubika bruto mase 

stoje i te kako utjecalo na etat. U tri dana 

komisija je u sve tri šumarije obišla odjele 

u kojima je šuma najviše oštećena, (m) 


Izvanredna revizija g. j. Bastajske šume 

5s5r 

I- 

Pomladak u gospodarskoj jedinici Bastajske šume - Krivaja klisa, na krajnjim istočnim 

obroncima Bilogore 

Izvršena je izvanredna revizija gospodarske 

jedinice Bastajske šume - 

Krivaja klisa u šumariji Đulovac. Stritčna 

komisija Ministarstva poljoprivrede i 

šumarstva u sastavu prof. dr. Radovan 

Križance (predsjednik), ing. Krešimir 

Turk, ing. Zvonko Zcmčak i ing. Milan 

Butković prihvatila je nakon obilaska 

terena i pregledane dokumentacije 

predložene izmjene u planu gospodarenja 

ovom jedinicom. Do izvanredne 

revizije došlo je zbog velikih šteta nastalih 

snijegolomima i ledolomima u dvije 

poslovne godine, 1996. i 1997. godine 

kada su nastale štete od blizu dva redovna 

godišnja etata šumarije Đulovac. Radi se 

uglavnom o sastojinama bukve s nešto 

kitnjaka i graba te četinjača, (m) 

UPRAVA SUMA POŽEGA 

SASTOJINE HRASTA SLADUNA NA PODRUČJU POZESTINE 

Veća pozornost istraživanju 

Na području Požeške kotline 

sastojine hrasta sladuna zauzimaju 

površinu blizu 500 ha, a riječ je o 

gotovo čistim i kvalitetnim šumama 

starosti između sto i dvjesto godina 

Hrast sladun (Qucrcus conferta) po 

svome rasprostranjenju (arealu) pripada 

balkanskom flornom elementu, a dosiže 

visinu više od 1000 m nad morem. Višemanje 

je kserotermna vrsta prijelaznog 

područja, između istočnog Mediterana i 

jugozapadnih stepa, a treba istaknuti da je 

kserotermniji od kitnjaka i cera, a mezofilniji 

od hrasta medunca. Poznato je iz 

šumarske prakse daje prirodno generativno 

pomlađivanje šuma sladuna u nas vrlo 

slaba, a stabla nastala iz sjemena zaostaju u 

prirastu za lužnjakovim i kitnjakovim. Stabla 

sjemenskog porijekla postižu fizičku 

zrelost oko 60. godine, a ona nastala iz 

panja već oko 25. godine starosti. Valja naglasiti 

da je sladunov podmladak osjetljiv 

na niske temperature zraka. Zbog vrlo 

vrijedne drvne mase sladun se, za razliku 

od cera, umjetno uzgaja i u čistim sastojinama, 

a u mješovitim sastojinama sa cerom, 

zbog neotpornosti cera na zimotrenost 

i snjegolomc, biološki je jači. No antropogeni 

i drugi činitelji u prošlosti učinili 

su svoje pa je zbog vrednijeg sladuna i 

njegovog većeg iskorištavanja u mješovitim 

sastojinama nerijetko omjer smjese 90;10 u 

korist cera. Stoga je na šumarima da pri 

obnovi ovog tipa šume osobito usmjere 

pozornost na davanje prednosti sladunu i 

••j.*-•.•!*! 

Sastojina hrasta sladuna u blizini kutjevačkog rasadnika »Hajderovac« 

Snimio: I. TOMIĆ 

povećanje njegovog udjela. Povoljnije obnavljanje 

sladuna može se postići tako da 

se tijekom pripremnog sijeka u oplodnoj 

sječi uklanjaju pretežito cerova stabla. 

Zajednica hrasta lužnjaka i običnoga 

graba s cerom u Hrvatskoj je posebice rasprostranjena 

u Slavoniji, a dolazi na 

vukovarskom i đakovačkom ravnjaku, 

prodirući do prostora panonskih gora kao 

što su Papuk, Fruška gora, Dilj i dr. Prema 

jugoistoku navedena zajednica prelazi u 

klimatogenu šumu hrasta sladuna i cera 

(Quercetum frainetto - cerris Rudski 

1949.). 

Na području Uprave šuma Požega sastojine 

hrasta sladuna nisu bile dosad detaljnije 

proučene i izdvojene, premda se 

ova vrsta hrasta u tom dijelu Hrvatske 

spominje već gotovo dvije stotine godina. 

Tijekom revizije uređajnih elaborata za 

gospodarske jedinice »južna Krndija 

kutjevačka« i »Južna Krndija čaglinska« 

posebice su izdvojene sladunove sastojine, 

koje nastavaju prostor od šumskohortikulturnog 

rasadnika »Hajderovac« 

na kutjevačkom području, do sela 

Duboka na području čaglinske općine. 

Ove sastojine pripadaju prema 

florističkom sastavu spomenutoj 

zajednici hrasta sladuna i cera, i to njenoj 


mczofilnijoj varijanti, subas. carpinetosum 

betuli. Pripadnost zajednici odredio je profesor 

zagrebačkog Šumarskog fakulteta Ivo 

Trinajstič u suradnji s dr. Josipom 

Franjičem, prilikom obilaska ovih sastojina 

prije dvije godine. Istraživanje je 

provedeno na osnovi desetak fitocenoloških 

snimaka, no ostalo je otvoreno pitanje 

je li sladun na ovom području Hrvatske 

autohtonog ili antropogenog porijekla. 

Promotri li se zonalnost navedenih sastojina, 

može se zaključiti da dolaze i izravno se 

nadovezuju na pojas lužnjakovih šuma u 

zoni šuma hrasta kitnjaka, a granica medu 

tim zajednicama je difuzna i teško se određuje. 

S većom strmošću terena sladun se 

sve više miješa s kitnjakom. 

Analizirajući pridolazak sladuna na 

području Požeške kotline, može se konstatirati 

da u navedenim gospodarskim jedinicama 

čini gotovo čiste sastojine (udio 

86%), s manjom primjesom cera, bukve i 

graba, a pretežito su to stare sastojine 

između 100 i 200 godina. Potrebno je naglasiti 

daje riječ o sastojinama dobre kvalitete, 

koje se dobro pomlađuju a zauzimaju 

površinu 497 ha. Prema riječima 

mr. Zeljka Najvirta, rukovoditelja 

požeškog Odjela za uređivanje šuma, 

površina sladunovih sastojina je u 

stvarnosti i veća, budući da se zbog teško 

odredive granice nisu odvajale posebno 

sastojine hrasta sladuna i kitnjaka, već se 

na razini odsjeka izdvajala vrsta koja 

prevladava. 

I. Tomić 

U POŽEGI OBILJEŽEN DAN ZAHVALNOSTI 

Gorski javor kao stablo nade 

u povodu Dana zahvalnosti (Dani 

kruha), koji se obilježavaju u listopadu 

diljem Hrvatske, u Požegi je održana 

županijska svečanost pod nazivom »Dani 

zahvalnosti za plodove zemlje«. Osma 

po redu, ovogodišnja manifestacija 

obilježena je svečanom svetom misom u 

požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske, a 

poslije toga posađeno je »stablo nade« - 

sadnica gorskog javora (Acer pseudoplatanus). 

Sadnju su potaknuli Pokret 

prijatelja prirode »Lijepa naša«. 

Franjevački institut za kulturu mira i 

Hrvatski katolički radio. Uz okupljene 

učenike, učitelje i profesore te predstavnike 

svih osnovnih i srednjih škola 

Požcško-slavonske županije bili su i predstavnici 

požeške Uprave šuma, mr 

Juraj Zelić i mr Ivica Samarđić. 

Osobitost svečanosti bila je sadnja 

»Stabla nade 2000«, a cilj projekta da se u 

prijelazu u novo tisućljeće kao znak 

nade, odanosti životu i odgovornosti za 

život na zemlji posadi barem onoliko 

stabala koliko ima stanovnika u 

Hrvatskoj. Požeški šumarski stručnjaci 

govorili su o projektu ozelenjivanja 

gradskih površina te razlogu odabira 

sadnice gorskoga javora. - Pored 

inicijatora u projektu sudjeluju kao pokrovitelji 

Hrvatska biskupska 

konferencija, Ministarstvo prosvjete i 

športa. Državna uprava za zaštitu 

kulturne i prirodne baštine. Javno 

poduzeće »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, 

Pokret prijatelja prirode »Lijepa naša«, 

»Požeško-slavonska županija, grad 

Požega, Hrvatsko dušebrižništvo i 

Hrvatski svjetski kongres - kazao je u 

prigodnom govoru mr Zelić. Naglasio je 

da je za »stablo nade 2000« izabran 

gorski javor, jer je to vrsta drveta koja od 

prirode živi u šumama Požeškoga gorja. 

To je danas jedna od najvitalnijih vrsta 

drveća, budući da ne umire pod 

utjecajem agresivnih vanjskih činitelja, 

ima svoju ljepotu u habitusu, obliku i 

boji kore, lista i cvijeta. Po svojem 

obliku ovo stablo simbolizira čovjeka. 

Sjetimo se, nastavio je mr Zelić, da su 

upravo prve dječje crtarije stablo i 

čovjek. Stablo simbolički označeno 

kružnicom i ravnom okomitom crtom 

predstavlja, s trećom vodoravnom 

crtom, simbol čovjeka, njegovu 

horizontalnu i vertikalnu os, njegov 

hod po zemlji i stremljenje prema 

nebesima. 

Prigodnim riječima, među 

ostalima, su se obratili i požeški 

gradonačelnik Branko Skorup te 

dožupan Željko Žilić kojemu je 

pripala čast zasaditi javorovo stabalce, a 

blagoslov je obavio župnik Josip 

Krpcljević. 

(I. TOMIĆ) 

Novi elaborat za »Južnu Krndiju kutjevačku« 

Potkraj rujna obavljen je komisijski 

pregled i odobrenje novog uredajnog 

elaborata za gospodarsku jedinicu »Južna 

Krndija kutjevačka«, koja pripada 

šumariji Kutjcvo, a u sastavu je požeške 

Uprave šuma. Ministarstvo poljoprivrede 

i šumarstva odredilo je komisiju 

koja je radila u sastavu: ing. Stjepan 

Vuk, predsjednik te članovi ing. Marijan 

Matić i ing. Mihajlo Tompak. Radu 

komisije ispred Odjela za uređivanje 

šuma Požega bili su prisutni mr Zeljko 

Najvirt, ing. Velibor Vujić i ing. Goran 

Urh, a šumariju Kutjevo zastupao je 

upravitelj ing. Zeljko Ognjenčić. 

Komisija je nakon trodnevnog uredskog 

i kancelarijskog rada zaključila da 

je navedena Osnova gospodarenja 

izrađena u skladu sa Zakonom o 

šumama. Pravilnikom o uređivanju 

šuma i šumskogospodarskom osnovom 

te predlaže Ministarstvu da izda 

suglasnost na predloženi elaborat, čija 

valjanost je od \. siječnja 1998. do 3L 

prosinca 2007. godine. Površina gospodarske 

jedinice je 6587 ha, a sadrži 142 

odjela i 665 odsjeka. Na ukupnoj 

površini nalazi se 28 ha zaštitnih šuma i 

2 ha šuma posebne namjene. Drvna 

zaliha iznosi L260.198 m', a godišnji 

tekući prirast 43.383 m^ ili 6,91 mVha. 

Sječivi etat u prvom polurazdoblju 

iznosi 171.296 m^,oA čega na glavni 

otpada 73.038 m-*, a na prethodni 98.258 

m3. 

U sklopu šumskouzgojnih radova 

na jednostavnoj biološkoj reprodukciji 

najviše poslova bit će na njezi 

podmlatka (331 ha), njezi pod 

zastorom stare sastojine (244 ha) te 

čišćenju kojika (223 ha). Proširena 

biološka reprodukcija radit će se na 

površini 67 ha. 

Otvorenost šuma u gospodarskoj 

jedinici »Južna Krndija kutjevačka« 

iznosi 15,21 km/1000 ha, a u narednih 

deset godina izgradit će se novih 3,38 

km šumskih prometnica te nasuti 

kamenom postojeći zemljoradi u 

dužini 13 km. Budući da je za 

područje Požeško-slavonske županije 

u tijeku izrada Prostornog plana, ovaj 

urcđajni elaborat za sada nije bilo 

moguće uskladiti s navedenim 

planom. 

(I. T.) 


I 

UPRAVA 

I 

SUMA NOVA GRADIŠKA 

Odobrena nova Osnova gospodarenja 

Početkom rujna komisijski je pregledana 

i odobrena revidirana Osnova gospodarenja 

za gospodarsku jedinicu »Međustrugovi«. 

Navedena gospodarska jedinica 

I 

pripada šumariji Stara Gradiška, a u sastavu 

je Uprave šuma Nova Gradiška. Komisiju 

je odredilo Ministarstvo poljoprivrede i 

šumarstva, a radila je u sastavu: ing. 

Stjepan Vuk, predsjednik te članovi ing. 

Danica Luc i ing. Borislav Ljubetić. Radu 

komisije ispred Javnog poduzeća »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb, Uprave šuma 

Nova Gradiška, bili su nazočni ing. Ivan 

Stanfar, rukovoditelj Odjela za uređivanje 

šuma, ing. Davorin Pečnjak, upravitelj 

šumarije Stara Gradiška i ing. Josip Gašpar, 

rukovoditelj Proizvodnog odjela. 

Nakon trodnevnog uredskog i terenskog 

rada stručna komisija je zaključila da je 

navedeni uredajni elaborat izrađen u skladu 

s odredbima Zakona o šumama, Pravilnikom 

o uređivanju šuma i šumskogospodarskom 

osnovom te predlaže Ministarstvu 

da izda suglasnost na predloženi elaborat. 

Nova Osnova gospodarenja važi za 

razdoblje od 1. siječnja 1997. do 31. prosinca 

2007. godine, a njena površina iznosi 

2400 ha. Ukupno ima 49 odjela s 230 

odsjeka, od čega su 157 s obraslom, 6 s 

neobraslom i 67 odsjeka s neplodnom 

površinom. Drvna zaliha je 774.269 m', a 

tečajni godišnji prirast iznosi 17.130 m' ili 

7,71 mVha. U narednom desetogodišnjem 

polurazdoblju ukupni etat je gotovo 

180.000 m', na površini 1789,45 ha, od 

čega na glavni prihod otpada 125.846 m"*, a 

na prethodni 52.298 m\ Sveukupni 

prosječni godišnji etat glavnog i prethodnog 

prihoda iznosi 17.914 m' ili 2,3 posto 

drvne zalihe, što je za 9.000 m^ više od 

prirasta. Razlog tome je što je u svim sastojinama 

glavnog prihoda započeta oplodna 

sjeća i sva preostala drvna masa mora se 

realizirati u prvom polurazdoblju. 

Unutar jednostavne biološke reprodukcije 

na šuinskouzgojnim radovima najviše 

posla u narednih deset godina bit će na 

njezi sastojina (622 ha), a pripremni radovi 

na obnovi sastojina radit će se na površini 

434 ha. Proširena biološka reprodukcija 

obavit će se na 203 ha. 

Otvorenost šuma ove gospodarske jediniceje 

8,2 km/1000 ha, a u sljedećem polurazdoblju 

predviđeno je izgraditi 5,85 km 

novih šumskih cesta, nakon čega bi otvorenost 

iznosila 9,33 km/1000 ha. 

I. Tomić 

U POVODU DANA ZAŠTITE OZONSKOG OMOTAČA, 16. RUJNA 

Ograničiti 

štetnih tvari 

Pretežit dio zraka kao smjese plinova čine dušik 

(78,09%) 1 kisik (20,94%), a u manjoj količini su 

tzv. inertni plinovi (neon, helij, kripton i ksenon) - 

0,83%, ugljikdioksida ima 0,03%, a neznatnu količinu 

čine metan, vodik i prirodni onečišćivači (dušični oksidi 

NO i NO.,, ugljikovi oksidi, ugljikovodici, oksigenati, 

spojevi sumpora i ozon. Posebice treba izdvojiti kao 

onečišćivač ozon, koji je zapravo troatomski kisik (O^). 

Riječ je o plinu koji nastaje kao spoj dušičnih oksida i 

ugljikovodika na sunčevoj svjetlosti. Sastavni je dio 

zagađenog zraka, a poznato je da se u atmosferi javlja 

kao tanki zaštitni omotač, čija je funkcija da nas štiti od 

ultraljubičastih sunčevih zraka. Treba, međutim, istaknuti 

daje ozon smrtonosan, ako se nalazi na površinskoj 

razini Zemlje. 

Motorna vozila, kao što su automobili, kamioni i autobusi, 

jedan su od glavnih izvora ozona, a postoji podatak 

da su prije 12 godina u S/VD motorna vozila ispustila 

u zrak nevjerojatnih šest i pol milijuna ugljikovodika i 

osam i pol milijuna tona dušičnih oksida. Različita komunalna, 

naftna i kemijska postrojenja znatno pridonose 

navedenoj zagađenosti, budući da ona čine oko polovicu 

emisije ugljikovodika i polovicu emisije ozonskih 

34 / Časopis Hrvatske šume 

proizvodnju 

Posljedica osiromašenja ozona 

u gornjim slojevima atmosfere je 

veća količina 

ultraljubičastog zračenja 

koje dospijeva na Zemlju, 

što kod ljudi uzrokuje 

pojedine bolesti 

Piše: Ivica Tomić 

oksida u SAD. Tako zagađen zrak oštećuje čovjekova 

pluća, a štetan je i za druge životne oblike. 

Uništena dvadesetina ozonskog omotača 

Kada je riječ o šumarstvu i poljoprivredi, evidentirano 

je daje ozonski zagađeni zrak krivac za veliko oštećenje 

borova u Kaliforniji i na istočnom dijelu SAD, a posljedica 

njegove prisutnosti je podbačaj usjeva u mnogim 

privredno razvijenim zemljama. Unatoč neprijepornoj 

činjenici da nas tanki sloj ozonskog omotača

štiti od opasnog ultraljubičastog zračenja, čovjek nesmotreno, 

katkada nesvjesno i bez brige za svoju i budućnost 

svojih potomaka, stalno uništava taj omotač. Naime, 

klorofluorokarboni (CFC), haloni i ostale kemikalije, 

kao produkti industrijske proizvodnje, izdižu se u stratosferu 

na visinu između 9 i 50 km i u tom prostoru se 

razlazu te pritom oslobađaju atome koji uništavaju ozon. 

Opasni plinovi klorofluorokarboni podižu se do 40 km 

visine, a sunčeve ultraljubičaste zrake ih razbijaju i 

oslobađaju kemijski element klor. Znanstveno je ustanovljeno 

da tek jedan jedini tako oslobođeni atom klora 

uništi oko sto tisuća molekula zraka, a tek mnogo godina 

kasnije spusti se na 

Zemljinu površinu. 

Ustanovljeno je da su 

klorofluorokarboni dosad 

uništili 3%, a prema 

tvrdnjama nekih znanstvenika 

i 5% svekolikog 

ozonskog omotača. 

Opasnost 

za zdravlje 

Posljedica osiromašenja 

ozona u gornjim 

slojevima atmosfere je 

veća količina ultraljubičastog 

zračenja koje 

dospijeva na Zemlju, što 

kod ljudi uzrokuje pojedine 

bolesti kao što su 

rak kože i mrena, uz slabljenje 

čovjekovog imunološkog 

sustava. Ne 

poduzme li čovjek odlučne 

korake protiv navedenog zla, atmosfera će sve više 

biti ispunjena ultraljubičastim zrakama, koje će bitno 

utjecati na pogoršanje ljudskog zdravlja te na poremećaj 

zdravstvenog stanja u biljnom i životinjskom svijetu. 

Budući da je zbog ogromnih prostranstava atmosfere 

čovjeku nemoguće poduzeti čišćenje zagađenog zraka, 

ostaje mu da nizom akcija radi na sprječavanju 

onečišćenja. U Hrvatskoj, kao i drugim državama, 

najveći izvori onečišćenja su industrija, nepotpuno sagorijevanje 

goriva u ložištima i ispušni plinovi vozila. 

Prijeti li našem planetu globalna promjena klime. 

Nacionalnim programom protiv 

onečišćenja 

U povodu Dana zaštite ozonskog omotača, 16. rujna, 

treba konstatirati da je Hrvatska jedna od 165 članica 

potpisnica Montrealskog protokola o tvarima koje 

oštećuju ozonski omotač. Sabor Republike Hrvatske 

potvrdio je dopune ovog protokola donesenih 1990. godine 

u Londonu i 1992. u Kopenhagenu, a za provedbu 

protokola u našoj zemlji zadužena je Državna uprava za 

zaštitu prirode i okoliša. Prije dvije godine izrađen je 

Nacionalni program za postupno ukidanje štetnih tvari 

koje oštećuju ozon. Na temelju programa MMF je odobrio 

tri projekta, kojih je cijena 312 tisuća dolara. Oni 

obuhvaćaju postupno ukidanje freona 11 pri proizvodnji 

fleksibilnih poliuretanskih pjena u Orioliku d.d. i ukidanje 

freona u Plivi d.d. (sve u suradnji s UNIDOM). 

Priprema se i demonstracijski projekt alternativnih 

načina uzgajanja presadnica duhana, bez upotrebe metilbromida. 

Treba istaknuti da bi se provedbom ovog 

projekta ukinula u Hrvatskoj godišnja potrošnja oko 30 

tona metil-bromida, odnosno potrošnja ove štetne tvari 

u nas bila bi potpuno obustavljena. Priprema se, 

također. Uredba o smanjenju 

potrošnje tvari 

koje oštećuju ozonski 

omotač. Uredbom će biti 

ograničena proizvodnja, 

potrošnja, uvoz i izvoz 

tih tvari te proizvoda koji 

oštećuju omotač, a zabranit 

će se ispuštanje štetnih 

tvari. Od iduće godine 

počinje u svijetu 

obveza smanjivanja potrošnje 

freona i halona, a 

ova zahtjevna zadaća bit 

će izvršena samo suradnjom 

više činitelja u 

pojedinim zemljama: vlade, 

industrije i udruga 

koje se bave zaštitom 

okoliša. 

Važnost 

šuma 

U onečišćenom zraku danas kruži oko 5000 različitih 

štetnih tvari, a čovjek, na žalost, za većinu ne zna na koji 

način djeluju. Ono što se zna je činjenica da neke njihove 

mješavine djeluju pojačano (sinergetički) i da padaju 

u obliku kiselih kiša, koje su jedan od uzročnika propadanja 

šuma. Sposobnost da zadržavaju štetne tvari iz 

zraka i procjeđuju oborinske vode daju šumama kao 

ekološkom prečistaču posebno značenje. Primjerice, 

hektar jelove šume godišnje uvlači 30 tona prašine, a 

bukove šume apsorbiraju čak 68 tona. Posljedica toga je 

stalno gomilanje štetnih tvari u šumskim sastojinama i 

poremećaj u ravnoteži šumske biocenoze. Unatoč protakolima, 

različitim zakonskim uredbama i projektima 

te apelima za spas planeta Zemlje, nerijetko su uzaludni 

zahtjevi za smanjenjem ispuštanja sumpornog i 

dušičnog dioksida i drugih tvari. Rezultat takvog nesavjesnog 

i neodgovornog čovjekovog ponašanja je navedeno 

propadanje šuma (oko 80%), širenja ozonskih 

rupa, erozija tla i efekt staklenika. Današnji svijet suočen 

je s umiranjem mora i oceana i uopće globalnom 

promjenom klime. '^^ 


SAJAM 

U Bizovcu je održan od 8-12. listopada specijalizirani 

Sajam poljoprivrede, 

i ribolovnog turizma 

lovstva 

Za posjetitelje su tijekom dana neprekidno bile prikazivane video 

projekcije iz naših lovišta 

AGRO ZEMLJA - jedinstvena je sajamska 

manifestacija u Slavoniji, 

koja već četvrtu godinu zaredom 

okuplja brojne izlagače, među njima 

i »Hrvatske šume« p.o. Zagreb 

U 

ratom 

opustošenoj Slavoniji i Baranji bogatstvo šuma i vodenog 

baranjskog trolûta sa priznatim Zoorezervatom Kopačlii rit za 

sada su značajne komparativne prednosti ovog kraja s kojim se 

može pohvaliti i svijetu ponuditi ovaj istočni dio Hrvatske. Stoga je i 

specijalizirani sajam »Agro zemlja« prava prilika za predstavljanje ovog 

kraja Europi i svijetu. 

Naša Uprava šuma Osijek, već prve godine nastupa na ovoj 

sajamskoj priredbi koja je već stekla i status tradicionalne međunarodne 

sajamske manifestacije, pokazala je vrlo vrijedne 

naše lovne eksponate, prije svega trofeje jelenske 

divljači i divljih svinja. 

Ove godine Sajam je posjetio i direktor »Hrvatskih 

šuma« inž. Ivan Tarnaj, koji se pohvalno 

izrazio o dobroj organizaciji ove priredbe, a posebno 

je bio zadovoljan sa primjereno organiziranim 

našim nastupom. Izložbeni prostor na 

kojem su bili izloženi mnogi vrijedni lovni trofeji, 

popraćen je bio i kvalitetnim fotomatcrijalom 

kao i videoprojekcijama iz đakovačkog i baranjskog 

lovišta. 

Od samog organizatora NIP »Nova zemlja« 

d.o.o. iz Osijeka naš sajamski prostor proglašen 

je za najljepše aranžiran prostor na Sajmu. 

Tekst i snimci: 

Antun Z. Lončarić 

Direktor inž. Ivan Tarnaj uz domaćina mr. Pavla Vratarića upravitelja 

US Osijek razgleda naš sajamski prostor 

Osim lovnih eksponata na Sajmu su bile istaknute i vrijedne povijesne 

fotografije iz slavonskih šuma 

Zajednički snimak na našem štandu sa 

direktorom inž. Tarnajem i osobljem koje je 

svakodnevno bilo dežurno na štandu i pružalo 

iscrpne informacije posjetiteljima 


ŠUMA - ČUVAR KULTURNE BAŠTINE 

Priča o Garičgradu 

Duboko u šumi 

skriva se 

zanimljiva povijesna 

utvrda sa burnom 

prošlošću 

Suma Garjevica nalazi se između 

Čazme, Garešnice i Ivanske i tu 

istoimenu veliku gospodarsku 

jedinicu od preko 10 000 ha dijele te 

tri šumarije bjelovarske uprave. Nedavna 

izvanredna revizija te gospodarske 

jedinice otkrila je, zapravo podsjetila, i 

na priču o Garić gradu, staroj utvrdi 

koja ovdje u šumi i dubokoj osami, 20- 

ak km od gradskog života Garešnice, 

stoji još od 12. stoljeća. 

Ruševine grada nalaze se u jugozapadnom 

dijelu gore Garjevice, starog 

Garića. Pod imenom Garić postojao je 

kao tvrdi grad i upravno središte 

područja od 12-16. stoljeća. Može se 

pretpostaviti da su to utvrđenje u prvom 

obliku gradili još rano u 9. ili 10. 

stoljeću župani Cazmanske župe koja 

se prostirala od Stupčanice do Lonje. 

Grad je dignut na uzvisini (što se i danas 

vidi) iznad izvora potoka i ispod 

najvišeg vrha Hunke. Više puta je popravljan 

i proširivan i to vjerojatno u 

vremenu kad je cijelo područje pripalo 

gradu Somođu i njegovoj županiji te 

kasnije, 1277. godine kad je darovan 

zagrebačkom biskupu. Stanovništvo su 

u 12. i 13. stoljeću činili kastrenzi, jobagioni 

ili gradokmctovi, građani, 

posjednički kmetovi ili puk i plemeniti 

ljudi. Oko 1340. područje je pripojeno 

križevačkoj županiji i kao takvo cijelo 

se područje vodilo do prve polovice 

16. stoljeća. Pred tursko osvajanje 

1543. moglo je na ovom području biti 

oko 200 domova nekadašnjih gradokmetova 

i oko 1800 kuća kmetova. Turci 

su i prije prijetili no poslije 1544. 

godine nema vijesti iz toga kraja, 

»zemlja je prešla u pustoš«. Turci ga 

nisu preuzeli i grad je počeo propadati 

jer su starosjedioci Hrvati ispred turske 

vojske izbjegli u sigurnije krajeve. 

Turci su na to područje doveli desetak 

srpskih porodica iz jugozapadnih krajeva 

koji su se naselili uglavnom oko 

Vrhgarića. Kako su se Turci povukli, 

oko 1692. godine vratili su se Hrvati i 

zaposjeli stari Garić-trg. 

Kameni ostaci i danas su svjedokom 

stare veličine i ljepote. No, sve je 

zapušteno. Prijedlog je da i šumari 

dadu svoj prilog očuvanju kulturne i 

povijesne baštine te da se dva dijela na 

kojima su ostaci grada izdvoje, da se 

urede pristupne staze i omogući izletnicima 

da ga obilaze. •Ji.(m. m.) 


ZAŠTITA PRIRODE 

U selu Tomasice, nadomak Garesnice raste 

tarac 

Šumarija Garešnica predlaže da Zavod za 

zaštitu prirode proglasi ovo stablo hrasta 

spomenikom prirode 

-Jedna grana oštetila mije krov i trebalo bije odrezati, kaže 

Kata. A neke žile završavaju kod nas u štaglju. Hoće li biti rezanja, 

tek će se vidjeti, a da bi u općem interesu trebalo pomoći i krov 

trebalo popraviti, i tu ne treba dvojiti. 

Hrast bi svakako trebalo zaštititi i sačuvati, misle u šumariji 

Garešnica. Stoga je upravitelj garešničkc šumarije ing^. Marijan 

Hajstor poduzeo prve korake, obavijestio je odjel za ekologiju i 

zaštitu Uprave šuma Bjelovar, koja bi preko Županije trebala 

tražiti da Zavod za zaštitu prirode i ovaj rijetki primjerak iz 18. 

stoljeća proglasi zaštićenim. Naravno, prije toga nužno je znanstveno 

utvrditi (i potvrditi) njegovu starost i ostale relevantne 

podatke. 

I još jedna zanimljivost - tamo gdje počinju grane, a za to su 

stoljećima stvarani uvjeti, izrastao je -jasen! Mlada biljka visoka 

je 40-ak cm. Pretpostavlja se da su sjeme jasena ovdje donijele 

ptice, a ono pak pronašlo dobro okružje, dovoljno zemlje i vlage, 

i jednostavno niknulo. (m) '^K. 

Kata Severović uz »svoj« hrast promjera 4,30 m 

dvorištu Kate Severović iz sela Tomasice, nadomak 

Garesnice stoji hrast kakav se rijetko susreće. Mještani 

kažu da broji tri stoljeća, jedno neslužbeno mjerenje govori 

o 290 prohujalih godina ovog »starca«. Stariji je, na primjer, od 

grada Bjelovara koji je carica Marija Terczija osnovala 1762. godine, 

a kada su panduri baruna Trenka, u službi njezinog 

Veličanstva krstarili ovim krajevima, hrast je već brojio 50-ak 

ljeta. 

Kad se cestom ide iz pravca Garesnice, uočljiv je izdaleka. 

Na malo povišenom mjestu svojom širokom krošnjom gotovo u 

potpunosti zaklanja zvonik crkve Sv. Antuna u susjedstvu. 

Promjer ovog raritetnog stabla iznosi 4,30 m, no još je širi na 

mjestu gdje počinju grane, negdje na tri metra iznad zemlje. I to 

kakve grane - njih desetak od kojih je svaka deblja od nekog 

normalnog stabla. Ogromna široka krošnja visoka je prema 

procjenama oko 30 m. Dolje na tlu, ispod krošnje pravi je tepih 

od napadalog žira! Hrast je zdrav, uredno rodi, a bogme, kaže 

baka Kata, čini se da svake godine još raste i deblja se. 

Hrast je još uvijek zdrav, a krošnja ogromna, a iz njega izrasta 

stabalce jasena 


STRUČNA EKSKURZIJA POŽEŠKIH ŠUMARA 

U okružju velebitskih 

i goranskih šuma 

Zajednički snimak ispred Olimpijskog centra Bjelolasica 

Sniniio: D. Krakar 

Požeški ogranak Hrvatskog 

šumarskog društva organizirao je 

polovicom listopada trodnevnu 

stručnu ekskurziju. Članovi ogranka 

bili su gosti šumarima ogulinske, 

senjske i delničke Uprave šuma, koji 

su ih upoznali s pojedinim značajnim 

prirodnošumskim, kulturno-povijesnim 

i športskim lokalitetima te 

načinima gospodarenja na svojim 

područjima. Požežane su na Bjelolasici 

srdačno dočekali članovi ogulinskog 

ogranka HŠD-a, uz druženje s tamburicom. 

Sutradan je odigrana prijateljska 

malonogometna utakmica u 

kojoj su gosti bili efikasniji te pobijedili 

3:1. Predstavnici šumarije Jasenak 

pokazali su požeškim šumarima kvalitetne 

preborne sastojine bukve i jele, a 

na poznatoj bjelolasičkoj skijaškoj stazi 

upoznali su ih s poslovanjem šumarije. 

Predjel Jasenak nalazi se podno Bjelolasice 

na 640-700 m nadmorske visine, 

a najviši vrh ove znane hrvatske planine 

iznosi 1530 m. Nakon oproštajnoj 

ručka u objektu šumarije Jasenak slijedi 

silazak u živopisno Selce kod 

Crikvenice, gdje domaćinsku ulogu 

preuzimaju članovi HSD-a Senj. 

Pod stručnim vođenjem mjesnog 

turističkog vodiča gosti iz Požege u 

subotnjim dopodnevnim satima razgledaju 

čuvenu povijesnu kulu 

Nehaj-grad, 15 m visoku četverouglastu 

tvrđavu na brijegu nad morem, uz 

grad Senj. Dao ju je sagraditi vrhovni 

krajiški i senjski kapetan Ivan Lenković 

1558. godine, za obranu od Turaka 

s kopna i od Mlečana s mora. S ovog 

mjesta kao na dlanu pruža se slikovita 

panorama Senja, grada i luke na 

istočnoj kvarnerskoj obali u velebitskom 

Podgorju. Senj je, da se po- 

jesenski pogled sa skijaške staze na Bjelolasici 

dsjetimo, rodno mjesto poznatih hrvatskih 

književnika Vitezoviča, Novaka 

i Kranjčevića. Nakon sata povijesti 

požeški šumari odlaze u poznati 

Velebitski botanički vrt na sjevernom 

Velebitu, koji je osnovan 1967. godine, 

inicijativom botaničara Frana 

Kušana. Vrt je smješten na sjevernom 

području Velikoga Zavižana (1677 m) 

u Modrič-dolcu, na 1480 m n.v., a s 

rezervatom zauzima oko 50 ha. Kao 

spomenik prirode zaštićen je prema 

Snimio: I. Fliszar 

Časopis Hrvatske sume I 39

Zakonu o zaštiti prirode Republike 

Hrvatske, a čine ga prirodne biljne 

zajednice, umjetni nasadi i skupine 

drveća, grmlja i biljaka. Na razmjerno 

malom prostoru prikazana je raznolikost 

velebitske subalpske flore. Bitno 

je istaknuti da su osnovica biljnog inventara 

u vrtu samonikle biljke 

tamošnjih fitoccnoza, a medu više od 

400 biljaka ističu se pojedine 

endemične i rijetke, kao što su Degenia 

velebitica, Sibiarea croatica i dr. 

Prije odlaska u dobro znanu Štirovaču 

za goste iz Požege bio je organiziran 

ručak na Zavižanu, poznatoj hrvatskoj 

meteorološkoj postaji. Ovdje je srednja 

mjesečna temperatura najhladnijeg 

mjeseca niža od -3, a temperatura 

najtoplijeg mjeseca iznad 10, stoje 

obilježje toplog ljeta i oštre zime (tip 

klime Dfsbx). Ovakve klimatske karakteristike 

javljaju se na planinskim 

predjelima Gorskoga kotara i Like, iznad 

1200 m n.v. 

Nakon ručka slijedi odlazak u 

Štirovaču, specijalni rezervat šumske 

vegetacije i jedan od najznačajnijih 

zaštićenih prirodnih objekata na Velebitu. 

Štirovača je smještena između 

središnjega i istočnoga grebena srednjeg 

Velebita, a riječ je o velikoj udolini 

koritastog oblika, koja počinje 

ispod Mrkvišta te se prostire na jug do 

Sundera, u dužinu oko 8 km. Radi se 

zapravo o uzdužnom i zatvorenom 

kraškom polju, okruženom strmim 

gorskim kosama i obraslom jednim od 

Požeški i ogulinski šumari okušali su se u malom nogometu 

naših najljepših smrekovih šuma, s 

izrazito razvijenim pojedinačnim stablima. 

To je smrekova šuma s milavom 

(Calamagrostio-Picetum abietis 

Bert. 1975), azonalna borealna zajednica 

u kojoj u rastrganom sklopu 

drveća dominira smreka, uz nešto jarebike 

i rijetke klekaste bukve. Navedena 

fitocenoza smreke dolazi osobito 

u okolišu Zavižana, iznad 1400 m n.v., 

a ima veliku zaštitnu i prirodoslovnu 

važnost. Štirovača je smještena u izrazitom 

mrazištu te je pogodna za specijalna 

ekološka istraživanja. Unatoč 

činjenici daje zbog ratnih i poslijeratnih 

sječa većim dijelom oštećena, 

Štirovača je i danas vrijedan šumskozaštitni 

lokalitet. Kraći boravak u Krasnu, 

mjestu »na vrhu Velebita«, bio je 

Snimio: D. Krakar 

prilika za razgledanje jedinstvenog prirodnog 

krajobraza. 

U objektu »Breze«, na području 

šumarije Novi Vinodolski, domaćini 

su se s gostima iz Požege, uz 

oproštajnu večeru, veselo raspoloženje 

i dobru glazbu, družili do sitnih jutarnjih 

sati. Zadnja postaja ekskurzije bila 

je na području Uprave šuma Delnice, 

na području šumarije Lokve. Domaćini 

su bili članovi ogranka HŠD-a 

Delnice, koji su svojim gostima pokazali 

poznatu park-šumu Golubinjak 

kod Lokava. To je gorska šuma 

smreke na kamenim blokovima, 

smještena između mjesta Lokava i 

istoimene željezničke postaje, te poznati 

pećinski krški park Gorskoga kotara. 

Objekt je zaštićen 1954. godine a 

zauzima površinu oko 50 ha. Posebice 

je zanimljiva Ledena pećina, a ovo 

područje značajno je po dva izuzetna 

paleontološka nalazišta, pećini Bukovac 

i Medvjeđoj pećini, u kojoj su 

nađeni koštani ostaci izumrle vrste 

pećinskog medvjeda. Do park-šumc iz 

Lokava vodi, kroz Lokvarsko polje, 

put s drvoredom divljih kestenova. 

Ovaj osebujan turistički kompleks navedenih 

objekata odvojen je od prometnice 

Zagreb - Rijeka smrekovom 

plantažom, no zbog neposredne blizine 

autoceste i vijadukta postupno se 

narušava ekološka ravnoteža i gubi dio 

turističko-šumskog ugođaja, kojeg 

park-šuma pruža. 

Na ulazu u Velebitski botanički vrt 

Snimio; I. Fliszar 

Nakon zajedničkog ručka u 

lovačkom domu požeški šumari su se 

oprostili od svojih delničkih kolega, 

bogatiji za niz stručnih iskustava i 

druženja. 

.^^ 

^ (I. T.) 


LOVNI TURIZAM 

U Varaždinu po treći put organiziran 

Međunarodni sajam lovnog 

i riholovnog turizma 

u šumarskom rječniku to je sporedni proizvod, 

dok je lovni trofej za inozemne lovce iz naših 

lovišta vrijedniji od bilo kojeg drveta 

Na 3. međunarodnom sajmu lovnog i 

riholovnog turizma, koji je održan 

u gradu bajôka u Varaždinu od 8. 

do 11. listopada ove godine, nastupile su i 

»Hrvatske šume«. Štoviše, naše javno 

poduzeće nastup na ovom Sajmu smatra 

svojim najpromidžbenijim iskorakom u 

ovoj godini. U protekle dvije godine ta se 

manifestacija dokazala poslovno opravdanom 

s visokom razinom poslovnih posjeta. 

Sajam se profilirao u središnje hrvatsko 

mjesto susreta ponude i potražnje roba i 

usluga vezanih uz lov i ribolov, slobodno 

vrijeme i posredovanje u lovnom turizmu. 

Uz gospodarenje šumama, jedna od temeljnih 

zadaća poduzeća je i gospodarenje 

s lovištima i divljači. Kao pravni sljcdnik 

bivših šumskih gospodarstava u okviru 

šumarstva, danas »Hrvatskih šuma«, nalazi 

se već više od pola stoljeća oko 350 tisuća 

hektara biranih državnih lovišta i 

uzgajališta divljači ili gotovo 10 posto kop- 

»Jelen i šuma« naziv su 

našeg novog lovnog 

prospekta kojim smo se po 

treći put prikazali 

na ovoj sajamskoj 

priredbi 

nene površine zemlje. U njima je pred 

Domovinski rat ne samo obitavalo gotovo 

70 posto ukupnog fonda glavnih krupnih 

vrsta divljači, jelena, srna, divljih svinja, 

medvjeda i drugih, nego i ostvarivana 

najpovoljnija lovnoturistička realizacija 

zemlje te stjecani trofeji 

svjetskih vrijednosti. 

Svoju turističku ponudu »Hrvatske 

šume« p.o. Zagreb predstavile 

su na Sajmu na svom stalnom 

izložbenom prostoru pod nazivom 

»Jelen i šuma«. Iako fond 

ovog krupnog rogatog ljepotana u 

odnosu na razdoblje prije Domovinskog 

rata nije ni izdaleka postignut, 

jelen bez dvoumljenja ostaje 

ne samo najljepši ures naših šuma 

nego i biser lovne ponude lovišta 

»Hrvatskih šuma«. S uspješnim 

povratkom na lovnoturističko 

tržište Republike Hrvatske lovne 

1996/97. godine, u tom smislu pozitivan 

trend ovog poduzeća nastavljen 

je i ove godine. Uz Slavonsko-baranjsko 

gospodarsko lovno 

područje sve su prisutnija i 

naša gorska lovišta, primjerice 

»Smrekova draga-Gumance« u 

Gorskom kotaru, gdje su upravo 

za ovogodišnje rike domaći i strani 

lovci turisti stekli primjerke 

krškog soja jelena visokih 

brončanih i srebrnih odličja. 

U lovištima »Hrvatskih šuma« 

odstrijel divljači plaća se prema 

trofejnoj snazi stečenog trofeja. 

Početna cijena za odstrijel jelena 

iznosi 1850 kuna. Isti iznos plaća 

lovac dnevno u paušalnom skupnom 

lovu na divlje svinje u uzgajalištima. 

Takav lov organizira se za grupu od 10-15 

lovaca uz jamstvo ulova najmanje 5 odstrijeljenih 

divljih svinja ili 15 ispaljenih 

hitaca. Ti su lovovi upravo u tijeku, a u 

našim gorskim lovištima počeo je i lov na 

smeđeg medvjeda. 

Spomenimo na kraju da su lovni 

stručnjaci »Hrvatskih šuma« mjesec dana 

prije varaždinskog sajma posjetili Izložbu i 

sajam »Drvo i divljač« u susjednoj 

Mađarskoj (18.-20. K. 1998.), na kojem je 

također pokazan interes za lov u Hrvatskoj. 

A. Frković 

JELEN I SUMA 

Međunarodni sajam lovnog 

i ribolovnog turizma 

Varaždin, 8.-11. listopada 1998. 


NAŠA LOVIŠTA / DRŽAVNO LOVIŠTE »OPEKE« 

ika jelena ove je godine počela 

nešto ranije te brže i završila. No 

I i u državnom lovištu III/23 

Opeke i u drugoj polovici rujna 

mogao se i danju čuti još pokoji usamljeni 

jelenski zov a na prosjekama vidjeti 

po nekoliko košuta. Nakon 

burnih ratnih godina, a u blizini 

lovišta odjekivale su detonacije 

brojnih mina, mir se polako vraća i u 

ovo lovište. No trebat će proći još 

dosta vremena da se brojno stanje 

divljači u lovištu bar približi onom 

prijeratnom. Jer i ovdje, kao i u mnogim 

drugim lovištima, za vrijeme Domovinskog 

rata, ali i u postratnom 

razdoblju nekontrolirani lov učinio je 

svoje i matično stado uvelike je 

stradalo. 

Lovište Opeke prostire se na 

9.014 ha od čega je pod šumom 6.130 

ha. Lovištem upravlja šumarija 

Lipovljani a tek neznatan dio, oko 200 

ha, pripada šumariji Jasenovac te oko 

500 ha Šumarskom fakultetu. Istočna 

granica lovišta ide autoputom 

Zagreb-Lipovac do Stare Subotske. 

Zatim cestom prema Kraplju do 

mosta na Strugu pa rijekom Strug do 

sela i rječice Trebež koja predstavlja 

graničnu liniju lovišta do svog ušća u 

Ilovu. Ilova prema Autoputu zatvara 

granicu lovišta. 

Od visoke divljači u lovištu je zastupljen 

jelen, košuta, srnjak, srna, 

divlja svinja, a od niske lovci će ovdje 

pronaći zeca, fazana, divlju patku. Tu 

su naravno i grabljivice lisica, kuna. 

Lovački dom »Jelen« u Opekama 

Ovo lovište nije bilo 

okupirano od agresora, pa 

se fond divljači nije znatno 

smanjio, čak dolaze i 

inozemni gosti, ali trofeji ne 

odlaze preko granice često 

divlja mačka. U lovištu se gnjezdi i 

orao štekavac, primijećeno je šest 

gnijezda, te još jedna raritetna pernata 

divljač, crna roda. 

Velika je razlika između brojnog 

stanja divljači prije rata i sada. Prema 

posljednjem popisu iz 1990. godine 

(Lovište Opeke je postojalo i ranije i 

samo je novim zakonom o lovu i definiranjem 

novih granica lovištu 

pridodan jascnovački dio) u ovom je 

lovištu bilo 60 jelena, 150 košuta, oko 

500 komada srneće divljači, blizu 200 

divljih svinja. Ratnih godina to je desetkovano, 

dio divljači je i pobjegao u 

mirnije krajeve tako da je prema 

popisu iz 1998. godine u 

lovnogospodarsku osnovu upisano 10 

jelena, 60 košuta. 

- U posljednjih par godina 

matični fond se povećava, doduše 

sporo, ali ipak povećava, kaže jedan od 

lovnikajo5!p Tomić. Kod divljih svinja 

to ide znatno brže jer krmača vodi i 

sedam, osam mladih. No kod košuta i 

srna obnova je puno sporija. Kao da se 

nešto dešava, jer primijećeno je puno 

košuta i srna bez podmlatka. 

U lovištu je 20 čeka; lovnici Josip Tomić i 

Mijo Sulič 

Opeke nisu bile okupirane, tu se 

lovilo i »lovilo« i za vrijeme rata, od 

eksplozija divljač se i razbježala. 

Dodatna opasnost za divljač svakog 

proljeća i jeseni je poplava ovog 

područja. Vode Save i Ilove izliju se i 

poplave Ilovski Dol i dio Osmanovog 

polja (tu je u drugoj polovici 16. 

stoljeća u bitci s hrvatskim kraljem 

Matijašcm poginuo osvajač Osman 

paša po čemu je ovaj predjel i dobio 

ime) što je preko polovice površine 

lovišta. Pred vodom divljač se povlači 

na Cardačinsku gredu, ali i prelazi 

granice lovišta. Ovih ranih jesenskih 

dana pod vodom je tako i Jamaričko 

polje, najveće jelensko rikalište. 

I brojnim lovnotehničkim 

objektima u Lipovljanima nastoje 

stvoriti što bolje uvjete kako bi se 

divljač vratila. Tu je 20 visokih i 

niskih čeka, 18 hranilišta, 45 solista, 4 

hranilišta za divlje svinje, dvije 

kukuruzane za skladištenje kukuruza, 

izgrađen je i štagalj za sijeno, silos. 

Prošle godine lovci su na 12 jutara 

šumarijskog zemljišta posadili 

kukuruz i uz to još kupili 20 tona. Za 

lovce tu je preuređena i obnovljena 


Ovakvi su trofeji rijetki: trofej od 233,16 poena, odstrijeljen još 1967. 

godine i danas je rekorder lovišta 

Hranilište za divlje svinje služi ujedno i kao lovka 

lovačka kuća sa svim potrebnim sadržajima. 

Na jednom zidu kuće su i 

jelenji rogovi, rekordni odstrijel 

lovišta Opeke. Riječ je o trofeju od 

233,16 poena koji je još 1967. odstrijelio 

njemački lovac Lineman. 

Trofej je ostao tu jer je lovac pucao 

zabunom, budući da mu ondašnji 

lovnik nije rekao o kakvom se 

trofejnom jelenu radi. Kad je jelen 

pao, bilo je kasno. Nijemac nije imao 

dovoljno novaca da ga otkupi i tako 

sada trofej krasi lovački dom. 

- U posljednje vrijeme 

napravljeno je 5,5 km ograde kako bi 

se poljoprivredni usjevi zaštitili od 

divljači, objašnjava upravitelj 

lipovljanske šumarije ing. Ivan Jelčić. 

Praktično, trećina lovišta je ograđena. 

Morali smo to napraviti jer smo 

godišnje imali šteta u vrijednosti blizu 

15.000 DEM. 

- Mi smo svaki dan u šumi, ako 

treba i po nekoliko puta, dodaje drugi 

lovnik Mijo Šulić. Ne može se dogoditi 

da na hranilištu nema hrane ili soli. Iz 

tog svakodnevnog boravka u lovištu 

proizlazi i mala priča o Gringu, divljoj 

svinji koja je prošle i ove godine bila 

mala atrakcija za sve posjetitelje 

lovišta, posebice njemačke studente 

šumarstva. Lovnik Tomić uspio je 

mladu tek 20-ak kilograma tešku 

divlju svinju pripitomiti toliko da bi 

na svaki njegov poziv Gringo istrčao iz 

svog skrovišta u šumi i za nagradu 

dobio - kukuruz. 

- Jeo bi iz ruke, kaže Tomić, 

doduše gubicom bi izbio klip iz moje 

ruke i tada ga mirno pokupio i pojeo. 

Događalo se da me slijedio i po 400 m 

u šumu ne bi li 

dobio svoju porciju. 

Gringa su, ime 

mu je dala moja 

kćerka, snimali i 

slikali njemački 

studenti čudeći se 

kako se odaziva na 

svaki moj pozv. U 

posljednje vrijeme 

Gringa više nema, 

ne odaziva se na 

pozive. Tomić i 

Šulić strahuju da 

nije previše vjerovao 

nečijem drugom pozivu i umjesto 

kukuruza dobio - metak. 

Najveće rikalište jelenske divljači, Jamaričko polje često je pod vodom 

U Lipovljanima se žale i na 

susjedna lovišta koja su zakupili 

privatnici. Nije običaj da se čeka 

napravi na granici s drugim lovištem. 

Upravo to neki su napravili i pucaju 

na divljač čim prijeđe na njihovo 

područje. 

Prema odstrijclnom planu za ovu 

godinu moglo se pucati na dva jelena, 

jednog starijeg, jednog nešto mlađeg, 

na šest srnjaka i isto toliko srna te na 

34 divlje svinje. Ni jedan jelen ipak 

Lovnik Josip Tomič uspijevao hi divljeg nerasta kojeg je nazvao Grmgc 

uvijek dozvati na kukuruz 

nije odstrijeljen. Bila su dva njemačka 

lovca, govori Šulić, no kad smo ih 

doveli na čeku i kad se pojavio jelen na 

nekih 40-ak metara, oni su se toliko 

zbunili da nisu ni pucali. A možda 

nisu ni htjeli, dodaje Tomić, jer ovaj 

jači jelen imao je i 190 poena. A to 

treba platiti. I prisjeća se jednog 

njemačkog lovca koji je godinama 

dolazio u Opeke »s koferom novaca« i 

postavljao samo jedan uvjet - on će 

pucati ali »da trofej bude iznad 180 

poena ili da mu se jelen svidi«. A ovi 

sadašnji, kad smo još spomenuli da 

moraju platiti i PDV odnosno 22 

posto više, ali da će im se to vratiti, 

nisu eto ni pucali. 

.^ši Tekst i snimci: 

^^ Miro Mrkobrad 


BILJKE OTROVNICE NAŠIH SUMA 

Toznavanjeni 

nepoželjnih 

Požeški profesor biologije 

Mirko Tomašević, 

istražujući otrovne šumske 

biljke upozorava na njihovo 

štetno djelovanje kako 

neupućeni, a posebice 

djeca, ne dođu u kontakt s 

tim biljkama 

U 

stanicama 

biljaka neprestano se 

odvijaju procesi izmjene tvari. 

Produkti tih metaboličkih aktivnosti 

nagomilavaju se u protoplazmi i 

njegovim organelima. Produkti izmjene 

tvari mogu poslužiti kao rezervne ili 

pričuvne tvari i mogu se po potrebi ponovno 

uključiti u tvarnu izmjenu. 

Potpuno beskorisni produkti odlažu se u 

staničnim vakuolama ili se posve 

izlučuju iz stanice. Osim ugljikohidrata, 

masti te proteina, biljkama su svojstvene 

razne organske kiseline (npr. limunska, 

jabučna, oksalna i dr.), zatim razne pektinske 

tvari koje su po kemijskoj građi 

bliske ugljikohidratima. Za biljke su 

karakteristične tvari gorkog okusa, tzv. 

glikozidi, koji su više-manje jaki otrovi. 

Važni biljni otrovi su grupa kemijskih 

spojeva tzv. alkaloidi kojih je poznato 

više od 1200. Alkaloidi su različiti 

heretociklički spojevi koji u pravilu u 

svojoj prstenastoj strukturi sadrže 

dušikov atom, a u većim su količinama 

smrtonosni za životinje i čovjeka. Među 

alkaloide se ubraja npr. kinin iz kininovca, 

morfin iz pitomoga maka, nikotin iz 

duhana i dr. 

Neke biljne porodice su poznate po 

tome da pojedine vrste sadrže mnogo 

glikozida i naročito alkaloida. Takve su 

porodice npr. pomoćnice (Solanaceae), 

makovi (Papaveraceae), broćevi (Rubiaceae) 

i dr. 

Covjekje od davnine bio u neposrednom 

kontaktu s biljem. Mnoge biljke 

su mu koristile za ishranu, odjeću, za 

liječenje bolesti ili se nekima služio za 

obranu. Primitivni ljudi su se dobro sna- 

Velebilje (Atropa hcUadona L.) 

protiv 

posljedica 

lazili u divljini prirode, oni su dobro 

razlikovali korisno od štetnih - otrovnih 

biljaka. Pretpostavlja se da su to činili 

nagonski, kao i divlje životinje iz njihova 

okoliša. Nagon za zdravljem je 

»ugrađen« u svako živo biće. Kod 

današnjeg čovjeka je taj nagon općenito 

oslabio, njegovo mjesto preuzelo je 

pamćenje, nadvladao je razum. 

U tijeku razvitka čovjek je, dakle, 

nagonom, pa onda iskustvom spoznao 

koje biljke može koristiti, kada su one 

upotrebive, koji biljni organi su valjani, 

koji su ljekoviti ili otrovni. 

Ovdje su opisane samo neke otrovne 

biljne vrste naših šuma. 

Velebilje (Atropa bellađonna L.) 

pripada porodici pomoćnica (Solanaceae). 

Velebilje raste najčešće u području 

bukovih šuma i to na rubovima i na 

šumskim čistinama, uglavnom na otvorenim 

i svijetlim staništima. To je 

višegodišnja biljka s jakim podankom, 

čvrstom stabljikom i s listovima dugim i 

do 15 cm. Cvjetovi su pojedinačni i dosta 

neugledni, a plod je kuglasta crna 

boba veličine trešnje. 

Cijela biljka je vrlo otrovna, a sadrži 

alkaloide hiosciamin, atropin, skopolamin, 

oscin, jantarnu kiselinu, asparagin i 

dr. Trovanjem se osjeća suhoća usta i 

grla, velika žeđ, povraćanje, ukočeni pogled, 

jako raširene zjenice, bulažnjenje, a 

onda i smrt. 

Obični likovac (Daphne mezereum 

L.) pripada porodici likovci (Thymelaeaceae). 

Dolazi u šumama na 

sjenovitim mjestima, uz rubove šuma, 

na vapnenastim tlima. To je grmolika 

biljna vrsta, a naraste i do 1 m. Cvate u 

proljeće prije listanja, a cvjetovi su 

ružičaste ili svijetlocrvene boje i vrlo intenzivnog 

i ugodnog mirisa. Plod je 

mala, jajasta i sočna koštunica crvene 

boje. 

Biljka je vrlo otrovna, a u prvom redu 

plodovi. Sadrži glikozid dafnin koji je 

vrlo jaki otrov, zatim mezereinsku kiselinu, 

flavonoide, sitosterin, smole, gorku 

tvar i dr. Podaci govore da već šest bobica 

ploda usmrćuje vuka, a slično djeluje 

i na čovjeka. 

Tisa (Taxus baccata L.) je grm ili 

nisko drvo visoko 10-20 m. Tisa pripada 

porodici tisa (Taxaceae). Raste u gorskim 

bukovim šumama, ali je na mnogim 

mjestima prorijeđena ili potpuno 

iskorijenjena. Danas je ova vrsta 

zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. 

Cijela biljka je osim mesnatog ovoja 

(arilus) na sjemenkama vrlo otrovna. 

Cijela biljka, a naročito listovi, sadrži 

alkaloid taksin -jaki srčani otrov, zatim 

alkaloid milosin, glikozid taksikatin, pa 

saharozu, rafinozu, efedrin, galusovu kiselinu 

i dr. Otrovanje se očituje jakom 

upalom želuca i crijeva, nesvjesticom, 

komom, pa i smrću. 

Kukurijek (Helleborus odorus 

Waldst. et Kit.) poznata je biljka iz porodice 

žabnjaka (Ranunculaceae), raste u 

sastojinama hrasta medunca, te u 

kitnjakovim i bukovim šumama. To je 

zeljasta trajnica čiji se nadzemni dijelovi 

obnavljaju svakog proljeća iz razgranjenog 

podanka. 

Cijela biljka, a naročito podanak, je 

jako otrovna. Biljka sadrži glikozid heleborin 

i heleborein koji mogu izazvati 

klijenut. Otrovanja su popraćena žestokim 

povraćanjem, upalom želuca i 


crijeva, a može doći i do smrti. Ostale 

vrste kukurijeka su također jako otrovne. 

Đurđica (Convallaria majalis L.) 

biljka je iz porodice ljiljana (Liliaceae), 

raste u svijetlim šumama i šikarama. 

Cesto je to i uzgojna vrsta. 

Biljka je vrlo otrovna, a sadrži oko 30 

različitih glikozida, npr. konvalarin, 

konvalamarin, konvalatoksin, zatim 

eterična ulja, kalcij oksalat, limunsku i 

jabučnu kiselinu. Postojeći glikozidi 

utječu na srce i krvotok, dolazi do neuroza 

i gušenja. Tvari su smrtonosno opasne. 

Nakon branja treba obavezno oprati 

ruke. Trovanjem dolazi do jakih 

proljeva, povraćanja, opće slabosti i iznemoglosti. 

Bijela Čemerika (Veratrum album 

L.) također je iz porodice ljiljana 

(Liliaceae), a raste na svijetlim šumskim 

čistinama u gorskom pojasu. To je 

višegodišnja biljna vrsta snažne stabljike, 

visoke 50-150 (170) cm. Listovi su u 

donjem dijelu stabljike široko eliptični i 

veliki oko 10-20 cm. 

Cijela biljka je jako otrovna, a naročito 

vrlo snažni podanak. Sadrži alkaloide 

protoveratrin i jervin, ali i mnoštvo drugih 

alkaloida, triglikozida, smole i gorke 

tvari, a dokazana je i jervinska kiselina. 

U slučaju trovanja dolazi do slabosti, 

povraćanja, klijenuti srca i smrti. 

Žućkasti naprstak ili pustikara 

(Digitalis grandiflora Mili; syn. Digitalis 

ambigua Murray), pripada porodici 

zijevalica (Scrophulariaccae). Raste po 

šumama i suhim planinskim obroncima. 

Žućkasti naprstak je zeljasta trajnica, naraste 

i do 100 cm. Blijedožuti cvjetovi su 

skupljeni u izdužene cvatove na vrhu 

stabljike. Vjenčić je cjevasto-zvonast. 

Žućkasti naprstak kao i druge vrste 

roda Digitalis sadrže u svim dijelovima 

mnoštvo glikozida npr. digitoksin, gitoksin 

i gitalin, zatim tanin, digitalinsku, 

octenu, maslačnu i izovalerijansku kiselinu, 

te saponine, neke flavonske glikozide. 

Biljka je smrtonosno opasna. Glikozidi 

djeluju na rad srca, slabosti u želucu, 

povraćanje, proljeve, otežano disanje 

i to stanje najčešće završava smrću. 

K.Opitnjak (Asarum europaeum 

L.) je zeljasta trajnica iz porodice vučjih 

stopa (Aristolochiaceae). Česta je biljka 

sjenovitih i vlažnih bjelogoričnih šuma. 

Iz razgranjenog podanka razvija se kratka 

stabljika s listovima bubrcžastog oblika, 

donekle sličnim konjskom kopitu. Listovi 

su tamnozcleni, sjajni i kožičasti. 

Kopitnjak je otrovna biljka, a sadrži 

eterična ulja s asaronom - spoj trioksimetilbcnzola, 

zatim kamfor, organske 

kiseline, tanin, sluzi i nepotpuno 

istražene glikozide. Trovanjem oštećuje 

želudac, crijeva, bubrege, jetru, a sve to 

uzrokuje asaron. 

Divokozjak austrijski (Doronicum 

austriacum Jacq.) pripada porodici 

glavočika (Asteraceae- Compositae). 

Raste po planinskim i predplaninskim 

šumama, šumskim klancima, uz planinske 

potoke. To je višegodišnja biljka visoka 

50-150 cm. Srednji listovi su dosta 

veliki i sjedeći te osnovom obuhvaćaju 

stabljiku. Cvjetovi su zlatnožute boje, 

sakupljeni u dosta velike cvjetne glavice. 

Biljka sadrži pirolizidinske alkaloide - 

vrlo jake otrove koji oštećuju jetru, slezenu, 

bubrege, probavne organe, sirište i 

mozak. Zabilježena su trovanja stoke u 

Hrvatskom zagorju i u Požeškoj kotlini 

(Horvat, I. i Šlezić, 1958. god.). Isto tako 

je otrovan i kavkasti divokozjak (Doro- 

Žućkasti naprstak (Digitalis grandiflora 

Mili) 

nicum caucasicum), ali je u našim 

krajevima rjeđi. Zabilježen je za 

područje Medvednice i Psunja. 

K.OZlac (Arum maculatum L.) pripada 

porodici kozlaca (Araceae). Raste 

na sjenovitim mjestima u šumama i šikarama. 

To je zeljasta trajnica koja pri dnu 

stabljike nosi 2-3 velika lista. Cvjetovi su 

raspoređeni u gustim nakupinama duž 

osnovnog klipa. Cijeli taj cvat je obavljen 

velikim pricvatnim listom u obliku 

tuljca. Nakon oplodnje razvijaju se plodovi 

u obliku sočnih crvenih bobica na 

klipu. 

Obični likovac (Daphne mezermm L.) 

Svi dijelovi biljke, a naročito plodovi, 

su opasno otrovni. Biljka sadrži alkaloide 

aroin, aroinin i aronidin, zatim oksalnu 

kiselinu. Trovanjem dolazi do jakih 

upala usta i ždrijela, te oteklina i jakog 

paljenja u želucu i crijevima. Već samim 

branjem može doći do jakih upala kože. 

BljuŠt (Tamus communis L.) pripada 

porodici bljušteva (Dioscoreaceae). 

Raste u hrastovim i bukovim šumama, 

rjeđe u šikarama. To je trajnica čiji nadzemni 

zeljasti dijelovi prianjaju oko drugih 

biljaka. Cvjetovi su skupljeni u 

grozdaste cvatove, a plod je jajolika, crvena 

i sjajna boba. 

Biljka je otrovna a naročito plodovi 

(bobe), koji su smrtonosni. U podanku 

biljka sadrži tvari slične histaminima, a 

jako nadražuju kožu, zatim sadrži škrob, 

sluzi s oštrim kristalima kalcij oksalata te 

steroidne saponine. U pučkoj medicini 

bljušt se koristio kod reumatskih poteškoća, 

no jake koncentracije biljnog 

soka izazivaju jaku upalu kože. 

Ovim prilogom željelo se upozoriti da 

neupućeni, a posebno djeca ne dođu u 

kontakt s tim biljkama, što može izazvati 

nepoželjne posljedice. 

Osim opisanih, mogu se spomenuti 

još neke vrste koje su otrovne a dolaze u 

našim šumama, npr.; bijeli bun (Scopolia 

carniolica), božikovina (Ilex aquifolium), 

pokosnica (Polygonatum multiflorum), 

paskvica (Solanum dulcamara), 

šumarice (Anemone sp.), petrov križ 

(Pariš quadrifolia), žutika (Barberis vulgaris), 

kaljužnica (Caltha palustris) i dr. 

"ijl^ 

Prof. Mirko 

Tomašević 


DOGAĐANJA U ŠUMARSTVU SUSJEDNIH ZEMAUA 

f- JL ^C-- f C^C^ 1^1/ š^ '• f * *• 

Pomoćnik ministra za šumarstvo u Vladi 

Bosne i Hercegovine, inž. Augustin 

Meštrović, ističe negativan pristup prema 

šumarstvu ove zemlje, što ne odgovara 

dogovorenom konceptu... 

I i zadnje vrijeme, u susjednoj Bosni i Hercegovini je postalo 

aktualno donošenje Zakona o šumama, čiji Nacrt 

prijedloga nije prošao kroz Dom naroda u Parlamentu 

Federacije Bosne i Hercegovine, za što muslimanskobošnjačka 

strana, kao glavne krivce, smatra hrvatske 

predstavnike, kako u Parlamentu tako i u Vladi Federacije. 

Kako hrvatska šumarska javnost pokazuje stanovito zanimanje 

za navedena kretanja u tom dijelu gospodarstva susjedne 

države i to iz dva vrlo važna razloga: geopolitičko, a time i 

gospodarsko jedinstvo prostora s jedne strane i suverenitet hrvatskog 

naroda u Bosni i Hercegovini s druge strane, ovim prilogom 

nastojimo pratiti aktualna zbivanja na tom polju. Ako 

znamo koliko je hrvatski narod osjetljiv na šume i kolika je 

hrvatska šumarska tradicija potvrđena u znanosti, struci i 

praksi, što najbolje potvrđuje očuvanosti naših šuma, kao 

jednih od najljepših šuma Europe, onda je i za očekivati da će 

hrvatski predstavnici u zajedničkim tijelima Bosne i 

Hercegovine, od svojih partnera zahtijevati visoke standarde 

iskrenosti i htijenja u očuvanju bosanskohercegovačkih šuma. 

Pristup izradi Nacrta zakona o šumama, za koje se 

obvezalo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i 

šumarstva (FMPVS), pokazao je hrvatsku osjetljivost na to 

pitanje, pri čemu muslimanska strana nastoji upiranjem prsta u 

Hrvate riješiti svoje probleme. Tako u trenu dobijemo »velike 

šumare i zaštitnika šuma« po visokim tijelima Vlasti iako je 

opća poznata stvar da u proračunu, od kada postoji, nije 

uložena niti jedna poznata novčana jedinica za šumarstvo, 

premda je Vlada na temelju odredbi važećih propisa u 

šumarstvu dužna izdvajati za proširenu biološku reprodukciju, 

pa makar to bila i simbolična sredstva. Dakako da su takvi 

prijedlozi s hrvatske strane postojali! Iako je ministar u obrani 

svog nacrta nastojao obmanuti javnost kako su stručne i 

ekspertne skupine već raspravljale o zakonu, činjenica je da su 

održana dva okrugla stola, u Zavidovićima i Bugojnu, s 

općenitim temama o šumarstvu u Bosni i Hercegovini u 

itekako neprimjerenom sastavu. Hrvatski predstavnik u 

FMPVŠ-u, pomoćnik ministra Augustin Meštrović dipl. ing. 

ističe neadekvatan pristup ne samo prema problemu Nacrta 

prijedloga zakona već prema šumarstvu uopće što je za 

hrvatsku stranu neprihvatljivo. Gospodin Meštrović ističe da 

ustroj samog Ministarstva po nijednoj stavci ne odgovara 

dogovorenom konceptu za što isključivu krivnju snosi 

ministar. Tako, na primjer, nedostaje odgovarajući broj 

stručnjaka, između kojih bi trebao jedan predstavljati i 

zamjenika ministra iz reda hrvatskog naroda, za koje poslove 

ministar sada zadužuje tajnika koji za odgovarajuće radno 

mjesto uopće nema propisanu stručnu spremu. Da nije istinito 

bilo bi čak i smiješno, ako želimo imati ozbiljan pogled prema 

susjednoj državi! Uz razne pritiske kroz lokalni tisak, pri čemu 

je bilo i direktnog vrijeđanja, nastoji se donošenje tog zakona 

ishoditi žurnošću jer se spominje i projekt Svjetske banke. 

»Točno je da treba otpočeti realizacija spomenutog prog^rama u 

vrijednosti od 13,2 mil. dolara, ali je providna i neistinita tvrdnja daje 

donošenje zakona preduvjet za njegovu realizaciju. Zato se u ugovoru 

za pokretanje spomenutog projekta spominju samo poduzeća 

»Bosanskohercegovaćke šume« i »Srpske šume«, a poduzeće »Sume 

Herceg-Bosne« nisu pogreškom izostavljene već sračunato i namjerno. 

Prema tome ako je zakon o šumama uvjet za taj projekt, zašto u tome 

ugovoru ne stoje županijsko-kantonalna poduzeća koja su i predviđena 

u konceptu spomenutog zakona«, riječi su Augustina Meštrovića 

koji se i sa stručne strane osvrće na neprimjerenost 

spomenutog programa. Naime, taj program planira financirati 

program iskorišćivanja šuma, dakle program sječe, a ne zaštite 

šuma. Spomenuti program uopće ne uključuje podizanje 

novih šuma ili pak izradu novih osnova jer su mnoge već 

isteklc, saniranje šumskih rasadnika ili pak dcminiranje šuma. 

Stoga aktualni program i nije program pomoći šumarstva već 

program njegovog daljnjeg uništavanja u Bosni i Hercegovini 

u poslijeratnom periodu. 

Zato Hrvati kod rješavanja ovog problema prije svega traže 

iskrenost i stručnost, znajući za odgovarnost koja im je postavljena 

u izreci »šuma smo naslijedili od naših unuka«. Kroz 

neusuglašene stavove u određenim člancima Zakona, jasno se 

očituju namjere partncrske strane, gdje uopće nisu bile važne 

strategijske smjernice razvoja šumarstva u Bosni i Hercegovini 

već je problem isključivo ustroj upravljačkog aparata gdje se 

nastoji hrvatskoj strani oduzeti pravo na gospodarenje onog 

dijela šumskih površina koji im pripada po svim važećim 

propisima i sporazumima. Te namjere muslimanske strane 

rezultiraju i raznim pritiscima, koji su za hrvatsku stranu 

neprihvatljivi s političke, stručne pa ako hoćemo i opće 

kulturološke pozicije. 

-J^ Ivan Šimić 


KULTURA 

U Vinkovcima su održani četvrti po redu 

Dani Josipa i Ivana Kozarca 

I ove godine »Dani«... su okupili desetak 

književnika i pjesnika iz Zagreba, Vinkovaca, 

Osijeka i drugih mjesta na trodnevno druženje 

Hrvatski književnici i sudionici četvrte književne manifestacije snimljeni 

ispred statue Jose Kozarca u Vinkovcima 

Vinkovci su od 8. do 10. listopada 1998. godine bili četvrtu 

godinu za redom domaćini književne manifestacije »Dani Josipa 

i Ivana Kozarca«. Ovu književnu manifestaciju vrlo uspješno su 

organizirali »Hrvatske šume« — Zagreb — Uprava šuma Vinkovci, Slavonska 

naklada »Privlačica« Vinkov Županija vukovarsko-srijemska, 

Društvo hrvatskih književnika Zagreb i Društvo hrvatskih 

književnika - ogranak Osijek. Ovu vrlo značajnu kulturnu 

manifestaciju svečano je otvorio dožupan vukovarsko-srijemski 

Andrija Matić pozdravivši sudionike književne manifestacije i 

zaželivši im ugodan boravak u Vinkovcima. 

Nakon opsežnog i sadržajnog programa i rada književnika iz 

Zagreba i Osijeka, ovogodišnja manifestacija »Dani Josipa i Ivana 

Kozarca« završila je u petak 9. listopada 1998. godine dodjelom 

nagrada »Josipa i Ivana Kozarca«. Nagrade za životno djelo dobio je 

Miroslav S. Madjer, a nagradu za najbolje prozno djelo u prošloj 

godini dobio je Josip Cvenić za roman »Kainov pečat«. Nagrade za 

najbolje prve autorske knjige u prošloj godini dobili su Helena- 

Sablić Tomić za knjigu »Montaža citatnih atrakcija« i Vinkovčanin 

Antun Smajić za knjigu »Ja mediokritet«. Ovu značajnu književnu 

svečanost svojim su nastupom obogatili i dramski umjetnici osječkog 

HNK Darko Milas, Vlaho Ljitić i Igor Valeri. 

Posljednjeg dana ovogodišnjih »Dana Josipa i Ivana Kozarca« 

hrvatski književnici, Nedjeljko Fabrio, Tito Bilopavlović, Josip 

Cvenić, Jakša Fiamengo, Nikola Jukić, Kazimir Klarić, 

Miroslav S. Mađer, Lujo Medvidović, Anđelko Novaković, sa 

članovima Počasnog odbora, Organizacijskog odbora te ostalim 

sudionicima ove manifestacije, posjetili su rodne kuće Jose i Ivana 

Kozarca u Vinkovcima. 

Trodnevno druženje nastavljeno je i okončano u našoj »Lovačkoj 

kući« Mcrolino, šumarije Cerna. Pomoćnik upravitelja Uprave šuma 

Vinkovci inž. Josip Grgljanić nazočne goste ove četvrte manifestacije 

detaljno je upoznao s radom i poslovanjem Uprave šuma Vinkovci. 

^^^ Tekst: Z. Peičević 

'^r Snimci: G. Panić 

JOSIP KOZARAC 

Josip Kozarac, šumarski inženjer i književnik, rođen 

je u Vinkovcima 18. ožujka 1858. godine, a umro je u Koprivnici 

21. kolovoza 1906. godine. Šumarske znanosti završio je 

na Visokoj školi za kulturu tla u Beču (Hochsculc fiir 

Bodenkultur in Wien) 1875. do 1879. godine. Nakon 

završenog školovanja usavršava se na praktičnom šumskom 

gospodarstvu u Vinkovcima kao šumarski vježbenik, da bi u 

svojoj 27. godini preuzeo dužnost upravitelja državne 

šumarije u Lipovljanima od 1885. do 1895. godine. Zatim 

nastavlja svoju šumarsku karijeru u Vinkovcima slijedećih 

desetak godina. Umro je 1906. godine u svojoj 48. godini, 

dakle prije 82 godine. Tijekom svog službovanja Kozarac je 

do pojedinosti upoznao slavonsku šumu koju je stručno i 

pjesnički do sada najljepše opjevao u »Slavonskoj šumi« 

(1888. god.). 

Kao stručni pisac i urednik »Šumarskog lista« (1896. do 

1898.) obradio je mnoge šumarske probleme i zacrtao smjer 

naprednog šumarstva. Današnji vrijedni i lijepi, 100 do 110 

godina stari, hrastovi u gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« 

rezultat su oplodnih sječa koje je svojedobno provodio ovaj 

napredni šumar (Dušan Klepac, 1988., Zbornik radova Josip 

Kozarac književnik i šumar). 

Prije 10 godina Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 

održala je znanstveni skup o Josipu Kozarcu kao 

književniku i šumaru te radove objavila u Centru za znanstveni 

rad u Vinkovcima. Ali, još uvijek ostaje mnogo toga što 

treba reći o njegovim književnim i stručnim djelima, jer neka 

imaju trajnu vrijednost, primjerice »Slavonska šuma« - do 

sada najljepši književni i stručni opis mješovite šume hrasta 

lužnjaka, poljskog jasena, nizinskog brijesta i običnog graba. 

Na sreću, pokojni je Dionizije Švagelj ondašnji Upravitelj 

centra HAZU-a u Vinkovcima sačuvao dijelove autografa 

toga vrijednog opusa u izvornom Kozarčcvom jeziku. To je 

Dionizije Švagelj prikazao u svom radu za kritičko izdanje 

»Slavonske šume« Josipa Kozarca, na Simpoziju održanom 

1975. godine u Vinkovcima. 

Za vrijeme svog službovanja - kao upravitelj šuma u Lipovljanima 

-Josip Kozarac je u vremenu od 1885. do 1895. 

godine oplodnom sječom posjekao i prirodno pomladio oko 

800 hektara starih šuma hrasta lužnjaka. 

To su danas stogodišnje hrastove šume mješovita sastava. 

S obzirom na njihov stav i proizvodnu sposobnost, vrlo 

bitno je naglasiti da je Josip Kozarac bio uistinu vrsni 

šumarski stručnjak i šumarski znanstvenik. Dugujemo mu 

veliku zahvalnost što nam je uzgojio tako vrijedne hrastove 

šume. Po njemu se te šume ranije zvane »Posavske šume« 

danas zovu »Josip Kozarac« koja je dana Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu na korištenje u nastavne svrhe. Ponajprije Josipu 

Kozarcu, ali i mnogim ostalim hrvatskim šumarima, trebamo 

zahvaliti da danas u LIrvatskoj imamo više od 20 tisuća 

hektara šuma hrasta lužnjaka s drvnom zalihom na panju od 

41,5 milijuna kubičnih metara. Najveći dio šuma hrasta 

lužnjaka čini peti i šesti dobni razred (76.500 ha) koji potječe 

iz vremena Josipa Kozarca. 


m MEMORIAM 

Inž. Josip i Hrvoje Sikora 

Užasnuti tragedijom, nijemi, primali 

smo i odašiljali vijest o tragediji, 

ne vjerujući da je sve to što se 

dogodilo 13. listopada ove, za šumarsku 

znanost i struku najpogubnije godine, 

istina. Zar je moguće da u životu postoji 

takva okrutnost i surovost, u kojoj netko, 

neuračunljivom i suludom vožnjom istrgne 

dva života iz jedne skladne, čestite i 

divne obitelji, zavije u bol, u crno, u 

prazninu. 

U prometnom udesu, živote su toga 

nesretnog dana izgubili Josip i Hrvoje 

Sikora, otac i sin čiji su životi bili neraskidivo 

vezani za šumu i šumarstvo 

Hrvatske. Diplomirani inženjer Josip 

Sikora, zaposlenik Direkcije »Hrvatskih 

šuma«, p.o. Zagreb, vrhunski šumarski 

stručnjak, poznat i priznat u Hrvatskoj, 

ali i međunarodnoj stručnoj javnosti i 

njegov sin Hrvoje, koji je vrlo skoro trebao 

diplomirati na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu te nastaviti očevim stopama. 

Što u ovom trenutku reći, kako naći 

riječi utjehe, na što misliti Naviru 

sjećanja iz života, nižu se uspomene, 

slike mnogih stručnih kontakata, rasprava 

i trenutaka zajedničkih druženja. 

Prekopao sam svoju osobnu arhivu i 

nadoh uvjerenje o položenom stručnom 

ispitu, kojeg smo, Josip i ja zajedno pred 

više od 30 godina polagaU, od 11. do 13. 

studenog 1967. godine pred komisijom 

tadašnjeg Republičkog sekretarijata za 

privredu u Zagrebu. Radna mjesta odvela 

su nas tada svakog na svoju stranu. Josip 

je tada, svoja stručna iskustva stjecao 

davajući se svim svojim bičem podizanju 

plantaža i kultura euroameričkih topola i 

vrba u Šumskom gospodarstvu Osijek, 

gdje su šumske površine u to vrijeme 

povećane za više od 6000 ha. 

Prirodno je da su takva postignuća i 

uspjesi zapaženi i popraćeni priznanjima 

domaće i međunarodne stručne javnosti. 

Na mjestu upravitelja Šumarije Osijek, 

dobro znan po stručnosti i plemenitosti 

pamte ga kolege, pamtit će ga Osječke 

podravske i nizinske šume, Erdutsko podunavske 

šume. Isto tako nema ni jednog 

studenta šumarstva, kroz proteklih 

30 godina u Hrvatskoj, koji ne pamti 

njegov zanos i vrhunske stručne misli 

izrečene o problematici uzgajanja i zaštiti 

euroameričkih topola, tamo negdje u 

Španjolskoj adi ili rasadniku »Karašica«. 

Svoj stručni uspon nastavio je u 

ROS »Slavonska šuma« Vinkovci, na radnom 

mjestu višeg stručnog suradnika za 

uzgoj i zaštitu šuma; bilo je to vrijeme 

izražene dinamike razvoja i priznatog statusa 

šumarske struke. Isuviše smo mala 

zemlja pa i hvala Bogu, još uvijek čvrsto 

povezana struka, zahvaljujući tradiciji 

naših časnih prethodnika, da se ne bi 

međusobno svi dobro poznavali i prepoznavali; 

tko je što i koliko u svom radnom 

vijeku činio i učinio u našoj struci. 

Josipova sklonost prirodi, osjećaj za 

šumu, njeno uzgajanje, odgovornost i 

brižnost za odgoj i obrazovanje mladih 

ljudi u struci u kojima je vještinom iskusnog 

pedagoga prepoznavao vrline i 

znanja; vjerovao u njih, često o tome 

pričao; bile su toliko snažne preokupacije 

koje su ga čitav život vezale, plijenile i 

zarobljavale najveći dio njegove energije i 

ljubavi, pa su ga i dakako dostojno 

potvrđivale rezultatima u šumi, pred ljudima, 

kolegama i prijateljima. 

Osnivanjem JP »Hrvatske šume« 

slijedi još jedno priznanje njegovoj 

stručnosti: ponuđeno mu je mjesto 

stručnog suradnika za uzgajanje šuma u 

Direkciji. Tih sedam »naših« zajedničkih 

godina rada u Direkciji »Hrvatskih 

šuma«, pamtit će i poštovati svi naši kolege 

po izrazito visokoj stručnoj razini, 

ali isto toliko i po čvrstoći stručnih stavova, 

bezgraničnom poštenju i savjesnosti. 

Toliko je puta prepoznatljivo svojim 

životom svjedočio znanu misao Antuna 

Branka Šimića: »Važno je upoznati 

ljudsko i kršćansko dostojanstvo i ne 

hodati malen pod zvijezdama«. 

To je toliko uvjerljivo životom 

svjedočio, da će uz njegovo ime, uz 

njegov ogromni stručni doprinos šumarstvu 

Hrvatske, ostati u sjećanju svih 

šumara Hrvatske uspomena kao i dužno 

poštovanje prema njegovom djelu i osobi. 

I njegov je Hrvoje kroz nekoliko 

mjeseci trebao kao mladi šumarski 

inženjer nastaviti očevim stopama, pa 

smo poznavajući njega, sigurni kako je 

hrvatsko šumarstvo i u Hrvoju izgubilo 

časnog sljedbenika. 

Pamtit ćemo ga kao angažiranog 

znalca koji je sa isto toliko domoljublja i 

stručnog žara raspravljao o dravskim 

šumama Varaždina, ranjenim hrasticima 

Posavine kao i prelijepoj Štirovači na vilovitom 

Velebitu. 

Poštovao je javnu riječ, riječ struke i 

morala, znajući da ona mora biti pobuna 

i poziv u borbu, sve dok ima zla i nepravde 

u svijetu. To svakako nije niti jednostavno 

niti lako, ali je iznad svega časno. 

Shvatili smo, živeći s njima da ljepotu 

života cijenimo samo po slobodi, neovisno 

koliko takav život može biti i težak. 

Josipe naš, takvog smo ga znali, 

poštovali i voljeli, dijeleći u zajedništvu 

zadnjih sedam godina sve brige, trud i 

ljepotu življenja s njim. U ime kolega i 

prijatelja iz »Hrvatskih šuma«, oprostit 

ćemo se s njim i s njegovim Hrvojem, 

stihovima Slavonca, Vladimira Kovačića: 

»Ostaviti stazice šljivika 

raspletene kose od vrbika 

i otići daleko zanesen - 

na grebene širokih vidika 

do gejzira stihova i slika 

i ubrati ondje svoju Jesen.« 

Neka Vaše duše Svevišnji ponese u 

vječnost, a sjećanja na Vas neka trajno 

žive u treperenju lišća slavonskih šuma! 

Tebi naš Josipe, hvala i vječna slava! 

Tomislav Starčević 


STRANICA NAŠIH ČITATELJA 

5 UMARSKOM MILJEU 

SNIMIO: inž. Zdenko Turniški 

Mnogi naši čitatelji načinili su radeći, šetajući ili boraveći u šumi 

i prirodi niz dobrih fotografija, zanimljivih i drugim čitateljima. Stoga 

smo odlučili da ovu predzadnju stranicu otvorimo svim našim čitateljima 

za njihove najuspješnije fotografije. 

Pozivamo vas da nam šaljete vaše uspjele fotografije uz rečenicu 

dvije teksta, na primjer naziv i gdje je snimljena fotografija, a mi ćemo 

u svakom broju objaviti nekoliko po našem sudu najuspjelije i nastojati 

ćemo ih skromno honorirati. 

Vaše radove šaljite na adresu redakcije, naznačenu na drugoj stranici 

ovitka svakog broja »Hrvatskih šuma«. 

Urednik 

Jesenski jutarnji pejsaž 

Ja sam numero 

uno u šumi 

Judino uho 

Život na tuđoj 

grbači

vijesti - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?