vijesti - Hrvatske šume

Gospodarenje sa svrhom da se uzgoje što stabilniji oblici, otporniji na
požare. Najneotpornijc su čiste borove sastojine u Mediteranu.
Izgradnja šumskih puteva i vlaka, tako da se može vozilima i kaniioncisternama
doći po.svuda u šumu, najdalje na oko 500 m udaljenosti.
Povezati se na međunarodnom planu s istraživačkim djelatnostima i u
sustavu veza i obavješćivanja te zajedničkih intervencija.
Na području Mediterana, posebice u Dalmaciji, stvoriti čvrstu i jaku
šumarsku organizaciju sa sposobnim stručnim kadrom i odgovarajućim
radnicima, koji će moći samostalno donositi .svoje programe
naprednog i racionalnog gospodarenja šumama, vodeći računa o njihovoj
višenamjenskoj funkciji te u isto vrijeme realizirati izrađene
programe. Djelatnošću u šumama na sječi i izradi drvnih sortimenata,
na čišćenju, proredama, njezi, pošumljivanju i drugim radovima, radnici
će svojom nazočnošću oživjeti sada napuštene površine i time ne
samo preventivno moći djelovati (upozorenja), već i represivno neposredno
i brzo, ako do požara dođe.
Prema tomu, samo čvrsta šumarska organizacija na terenu
koja bi uz svoju redovitu gospodarsku djelatnost, u koordinaciji s
ostalim organizacijama kao što su vatrogasna društva, mjesni
odbori i drugi, izvršila sve predviđene preventivne mjere i aktivnosti
može biti jamstvo uspjeha borbe protiv vatrene stihije.
Požara izazvanih na ovaj ili onaj način bilo je i bit će, ali njihovo
djelovanje, ovisit će o našoj pripravnosti i osposobljenosti da se vatri suprotstavimo
i njome ovladamo.
Šteta koju uzrokuju požari na području krša ne može se prihvatiti
samo kao šteta na drvnoj masi. Kada se govori o štetama, moraju se
iskazati sve vrijednosti šume za jedno područje, pa tako gledajući,
požarom zahvaćene površine borovih šuma i ostalih površina na Srđu u
zaleđu Dubrovnika i Gruža, u Makarskoj, na Hvaru itd., imaju neprocjenjivu
vrijednost.
"^r
Praf. dr. se. Šime Meštrović
Državna protupožarna preventiva
Ukupnost problematike protupožarne zaštite šuma, posebno opseg,
dugoročnost i veličina mnogostrukih a neprocjenjivih posljedica, čvrstim
su razlogom za uzbunu i pokretanje svih institucija države, znanosti,
struke, gospodarstva pa i stanovništva, sa svrhom utvrđivanja, izrade,
donošenja i djelotvorne provedbe »jedinstvenog programa protupožarne
zaštite na razini države«, koji će svojom znanstvenom,
stručnom i organizacijskom podlogom biti jamstvo učinkovitoj protupožarnoj
preventivi.
Svojim izlaganjem želim sasvim određeno, u ime šumarske struke,
predložiti nužne aktivnosti i radove koji bi morali rezultirati smanjenjem
broja šumskih požara, opožarene površine i ono stoje najznačajnije, bitnim
smanjenjem katastrofalnih posljedica.
Stoga predlažemo:
1. Osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna preventiva
pretpostavlja izradu i donošenje Prostornog plana Primorske
Hrvatske, od rijeke Dragonje do poluotoka Prevlaka. Takav Prostorni
plan, nudi dugoročnu podlogu za razvoj turizma, poljoprivrede,
stočarstva, šumarstva i svih drugih gospodarskih djelatnosti, ali i vrlo jasnu
obvezu korisnika prostora prema nužnom opsegu radova preventivne
protupožarne infrastrukture.
2. Nužnom reorganizacijom vatrogasne službe u Republici Hrvatskoj,
treba osigurati usroj »Jedinstvenog vrhovnog stožera vatrogasne
službe na razini države«, kako bi svi sudionici u protupožarnoj
zaštiti (MUP, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, »Hrvatske šume«,
p.o. Zagreb, Ministarstvo turizma, turističke organizacije. Hrvatske ceste.
Hrvatske željeznice, HEP i DVD-i, i drugi), djelovali pod jednom
komandom, provodeći jedinstveni program; od kvalificirane i sveobuhvatne
edukacije, preventive, operativnih intervencija do prepoznatljive
i jasne odgovornosti.
3. Potrebno je da stručnjaci »Hrvatskih šuma« odmah na cijelom
priobalnom području Hrvatske priđu izradi Procjene opasnosti od
požara. Takva procjena biti če temelj za izradu Jedinstvenog programa
protupožarne zaštite, iz kojeg će se prema prioritetima i u skladu sa osiguranim
financijskim sredstvima programirati godišnja dinamika izgradnje
protupožarne infrastrukture (protupožarne prosjeke sa elementima
šumskih cesta, terenskim rasporedom i brojem primarnih i sekundarnih
promatračnica, broj i vremenski raspored ophodarske protupožarne
dojavne službe, sredstava veze, interventne opreme, broj veličina i raspored
punktova za smještaj specijaliziranih udarnih grupa za brze intervencije,
smještaj i raspored zračnih snaga za gašenje požara i drugo).
4. Na području priobalja, »Hrvatskim šumama« mora se sa razine
države osigurati financijska podrška za organiziranje kvalitetne i
čvrste šumarske službe koja će provedbom gospodarskih mjera u svim
šumama Mediterana i kontinuirano čuvati sklop sastojina i relativnu
vlažnost prizemnog rašća, stalno davajući prednost autohtonim vrstama
bjelogorice u odnosu na čiste borove sastojine, čišćenje (uklanjanje) suhe
trave i zapaljivog drvnog materijala uz prometnice i naselja, kao i trajno
provođenje propisanog šumskog reda, vodeći računa o višenamjenskoj
funkciji tih šuma. Takvom trajnom aktivnošću, bit će osigurana protupožarna
preventiva ali i brzo represivno djelovanje do pojave vatre i
dođe.
5. Nužno je izmjenama odredbi zakonske regulative koja se bavi
protupožarnom preventivom osigurati ozbiljno povećanje kaznenih
mjera kao i učinkovitost pravosudnih organa za prekršitelje propisanih
mjera zaštite od požara.
6. Ukupnu aktivnost na zaštiti od požara mora pratiti akcija (pokret)
osnivanja dobrovoljnih vatrogasnih društava u najvećem
broju mjesta duž priobalja, koja će svojom trajnom aktivnošću osigurati
opću psihozu maksimalne pažnje u provedbi protupožarne preventive.
Ovaj pokret svojom aktivnošću moraju pratiti televizija, radio,
tisak, letci, posteri, plakati, stoljnjaci, ubrusi, suncobrani i dr.
7. Vlasnike zapuštenih poljoprivrednih površina i vlasnike
privatnih šuma u kojima se ne provode gospodarske mjere i
nužan opseg mjera zaštite od požara, potrebno je stimulativnim
mjerama privoliti na privođenje površina svojoj namjeni, ali i
vrlo jasno predvidjeti oštre sankcije zbog ne provođenja zakonskih
obveza prema namjeni određene površine.
8. Metodologiju obračuna šteta od šumskih požara na području
mediterana, nužno je znanstveno utvrditi dodajući zanemarivoj
vrijednosti izgorene drvne mase ogromnu vrijednost
općekorisnih funkcija tog područja (klima, voda, kisik, fauna,
biodiverzitet, krajolik i dr.). Iskazivanjem vrijednosti štetnih posljedica
od šumskih požara bez svih općih dcibara koje šuma proizvodi i pruža,
ozbiljno iskrivljujemo sliku o veličini, dugoročnosti i značaju posljedica
šumskih požara na Mediteranu.
9. Treba jasno reći državi, kako je nemoguće osigurati potrebnu
dinamiku i provedbu svih ovih mjera pa onda i smanjenje
broja požara i opožarenih površina i tragičnih posljedica, bez
dodatnog osiguranja trajnih i stabilnih izvora financijskih sredstava,
no isto tako moramo istaknuti da je i vrlo skupa a
učinkovita i dobro organizirana preventiva, uvijek mnogostruko
jeftinija od posljedica koje iza sebe ostavlja vatrena stihija. To
smo kao najpozvanija struka u protupožarnoj zaštiti naših šuma,
dužni reći svojoj državi. .
^ ^
Tomislav Starčević dipl. inž. šum.
12 / Časopis Hrvatske šume