Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
mczofilnijoj varijanti, subas. carpinetosum<br />
betuli. Pripadnost zajednici odredio je profesor<br />
zagrebačkog Šumarskog fakulteta Ivo<br />
Trinajstič u suradnji s dr. Josipom<br />
Franjičem, prilikom obilaska ovih sastojina<br />
prije dvije godine. Istraživanje je<br />
provedeno na osnovi desetak fitocenoloških<br />
snimaka, no ostalo je otvoreno pitanje<br />
je li sladun na ovom području <strong>Hrvatske</strong><br />
autohtonog ili antropogenog porijekla.<br />
Promotri li se zonalnost navedenih sastojina,<br />
može se zaključiti da dolaze i izravno se<br />
nadovezuju na pojas lužnjakovih šuma u<br />
zoni šuma hrasta kitnjaka, a granica medu<br />
tim zajednicama je difuzna i teško se određuje.<br />
S većom strmošću terena sladun se<br />
sve više miješa s kitnjakom.<br />
Analizirajući pridolazak sladuna na<br />
području Požeške kotline, može se konstatirati<br />
da u navedenim gospodarskim jedinicama<br />
čini gotovo čiste sastojine (udio<br />
86%), s manjom primjesom cera, bukve i<br />
graba, a pretežito su to stare sastojine<br />
između 100 i 200 godina. Potrebno je naglasiti<br />
daje riječ o sastojinama dobre kvalitete,<br />
koje se dobro pomlađuju a zauzimaju<br />
površinu 497 ha. Prema riječima<br />
mr. Zeljka Najvirta, rukovoditelja<br />
požeškog Odjela za uređivanje šuma,<br />
površina sladunovih sastojina je u<br />
stvarnosti i veća, budući da se zbog teško<br />
odredive granice nisu odvajale posebno<br />
sastojine hrasta sladuna i kitnjaka, već se<br />
na razini odsjeka izdvajala vrsta koja<br />
prevladava.<br />
I. Tomić<br />
U POŽEGI OBILJEŽEN DAN ZAHVALNOSTI<br />
Gorski javor kao stablo nade<br />
u povodu Dana zahvalnosti (Dani<br />
kruha), koji se obilježavaju u listopadu<br />
diljem <strong>Hrvatske</strong>, u Požegi je održana<br />
županijska svečanost pod nazivom »Dani<br />
zahvalnosti za plodove zemlje«. Osma<br />
po redu, ovogodišnja manifestacija<br />
obilježena je svečanom svetom misom u<br />
požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske, a<br />
poslije toga posađeno je »stablo nade« -<br />
sadnica gorskog javora (Acer pseudoplatanus).<br />
Sadnju su potaknuli Pokret<br />
prijatelja prirode »Lijepa naša«.<br />
Franjevački institut za kulturu mira i<br />
Hrvatski katolički radio. Uz okupljene<br />
učenike, učitelje i profesore te predstavnike<br />
svih osnovnih i srednjih škola<br />
Požcško-slavonske županije bili su i predstavnici<br />
požeške Uprave šuma, mr<br />
Juraj Zelić i mr Ivica Samarđić.<br />
Osobitost svečanosti bila je sadnja<br />
»Stabla nade 2000«, a cilj projekta da se u<br />
prijelazu u novo tisućljeće kao znak<br />
nade, odanosti životu i odgovornosti za<br />
život na zemlji posadi barem onoliko<br />
stabala koliko ima stanovnika u<br />
Hrvatskoj. Požeški šumarski stručnjaci<br />
govorili su o projektu ozelenjivanja<br />
gradskih površina te razlogu odabira<br />
sadnice gorskoga javora. - Pored<br />
inicijatora u projektu sudjeluju kao pokrovitelji<br />
Hrvatska biskupska<br />
konferencija, Ministarstvo prosvjete i<br />
športa. Državna uprava za zaštitu<br />
kulturne i prirodne baštine. Javno<br />
poduzeće »<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>« p.o. Zagreb,<br />
Pokret prijatelja prirode »Lijepa naša«,<br />
»Požeško-slavonska županija, grad<br />
Požega, Hrvatsko dušebrižništvo i<br />
Hrvatski svjetski kongres - kazao je u<br />
prigodnom govoru mr Zelić. Naglasio je<br />
da je za »stablo nade 2000« izabran<br />
gorski javor, jer je to vrsta drveta koja od<br />
prirode živi u šumama Požeškoga gorja.<br />
To je danas jedna od najvitalnijih vrsta<br />
drveća, budući da ne umire pod<br />
utjecajem agresivnih vanjskih činitelja,<br />
ima svoju ljepotu u habitusu, obliku i<br />
boji kore, lista i cvijeta. Po svojem<br />
obliku ovo stablo simbolizira čovjeka.<br />
Sjetimo se, nastavio je mr Zelić, da su<br />
upravo prve dječje crtarije stablo i<br />
čovjek. Stablo simbolički označeno<br />
kružnicom i ravnom okomitom crtom<br />
predstavlja, s trećom vodoravnom<br />
crtom, simbol čovjeka, njegovu<br />
horizontalnu i vertikalnu os, njegov<br />
hod po zemlji i stremljenje prema<br />
nebesima.<br />
Prigodnim riječima, među<br />
ostalima, su se obratili i požeški<br />
gradonačelnik Branko Skorup te<br />
dožupan Željko Žilić kojemu je<br />
pripala čast zasaditi javorovo stabalce, a<br />
blagoslov je obavio župnik Josip<br />
Krpcljević.<br />
(I. TOMIĆ)<br />
Novi elaborat za »Južnu Krndiju kutjevačku«<br />
Potkraj rujna obavljen je komisijski<br />
pregled i odobrenje novog uredajnog<br />
elaborata za gospodarsku jedinicu »Južna<br />
Krndija kutjevačka«, koja pripada<br />
šumariji Kutjcvo, a u sastavu je požeške<br />
Uprave šuma. Ministarstvo poljoprivrede<br />
i šumarstva odredilo je komisiju<br />
koja je radila u sastavu: ing. Stjepan<br />
Vuk, predsjednik te članovi ing. Marijan<br />
Matić i ing. Mihajlo Tompak. Radu<br />
komisije ispred Odjela za uređivanje<br />
šuma Požega bili su prisutni mr Zeljko<br />
Najvirt, ing. Velibor Vujić i ing. Goran<br />
Urh, a šumariju Kutjevo zastupao je<br />
upravitelj ing. Zeljko Ognjenčić.<br />
Komisija je nakon trodnevnog uredskog<br />
i kancelarijskog rada zaključila da<br />
je navedena Osnova gospodarenja<br />
izrađena u skladu sa Zakonom o<br />
šumama. Pravilnikom o uređivanju<br />
šuma i šumskogospodarskom osnovom<br />
te predlaže Ministarstvu da izda<br />
suglasnost na predloženi elaborat, čija<br />
valjanost je od \. siječnja 1998. do 3L<br />
prosinca 2007. godine. Površina gospodarske<br />
jedinice je 6587 ha, a sadrži 142<br />
odjela i 665 odsjeka. Na ukupnoj<br />
površini nalazi se 28 ha zaštitnih šuma i<br />
2 ha šuma posebne namjene. Drvna<br />
zaliha iznosi L260.198 m', a godišnji<br />
tekući prirast 43.383 m^ ili 6,91 mVha.<br />
Sječivi etat u prvom polurazdoblju<br />
iznosi 171.296 m^,oA čega na glavni<br />
otpada 73.038 m-*, a na prethodni 98.258<br />
m3.<br />
U sklopu šumskouzgojnih radova<br />
na jednostavnoj biološkoj reprodukciji<br />
najviše poslova bit će na njezi<br />
podmlatka (331 ha), njezi pod<br />
zastorom stare sastojine (244 ha) te<br />
čišćenju kojika (223 ha). Proširena<br />
biološka reprodukcija radit će se na<br />
površini 67 ha.<br />
Otvorenost šuma u gospodarskoj<br />
jedinici »Južna Krndija kutjevačka«<br />
iznosi 15,21 km/1000 ha, a u narednih<br />
deset godina izgradit će se novih 3,38<br />
km šumskih prometnica te nasuti<br />
kamenom postojeći zemljoradi u<br />
dužini 13 km. Budući da je za<br />
područje Požeško-slavonske županije<br />
u tijeku izrada Prostornog plana, ovaj<br />
urcđajni elaborat za sada nije bilo<br />
moguće uskladiti s navedenim<br />
planom.<br />
(I. T.)<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> 133
Change language