vijesti - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

Izvanredna revizija g. j. Bastajske šume 5s5r I- Pomladak u gospodarskoj jedinici Bastajske šume - Krivaja klisa, na krajnjim istočnim obroncima Bilogore Izvršena je izvanredna revizija gospodarske jedinice Bastajske šume - Krivaja klisa u šumariji Đulovac. Stritčna komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u sastavu prof. dr. Radovan Križance (predsjednik), ing. Krešimir Turk, ing. Zvonko Zcmčak i ing. Milan Butković prihvatila je nakon obilaska terena i pregledane dokumentacije predložene izmjene u planu gospodarenja ovom jedinicom. Do izvanredne revizije došlo je zbog velikih šteta nastalih snijegolomima i ledolomima u dvije poslovne godine, 1996. i 1997. godine kada su nastale štete od blizu dva redovna godišnja etata šumarije Đulovac. Radi se uglavnom o sastojinama bukve s nešto kitnjaka i graba te četinjača, (m) UPRAVA SUMA POŽEGA SASTOJINE HRASTA SLADUNA NA PODRUČJU POZESTINE Veća pozornost istraživanju Na području Požeške kotline sastojine hrasta sladuna zauzimaju površinu blizu 500 ha, a riječ je o gotovo čistim i kvalitetnim šumama starosti između sto i dvjesto godina Hrast sladun (Qucrcus conferta) po svome rasprostranjenju (arealu) pripada balkanskom flornom elementu, a dosiže visinu više od 1000 m nad morem. Višemanje je kserotermna vrsta prijelaznog područja, između istočnog Mediterana i jugozapadnih stepa, a treba istaknuti da je kserotermniji od kitnjaka i cera, a mezofilniji od hrasta medunca. Poznato je iz šumarske prakse daje prirodno generativno pomlađivanje šuma sladuna u nas vrlo slaba, a stabla nastala iz sjemena zaostaju u prirastu za lužnjakovim i kitnjakovim. Stabla sjemenskog porijekla postižu fizičku zrelost oko 60. godine, a ona nastala iz panja već oko 25. godine starosti. Valja naglasiti da je sladunov podmladak osjetljiv na niske temperature zraka. Zbog vrlo vrijedne drvne mase sladun se, za razliku od cera, umjetno uzgaja i u čistim sastojinama, a u mješovitim sastojinama sa cerom, zbog neotpornosti cera na zimotrenost i snjegolomc, biološki je jači. No antropogeni i drugi činitelji u prošlosti učinili su svoje pa je zbog vrednijeg sladuna i njegovog većeg iskorištavanja u mješovitim sastojinama nerijetko omjer smjese 90;10 u korist cera. Stoga je na šumarima da pri obnovi ovog tipa šume osobito usmjere pozornost na davanje prednosti sladunu i ••j.*-•.•!*! Sastojina hrasta sladuna u blizini kutjevačkog rasadnika »Hajderovac« Snimio: I. TOMIĆ povećanje njegovog udjela. Povoljnije obnavljanje sladuna može se postići tako da se tijekom pripremnog sijeka u oplodnoj sječi uklanjaju pretežito cerova stabla. Zajednica hrasta lužnjaka i običnoga graba s cerom u Hrvatskoj je posebice rasprostranjena u Slavoniji, a dolazi na vukovarskom i đakovačkom ravnjaku, prodirući do prostora panonskih gora kao što su Papuk, Fruška gora, Dilj i dr. Prema jugoistoku navedena zajednica prelazi u klimatogenu šumu hrasta sladuna i cera (Quercetum frainetto - cerris Rudski 1949.). Na području Uprave šuma Požega sastojine hrasta sladuna nisu bile dosad detaljnije proučene i izdvojene, premda se ova vrsta hrasta u tom dijelu Hrvatske spominje već gotovo dvije stotine godina. Tijekom revizije uređajnih elaborata za gospodarske jedinice »južna Krndija kutjevačka« i »Južna Krndija čaglinska« posebice su izdvojene sladunove sastojine, koje nastavaju prostor od šumskohortikulturnog rasadnika »Hajderovac« na kutjevačkom području, do sela Duboka na području čaglinske općine. Ove sastojine pripadaju prema florističkom sastavu spomenutoj zajednici hrasta sladuna i cera, i to njenoj 32 / Časopis Hrvatske šume
mczofilnijoj varijanti, subas. carpinetosum betuli. Pripadnost zajednici odredio je profesor zagrebačkog Šumarskog fakulteta Ivo Trinajstič u suradnji s dr. Josipom Franjičem, prilikom obilaska ovih sastojina prije dvije godine. Istraživanje je provedeno na osnovi desetak fitocenoloških snimaka, no ostalo je otvoreno pitanje je li sladun na ovom području Hrvatske autohtonog ili antropogenog porijekla. Promotri li se zonalnost navedenih sastojina, može se zaključiti da dolaze i izravno se nadovezuju na pojas lužnjakovih šuma u zoni šuma hrasta kitnjaka, a granica medu tim zajednicama je difuzna i teško se određuje. S većom strmošću terena sladun se sve više miješa s kitnjakom. Analizirajući pridolazak sladuna na području Požeške kotline, može se konstatirati da u navedenim gospodarskim jedinicama čini gotovo čiste sastojine (udio 86%), s manjom primjesom cera, bukve i graba, a pretežito su to stare sastojine između 100 i 200 godina. Potrebno je naglasiti daje riječ o sastojinama dobre kvalitete, koje se dobro pomlađuju a zauzimaju površinu 497 ha. Prema riječima mr. Zeljka Najvirta, rukovoditelja požeškog Odjela za uređivanje šuma, površina sladunovih sastojina je u stvarnosti i veća, budući da se zbog teško odredive granice nisu odvajale posebno sastojine hrasta sladuna i kitnjaka, već se na razini odsjeka izdvajala vrsta koja prevladava. I. Tomić U POŽEGI OBILJEŽEN DAN ZAHVALNOSTI Gorski javor kao stablo nade u povodu Dana zahvalnosti (Dani kruha), koji se obilježavaju u listopadu diljem Hrvatske, u Požegi je održana županijska svečanost pod nazivom »Dani zahvalnosti za plodove zemlje«. Osma po redu, ovogodišnja manifestacija obilježena je svečanom svetom misom u požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske, a poslije toga posađeno je »stablo nade« - sadnica gorskog javora (Acer pseudoplatanus). Sadnju su potaknuli Pokret prijatelja prirode »Lijepa naša«. Franjevački institut za kulturu mira i Hrvatski katolički radio. Uz okupljene učenike, učitelje i profesore te predstavnike svih osnovnih i srednjih škola Požcško-slavonske županije bili su i predstavnici požeške Uprave šuma, mr Juraj Zelić i mr Ivica Samarđić. Osobitost svečanosti bila je sadnja »Stabla nade 2000«, a cilj projekta da se u prijelazu u novo tisućljeće kao znak nade, odanosti životu i odgovornosti za život na zemlji posadi barem onoliko stabala koliko ima stanovnika u Hrvatskoj. Požeški šumarski stručnjaci govorili su o projektu ozelenjivanja gradskih površina te razlogu odabira sadnice gorskoga javora. - Pored inicijatora u projektu sudjeluju kao pokrovitelji Hrvatska biskupska konferencija, Ministarstvo prosvjete i športa. Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Javno poduzeće »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Pokret prijatelja prirode »Lijepa naša«, »Požeško-slavonska županija, grad Požega, Hrvatsko dušebrižništvo i Hrvatski svjetski kongres - kazao je u prigodnom govoru mr Zelić. Naglasio je da je za »stablo nade 2000« izabran gorski javor, jer je to vrsta drveta koja od prirode živi u šumama Požeškoga gorja. To je danas jedna od najvitalnijih vrsta drveća, budući da ne umire pod utjecajem agresivnih vanjskih činitelja, ima svoju ljepotu u habitusu, obliku i boji kore, lista i cvijeta. Po svojem obliku ovo stablo simbolizira čovjeka. Sjetimo se, nastavio je mr Zelić, da su upravo prve dječje crtarije stablo i čovjek. Stablo simbolički označeno kružnicom i ravnom okomitom crtom predstavlja, s trećom vodoravnom crtom, simbol čovjeka, njegovu horizontalnu i vertikalnu os, njegov hod po zemlji i stremljenje prema nebesima. Prigodnim riječima, među ostalima, su se obratili i požeški gradonačelnik Branko Skorup te dožupan Željko Žilić kojemu je pripala čast zasaditi javorovo stabalce, a blagoslov je obavio župnik Josip Krpcljević. (I. TOMIĆ) Novi elaborat za »Južnu Krndiju kutjevačku« Potkraj rujna obavljen je komisijski pregled i odobrenje novog uredajnog elaborata za gospodarsku jedinicu »Južna Krndija kutjevačka«, koja pripada šumariji Kutjcvo, a u sastavu je požeške Uprave šuma. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odredilo je komisiju koja je radila u sastavu: ing. Stjepan Vuk, predsjednik te članovi ing. Marijan Matić i ing. Mihajlo Tompak. Radu komisije ispred Odjela za uređivanje šuma Požega bili su prisutni mr Zeljko Najvirt, ing. Velibor Vujić i ing. Goran Urh, a šumariju Kutjevo zastupao je upravitelj ing. Zeljko Ognjenčić. Komisija je nakon trodnevnog uredskog i kancelarijskog rada zaključila da je navedena Osnova gospodarenja izrađena u skladu sa Zakonom o šumama. Pravilnikom o uređivanju šuma i šumskogospodarskom osnovom te predlaže Ministarstvu da izda suglasnost na predloženi elaborat, čija valjanost je od \. siječnja 1998. do 3L prosinca 2007. godine. Površina gospodarske jedinice je 6587 ha, a sadrži 142 odjela i 665 odsjeka. Na ukupnoj površini nalazi se 28 ha zaštitnih šuma i 2 ha šuma posebne namjene. Drvna zaliha iznosi L260.198 m', a godišnji tekući prirast 43.383 m^ ili 6,91 mVha. Sječivi etat u prvom polurazdoblju iznosi 171.296 m^,oA čega na glavni otpada 73.038 m-*, a na prethodni 98.258 m3. U sklopu šumskouzgojnih radova na jednostavnoj biološkoj reprodukciji najviše poslova bit će na njezi podmlatka (331 ha), njezi pod zastorom stare sastojine (244 ha) te čišćenju kojika (223 ha). Proširena biološka reprodukcija radit će se na površini 67 ha. Otvorenost šuma u gospodarskoj jedinici »Južna Krndija kutjevačka« iznosi 15,21 km/1000 ha, a u narednih deset godina izgradit će se novih 3,38 km šumskih prometnica te nasuti kamenom postojeći zemljoradi u dužini 13 km. Budući da je za područje Požeško-slavonske županije u tijeku izrada Prostornog plana, ovaj urcđajni elaborat za sada nije bilo moguće uskladiti s navedenim planom. (I. T.) Časopis Hrvatske šume 133
Page 1 and 2: ' 'ff'f
Page 3 and 4: II. konferencija generalnih direkto
Page 5 and 6: daći o prodaji drva, strukturi sor
Page 7 and 8: POŽARI Najveća stalna opasnost za
Page 9 and 10: Koristeći navedena sredstva veze,
Page 11 and 12: koji je ušao u program radova koje
Page 13 and 14: i naselja te čine veliku štetu u
Page 15 and 16: ŠUMARIJA SAMOBOR / ŠUMARSTVO NA R
Page 17 and 18: »zumbcračko cko selo« na područ
Page 19 and 20: ŠUMARIJA KLANA/ GORANSKE SUME NADO
Page 21 and 22: RASADNIK »ZALUZJE« /UPRAVE SUMA V
Page 23 and 24: DANAS U POSJETI: ŠUMARIJA PITOMACA
Page 25 and 26: dnje biti poteškoća. S druge stra
Page 27 and 28: V du« u Šumariji Novi Vinodolsl
Page 29 and 30: ZAŠTITA PRIRODE Pošumljavanje hrv
Page 31 and 32: Planovi se izvršavaju u potpunosti
Page 33: NOVE PROMETNICE/ ŠUMARIJA PAKRAC O
Page 37 and 38: štiti od opasnog ultraljubičastog
Page 39 and 40: ŠUMA - ČUVAR KULTURNE BAŠTINE Pr
Page 41 and 42: STRUČNA EKSKURZIJA POŽEŠKIH ŠUM
Page 43 and 44: LOVNI TURIZAM U Varaždinu po treć
Page 45 and 46: Ovakvi su trofeji rijetki: trofej o
Page 47 and 48: crijeva, a može doći i do smrti.
Page 49 and 50: KULTURA U Vinkovcima su održani č
Page 51: STRANICA NAŠIH ČITATELJA 5 UMARSK

vijesti - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?