vijesti - Hrvatske šume

•se.*-,"
.••-•M»
Prosjeke bi trebale biti široke i svake godine bi se vegetacija trebala na njima uništavati
Požari u 1998. godini
Ove godine uništene su velike
površine visokih šuma (preko 6 000 ha) od
čega samo na otoku Korčuli 3.458 ha,
uglavnom alcpskog bora.
Posebno je nepovoljna činjenica da se
najveća opožarcna površina nalazi na relativno
malom prostoru (Korčula,
Pelješac, Lastovo) gdje se od ukupno
opožarene površine u Hrvatskoj nalazi
gotovo trećina ili točnije, 8.496 ha. Prema
već spomenutim kriterijima, ovogodišnji
su požari za područje Mediterana, odnosno
otoke i priobalje izazvali teške posljedice
pošto je opožareno preko 2 posto
ukupne površine.
Kao i prethodnih godina ponovo su
više stradale privatne šume iako u ukupnoj
površini šuma sudjeluju sa svega 15
posto (od ukupne površine na privatne
šume otpada 18,882 ha).
Razlog tome vjerojatno je u činjenici
što s njima nitko ne gospodari i što se u
njima ne provode nikakve uzgojne mjere,
niti bilo kakve mjere zaštite od požara.
Kao takve ne samo što same stradaju već
su stalna opasnost i za državne šume, prije
svega kao mjesto nastanka požara, a zatim
kao prostor njegova širenja.
Zanimljiv je također i odnos broja
požara na području Dalmacije i požara nastalih
na području Hrvatskog Primorja i
Istre. Teško je pojasniti činjenicu da pod
istim klimatskim, vegctacijskim i drugim
uvjetima broj požara i posljedice od njih u
Dalmaciji poprimaju katastrofalne razmjere
dok u isto vrijeme Hrvatsko primorje
i Istra bilježe ispodprosječni broj
požara.
Iako bi se o posljedicama požara, odnosno
o iznesenim podacima za ovu godinu
moglo mnogo toga reći što će se na nadležnim
mjestima i učiniti, jedno pitanje
nameće se prije svih: zašto i kako je do
svega ovoga došlo i gdje je i tko je zaka-
Svatko onaj tko se makar razumije u
problematiku požara, osobito šumskih, bez
dvoumljenja reći će da se zakazalo u preventivi.
I neće pogriješiti.
Jer, bilo bi apsurdno uzroke tražiti u
gasiteljima kad znamo da su samo nadljudskim
naporima, usprkos nepovoljnim
uvjetima, nedostatku tehnike i
nepristupačnosti terena obuzdavali vatrenu
stihiju i činili više od mogućeg.
Zbog toga svaki od sudionika u zaštiti
od požara mora preispitati sebe, ocijeniti
stoje učinio i što nije učinio, te na temelju
toga utvrditi svoje daljnje djelovanje.
Mjere zaštite u »Hrvatskim
šutnatna«
»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb zakonskim
propisima (Zakon o šumama. Zakon
o požaru i td.) i Programom Vlade Republike
Hrvatske o provođenju mjera zaštite
od požara obvezne su provoditi mjere
zaštite od požara u državnim šumama koje
su im dodijeljene na gospodarenje. Njihova
obveza u tom pravcu pretežno je
usmjerena u preventivno djelovanje koje
se posebno očituje . u uspostavi
promatračke i dojavne službe, izgradnje
šumskih prosjeka, provođenju uzgojnih
mjera u funkciji zaštite od požara, kresanju
grana uz javne saobraćaj niče, prorjeđivanju
sastojina ugroženih požarom, te nizom
drugih mjera koje će pridonijeti težem
onemogućavanju nastanka požara i njegova
širenja.
U tom pravcu, od osnivanja (1991.
UPRAVA
ŠUMA
SPLIT
SENJ
BUZET
GOSPIĆ
UKUPNO
Broj
motrilica
16
5
5
1
27
Broj povrem.
motrilica
43
-
-
43
godine) do danas »Hrvatske šume«, p.o.
Zagreb su i djelovale.
Izgrađeno gotovo 2000 km
prosjeka
u razdoblju od 1992. do 1997. godine
samo na području Uprave šuma Buzet,
Senj, Gospić i Split izgrađeno je 1.932,54
km protupožarnih prosjeka s elementima
šumskih cesta i 235 km zemljanih prosjeka.
Po upravama šuma gradilo se kako
slijedi:
UPRAVA
ŠUMA
SPLIT
SENJ
BUZET
GOSPIĆ
UKUPNO
ZEMLJANE
PROSJEKE
-
_
170,00
60,00
230,00
PROTUPOŽARNE
PROSJ. S ELEM.
ŠUM. CESTE
ion
1.143,00
281,00
180,00
217,01
1.821,01
Ukupno utrošena sredstva za izgradnju
ovih prosjeka su 109,748.000 kn. U
1998. godini planirano je novih 190 km što
se financira kreditom Međunarodne
banke, a u okviru Projekta »Obnova i
zaštita obalnih šuma«.
Pored izgradnje prosjeka, u razdoblju
1992-1998. ulagalo se u sistem veza koje su
preduvjet brze dojave požara i pravovremenog
gašenja. I na ovom segmentu
zaštite situacija je bila vrlo teška obzirom
da se raspolagalo s vrlo malim brojem sredstava
veze koji se djelomično otuđenjem
(dio su odnijeli pobunjeni Srbi), te stavljanjem
jednog dijela u funkciju obrane
Hrvatske, praktično raspao. »Hrvatske
šume«, uz znatna ulaganja na području
ovih uprava sada raspolažu i nalaze se u
funkciji slijedećih sredstava veze:
UPRAVA
ŠUMA
SPLIT
SENJ
BUZET
GOSPIĆ
UKUPNO
RADIO
MOBITEL
STANICA
kom
66
64
5
32
5
10
-
113
71
Pored sredstava veze, u cilju brzog
otkrivanja i dojavljivanja požara u funkciji
se nalaze motrilice (stalne i privremene), te
veći broj automobila, čamaca i motocikla
što je vidljivo iz sljedeće tablice:
Broj
automobila
40
12
29
81
Čamaca
5
-
-
5
Mopeda
33
-
4
37
6 / Časopis Hrvatske šume