You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
i naselja te čine veliku štetu u smislu uništavanja ckološko-zaštitnc i<br />
turističke vrijednosti <strong>šume</strong> koja se u pravilu, prilikom utvrđivanja šteta<br />
znatno podcjenjuje.<br />
U našem jadranskom primorju izgorene <strong>šume</strong> pripadaju šumskim<br />
zajednicaiTia sa hrastom crnikom {QuercetaUa ilicis) i hrastom mcduncem<br />
(Ouercetalia puhescentis) i to pretežito u njihovim degradacijskim stadijima<br />
od kojih su svi osim ljutih kamenjara u ekološkoj i turističkoj funkciji. U<br />
vrlo različitim slučajevima razvojnih stadija šumskih sastojina, šumskih<br />
zajednica i degradacijskih stadija koje u vcčoj ili manjoj mjeri osiguravaju<br />
općekorisne funkcije šuma, nalazimo panjače hrasta crnike i hrasta medunca,<br />
crnikinu makiju i garig, šikaru i šibljak medunca te blage kamenjare<br />
obje skupine šumskih zajednica.<br />
Navedeni degradacijski oblici šuma imaju u pravilu vrlo malu sirovinsku<br />
i energetsku vrijednost, ali stoga vrlo naglašene ekološke i socijalne<br />
funkcije, u prvome redu onu turističku. 1 šumske kulture primorskih<br />
borova su najčeščc žrtve požara zbog svoje zapaljivosti, a njihova turistička<br />
vrijednost je osobito velika, ako su podignute uz morsku obalu.<br />
Utvrđivanje šteta od šumskih požara<br />
Štete nastale poslije šumskih požara najčeščc se temelje na vrijednosti<br />
izgorene šumske sirovine što u slučaju primorskih šuma daje vrlo malu<br />
vrijednost. Tako primjerice garig ili šibljak, ali i makija imaju zanemarivu<br />
sirovinsku, ali vrlo veliku ekološku i socijalnu vrijednost koja, međutim,<br />
ostaje sakrivena.<br />
Iznos ekološke i socijalne vrijednosti uništene šumskim požarom<br />
računa se još uvijek na osnovi spomenute zanemarive sirovinske vrijednosti<br />
sredozemne <strong>šume</strong> što sakriva vrlo značajnu ulogu njihovih<br />
općekorisnih funkcija.<br />
Ovogodišnja šteta od šumskih požareva koji su uništili preko 30.000<br />
ha <strong>šume</strong> procijenjena je na terenu na 800 milijuna kuna. Prema najmanjoj<br />
ocjeni iz Pravilnika o uređivanju šuma (NN broj 121 od 12. studenoga<br />
1997.) što predstavlja podzakonski akt Zakona o šumama Republike <strong>Hrvatske</strong>,<br />
šteta iznosi milijardu i dvadeset milijuna kn, dok prema našoj<br />
vrlo skromnoj procjeni njen se iznos penje na jedanaest milijardi kn.<br />
Smatram kako bi realno prikazivanje šteta od šumskih<br />
požareva u sredozemnim područjima <strong>Hrvatske</strong> bila dobra osnovica<br />
za poduzimanje pravih mjera njegova gašenja, kako bi se one<br />
svele na neizbježni minimum. U poduzimanju preventivnih<br />
bioloških mjera te organiziranju informativnoga sustava zbog<br />
gašenja inicijalne vatre te sudjelovanja u strategiji gašenja<br />
šumskoga požara, šumarska struka jedina posjeduje pravu licenciju.<br />
^P" Prof. dr. se. Branimir Prpić<br />
Hitne preventivne i represivne mjere i aktivnosti<br />
1. Propagandno djelovanje medu cjelokupnim stanovništvom, a posebno<br />
onim iz područja primarne opasnosti, oboružavajući ga saznanjima o<br />
zaštitnim i represivnim mjerama u slučaju potrebe. To se postiže propagandnim<br />
filmovima (u školama, mjesnim odborima, radnim organizacijama),<br />
lecima, plakatima, posterima, člancima u tiskovni, a posebice<br />
putem radija i televizije. Pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva<br />
neophodno je za ovu djelatnost imati zadužene stručnjake, koji će<br />
cjelokupnu akciju voditi kontinuirano.<br />
2. Gospodarske mjere kojima je cilj da se u šumama oteža širenje požara<br />
i omogući brzo gašenje. Šume treba otvoriti i učiniti dostupnima za<br />
gasitelje i opremu. U tome smjeru treba:<br />
- putem mjesnih odbora narediti čišćenje svih starih puteva u širini<br />
od 6-8 m. Ako su putevi između zidova (na otocima i priobalju),<br />
potrebno je sa svake strane zida očistiti po 3 m svu podstojnu vegetaciju<br />
(u slučaju potrebe visoko se drveće brzo sruši i prenese). Svaki<br />
vlasnik parcele može očistiti uz svoju parcelu. Put ili prosjeka ako<br />
nije branjena, ne može zaustaviti požar ni daje 100 m široka, pa zato<br />
veće širine prosjeka od 8 m ne treba izvoditi.<br />
- tamo gdje su veći kompleksi bilo privatnih ili društvenih šuma bez<br />
puteva, svakih 500 m po širini i visini napraviti prosjeku ili put širine<br />
6-8 m, a po programu koji će pod hitno izraditi nadležna šumarska<br />
organizacija,<br />
- sve postojeće i nove prosjeke održavati čistim i po mogućnosti<br />
prohodnima za vozilo,<br />
- izvršiti čišćenje makije i grana stabala oko naselja, industrijskih postrojenja,<br />
zaštitnih i drugih značajnih objekata u krugu 100 m,<br />
- očistiti od makije pa i trave paljenjem, u krugu od 10 m oko svakog<br />
električnog stupa i 20 m od željezničke pruge sa svake strane.<br />
3. Osigurati službu osmatranja i dojave i to:<br />
- putem osmatračnica (s međusobnom vezom) na isturenim punktovima,<br />
koje u permanentnoj službi moraju pokriti cijelo područje<br />
prve i druge kategorije opasnosti od izbijanja požara,<br />
- putem patrolnih kola (za površinu od 5000 ha šuma, jedna kola s<br />
rezervoarom od 600 litara vođe, s pumpom i materijalom za brzu<br />
intervenciju i priručno gašenje. Jedna bi kola trebala imati po jednog<br />
vatrogasca i po jednog šumarskog radnika),<br />
- avio osmatranjem posebno za to određenim zrakoplovima, ali i svim<br />
ostalima koji lete nad tim teritorijem,<br />
- oba<strong>vijesti</strong> radnika u šumi, dobronamjcrnika i uopće od naroda.<br />
4. Osiguranje čim većih količina vođe za prvu intervenciju:<br />
- registracijom svih seoskih cisterni i naredbom da svaki vlasnik cisternu<br />
stavi u funkciju, s time da uredi i popravi naplav za punjenje<br />
(ako je potrebno cisterne se mogu napuniti i pomoću autocisterne ili<br />
brodocistcrne),<br />
- manjim hranama na pogodnim mjestiiua stvaranjem male vodene<br />
akumulacije,<br />
- na kritičnim mjestima osiguranjem barem minimalne količine od<br />
500-1000 litara vode u plastičnim cisternama koje se mogu prikladno<br />
zakloniti.<br />
5. Osigurati transport gasitelja tako da svatko zna, u koje vozilo, gdje i s<br />
kim treba ići u slučaju požara.<br />
6. Osigurati opremu u mjesnim odborima i to: lopate, metle, motorne<br />
pile, kao neophodan priručni inventar isključivo za obranu od požara.<br />
7. Organizirati i obučiti protupožarne udarne grupe šumskih radnika od<br />
po 10 u svakom većem središtu (šumariji) sa zadatkom da brzo i intervenira,<br />
a zatim i rukovodi obranom od požara.<br />
8. Sinkronizirati sve subjekte u zajedničkom cilju obrane, u prvome redu<br />
šumarsku organizaciju, vatrogasnu službu i policiju.<br />
Sve navedene mjere od 1-8 treba hitno provesti i kontrolirati ispravnost,<br />
najkasnije do 3. lipnja svake godine, uz osiguranje sredstava prema<br />
nadležnosti od mjesnih odbora do Republike.<br />
Dugoročne mjere i akcije bile bi:<br />
1. Organizirati znanstveni centar za obranu od požara u sklopu<br />
postojećih znanstvenih organizacija. Na zasjedanju Komiteta za mediteranska<br />
šumarska pitanja prosinca 1985. godine dogovoreno je da se<br />
znanstveno prouče ova pitanja: ekonomska procjena gubitaka koji nastaju<br />
u šumskim požarima te korist i štete od brsta ovaca i koza u<br />
pročišćavanju šumskog podrasta,<br />
2. Izrada programa zaštite od požara za svaku županiju koji bi sadržavao<br />
sve aktivnosti preventivnih hitnih intervencija, i onih za duže razdoblje,<br />
te razrađene represivne mjere i taktiku borbe uz točnu razradu<br />
određenih slučajeva. U programu bi bili razrađeni i načini obnove u<br />
slučaju da šuma izgori.<br />
Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> /li
Change language