vijesti - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

ŠUMARIJA JASTREBARSKO/ UŠ KARLOVAC Problemi zemljišnih zajednica Najveći problem Šumarije su šume zemljišnih^zajednica koje pokrivaju gotovo 90 posto površine ove Šumarije uglavnom su svih godina obavljali uz pomoć prognanika smještenih u prognaničkom naselju u Gazi u Karlovcu. Tijekom ove godine zasadit će se i 15000 komada sadnica hrasta lužnjaka i 3500 komada jasena. Sadni materijal nabavljaju u Šumarskom institutu Jastrebarsko. Zdravstveno stanje šuma dobro Zdravstveno stanje šuma na području Šumarije je dobro i redovito se prati. Broj sušaca je znatno smanjen u odnosu na prethodne godine. Prije nekoliko godina bilo je dosta sušaca hrasta lužnjaka i jasena i do 7000 m^. Ove godine bilo je nešto sušaca, oko 1550 m^ u gj. Jastrebarski lugovi. Poznati ribnjaci u kompleksu Crna Mlaka Na padinama Piešivice tridesetak kilometara jugozapadno od Zagreba, u lijepom vinorodnom jaskanskom kraju nalazi se gradić Jastrebarsko od nekih pet tisuća stanovnika. U centru mjesta nalazi se i zgrada šumarije Jastrebarsko, a u neposrednoj blizini Šumarije i Šumarski institut Jastrebarsko. Šumarija Jastrebarsko jedna je od četrnaest šumarija Uprave šuma Karlovac, a osnovana je daleke 1949. g. »Šumarija je radila na cijelom svom području i za vrijeme trajanja Domovinskog rata. Jedino područje ratnih djelovanja bilo je na području gj. »Jastrebarski lugovi« - govori ing. Petar Slavina upravitelj šumarije Jastrebarsko, inače pravi zaljubljenik u svoj rodni kraj._ Šumarija Jastrebarsko zauzima površinu od 6317 ha državnih šuma i 4887 ha privatnih šuma. Najniža točka šumarijskih šuma nalazi se na nadmorskoj visini od 107 m gj. »Jastrebarski lugovi«, a najviša je kota na 879 metara u gj. »Plcšivica« - vrh Japetić. Zanimljive raznolikosti krajobraza u sastavu Šumarije su tri gospodarske jedinice - Jastrebarski lugovi, Jastrebarskc prigorskc šume i Plcšivica. U svakoj od tih gospodarskih jedinica prevladavaju razne vrste drveća. U gj. Jastrebarski lugovi prevladava hrast lužnjak, poljski jasen i joha. U gj. Jastrebarskc prigorske šume prevladava hrast kitnjak, te od crnogoričnih vrsta smreka, ariš i obični bor, koji su umjetno podignuti. U gj. Plcšivica prevladavaju šume bukve sa nešto javora i hrasta kitnjaka. Svojevrsni raritet ovoga područja, predstavlja Crna Mlaka, ornitološki rezervat. Znakovit je po očuvanosti prirode, a poseban ugođaj daju mu uz mir u prirodi i raznolike vrste ptica koje ga nastanjuju. U mnogobrojnim ribnjacima ima raznovrsnih vrsta riba, žaba, te zanimljivih vodenih biljaka..., pa je to ujedno i poznato izletište i tiirističkorckreacijski centar. Pozornost uzgojnim radovima šumarija Jastrebarsko ima za 1998. g., etat od 16.778 m' drvne mase. U osam mjeseci ove godine godišnji plan proizvodnje izvršen je sa 75 posto. Poslovi na sječi i izradi izvršeni su vlastitim kapacitetima sa 77 posto, dok su vuča i otprema uglavnom izvršene uz pomoć trećih lica, govori inž. Petar Slavina. Radovi na uzgoju, tijekom 1998. g. odvijali su se planiranom dinamikom. U osam mjeseci ove godine, kroz jednostavnu biološku reprodukciju izvršeno je: pripremnih radova na 42 ha, sadnje i sjetve na 16,84 ha, njega sastojina 177,85 ha... U proširenoj biološkoj reprodukciji izvršeno je pošumljavanje i sadnja na 17,72 ha, rekonstrukcije na 22,52 ha... Uzgojne radove Ulaz u posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka Petar Slavina dipl. ing. šum. upravitelj Šumarije Jastrebarsko Šumarija Jastrebarsko ima 39 zaposlenih, od čega tri šumarskih inženjera i 14 šumarskih tehničara. Problem zemljišnih zajednica I na kraju pisati o Šumariji Jastrebarsko, nije moguće, a da ne spomenemo i njen najveći problem sa kojim se susreće u svom radu, a to su zemljišne zajednice, koje pokrivaju i 90 posto površine ove Šumarije. U Jastrebarskom i njegovoj okolici su do nacionalizacije najveći dio šuma (u pravilu kvalitetnih) posjedovale zemljišne i njima slične zajednice, a dobile su ih najčešće darovnicama, od careva, kraljeva, grofova... Nakon nacionalizacije šume su oduzete od zajednica, a one su rasformirane.... No, unatoč tome problemi su ostali. »Mještani« i dalje svojataju šumu, pa je praktički na pojedinim površinama nemoguće obaviti sječu, jer mještani da bi je spriječili ponekad i dežuraju u šumi i ometaju radnike šumarije u obavljanju posla, i tako u nedogled... Problemi se ne rješavaju, za sada je ovo pitanje u jaskanskom kraju nalik osinjem gnijezdu, bolje je ne dirati ga, jer posljedice mogu biti dalekosežne... "^P' Vesna Pleše 26 / Časopis Hrvatske šume
ZAŠTITA PRIRODE Pošumljavanje hrvatskih planina do 2000. g. Hrvatski planinarski savez i »Hrvatske šume« u akciji Hrvatski planinarski savez - Komisija za zaštitu prirode u suradnji sa planinarskim društvima Gorskog kotara uključit će se u regionalnu akciju pod nazivom »Zaštita šuma i održivi razvoj Gorskog kotara«. Ovom akcijom u planu je pošumljavanje tijekom ove jeseni terena u Gorskom kotaru sa 3000 komada sadnica smreke. Glavni sponzor akcije je Švedska firma za proizvodnju papirne ambalaže »TETRA PAK« koja će osigurati 20.000 komada sadnica, a 10.000 komada sadnica Javno poduzeće »Hrvatske šume«. Akciju sadnje na terenu provest će Hrvatski planinarski savez i planinarska društva iz Rijeke i Gorskog kotara i Šumarsko društvo iz Delnica. Ova akcija provodi se kao dio Programa »Zaštite prirode i održivi razvoj planina« iz 1996. g., a veliki poticaj dala joj je i manifestacija »Svibanjski dani mira Mrkopalj 98«. Pod motom Dani ekologije, športa, planinarstva i turizma održana je u Mrkopolju Ekološka tribina na temu »Zaštita šuma i održivi razvoj Gorskog kotara«. Razgovaralo se o mnogobrojnim temama, ali sve su uglavnom bile vezane za jedno, kako očuvati ovaj najšumovitiji kraj Lijepe naše od daljnjeg propadanja, kako u gospodarskom, demografskom tako i ekološkom smislu. Da je situacija krajnje ozbiljna govori i podatak, da na površini od 1960 km^ živi oko 33000 stanovnika, što je 5,4 puta manje u odnosu na prosjek u Hrvatskoj. Zabrinjava i to daje u Gorskom kotaru od 607 povijesnih naselja, njih 270 nestalo. Zato zaista treba napraviti sve, da se ovaj kraj Lijepe naše, zaštiti od propadanja pa je svaka akcija u tom smislu dobrodošla i za svaku pohvalu. I naredna akcija koju ćemo ovdje spomenuti vrijedna je pozornosti, jer joj je poticaj međunarodni. Od strane ministara za zaštitu okoliša zemalja članica EU, ove godine u Grazu, na Međunarodnoj vrtnoj izložbi, inicirana je akcija sadnje stabalaca diljem Europe. Ovom akcijom u Hrvatskoj, do 2000. g. pošumilo bi se područje Gorskog kotara i Like, i to Gorski kotar 1998. g.. Velika i Mala Kapela 1999. g. i Velebit 2000. Akcija bi se vodila pod nazivom »Europske šume i pošumljavanje hrvatskih planina do 2000. g.«. ^ ^ y . Pleše Šumari pripremaju delničke i ravnogorske osnovce za kviz U cilju popularizacije i promidžbe šumarske struke Hrvatska televizija u suradnji sa pokretom prijatelja prirode »Lijepa naša« i »Hrvatskim šumama« p.o. Zagreb organizirat će ujesen ove godine održavanje kviz natjecanja pod nazivom »Baština čovječanstva«. Učešće u natjecanju imat će učenici osmih razreda osnovnih škola iz slijedećih mjesta i gradova: Benkovca, Bošnjaka, Delnica, Zagreba (Maksimir), Plitvičkih jezera, Senja i Županje. Ekipe mladih natjecatelja izabrane su u suradnji sa pokretom prijatelja prirode »Lijepa naša«, a radi se uglavnom o mladim ekolozima. Svaku ekipu predstavljat će po četiri natjecatelja. Znakovito je u svemu tome spomenuti i ulogu »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb koje će pružiti stručnu potporu mladim natjecateljima u pripremama za kviz. Svaka od ekipa ima svog stručnog mentora, uglavnom šumarskog inžinjera koji će pomoći mladim ekolozima da što bolje savladaju određena znanja potrebita za učešće na kvizu. Pripreme za kviz »Baština čovječanstva« započele su već tijekom ožujka, a sastoje se od upoznavanja mladih ekologa sa biljnim zajednicama (drvećem, grmljem, zeljastim biljkama, životinjama i klimom na određenom području). Pored toga slijedi upoznavanje sa značenjem šumarstva kao djelatnosti i sa zvanjem šumara, te upoznavanje oruđa koja šumari rabe u svom svakodnevnom radu. Pripreme natjecatelja iz Gorskog kotara, iz osnovnih škola »Ivan Goran Kovačić« Delnice i »Branimir Marković« Ravna gora pored teoretskih priprema, svoj praktički dio upoznavanja sa šumarstvom i biljnim zajednicama, upotpunile su i odlaskom na teren. Na području Nacionalnog parka Risnjak upoznali su se mladi ekolozi sa pretplaninskom šumom bukve sa ureznicom, a u šumariji Ravna gora sa priborom kojeg šumari koriste u svom radu. Ako bude vremena i mogućnosti planira se i odlazak u Primorje i upoznavanje sa biljnom zajednicom hrasta crnike i alepskog bora, te u Slavoniji upoznavanje sa biljnom zajednicom hrasta lužnjaka. Mentori delničkim i ravnogorskim osnovcima iz Uprave šuma Delnice su inž. Damir Delač i inž. Vilko Ivančić. Iz Nacionalnog parka »Risnjak« svoje učešće u pripremi natjecatelja za kviz ima inž. Miljenko Gašparac. Obzirom na to da i druge ekipe natjecatelja imaju vrlo stručne mentore, uz ovako kvalitetne pripreme vjerujemo da ćemo u jesen zaista imati zadovoljstvo na hrvatskoj televiziji pratiti vrlo interesantno natjecanje naših mladih ekologa iz cijele Hrvatske, čije će znanje zadiviti ne samo šumarsku već i svekolil^javnost. ilil^ V. P. Časopis Hrvatske šume 127
Page 1 and 2: ' 'ff'f
Page 3 and 4: II. konferencija generalnih direkto
Page 5 and 6: daći o prodaji drva, strukturi sor
Page 7 and 8: POŽARI Najveća stalna opasnost za
Page 9 and 10: Koristeći navedena sredstva veze,
Page 11 and 12: koji je ušao u program radova koje
Page 13 and 14: i naselja te čine veliku štetu u
Page 15 and 16: ŠUMARIJA SAMOBOR / ŠUMARSTVO NA R
Page 17 and 18: »zumbcračko cko selo« na područ
Page 19 and 20: ŠUMARIJA KLANA/ GORANSKE SUME NADO
Page 21 and 22: RASADNIK »ZALUZJE« /UPRAVE SUMA V
Page 23 and 24: DANAS U POSJETI: ŠUMARIJA PITOMACA
Page 25 and 26: dnje biti poteškoća. S druge stra
Page 27: V du« u Šumariji Novi Vinodolsl
Page 31 and 32: Planovi se izvršavaju u potpunosti
Page 33 and 34: NOVE PROMETNICE/ ŠUMARIJA PAKRAC O
Page 35 and 36: mczofilnijoj varijanti, subas. carp
Page 37 and 38: štiti od opasnog ultraljubičastog
Page 39 and 40: ŠUMA - ČUVAR KULTURNE BAŠTINE Pr
Page 41 and 42: STRUČNA EKSKURZIJA POŽEŠKIH ŠUM
Page 43 and 44: LOVNI TURIZAM U Varaždinu po treć
Page 45 and 46: Ovakvi su trofeji rijetki: trofej o
Page 47 and 48: crijeva, a može doći i do smrti.
Page 49 and 50: KULTURA U Vinkovcima su održani č
Page 51: STRANICA NAŠIH ČITATELJA 5 UMARSK

vijesti - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?